SIMPOZIJ "OD ANTISEMIZMA DO HOLOKAUSTA"

ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - U sklopu obilježavanja pedesete obljetnice pobjede nad fašizmom danas je u zagrebačkoj Židovskoj općini počeo dvodnevni simpozij "Od antisemitizma do holokausta" na kojem znanstvenici, publicisti i svjedoci holokausta nastoje prikazati sudbinu Židova u Hrvatskoj za vrijeme II. svjetskog rata. U prijepodnevnom dijelu simpozija govorilo se o pojavi, korijenima i izrazima antisemitizma u Hrvatskoj od kraja 19. stoljeća do osnutka Nezavisne Države Hrvatske. Pozdravljajući nazočne, predsjednik zagrebačke Židovske općine i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj prof. dr. Ognjen Kraus istaknuo je da su Židovi obljetnicu sloma nacizma i fašizma obilježili komemoracijama, jer je do kraja II. svjetskog rata šest milijuna Židova umoreno u najvećem projektu genocida nad nekim narodom u povijesti civilizacije. "Kad je riječ o stradanju židovske zajednice koja je prije osnutka ustaške države živjela ovdje, a ustaško- nacističkim genocidom svedena je na deset posto svojega predratnog broja, moramo ustvrditi kako do danas ne postoji potpun prikaz tog stradanja", rekao je Kraus. Židovska zajednica organiziranjem simpozija želi naznačiti obrise povijesne monografije o tom dobu, nastavio je Kraus. "Posebice nas zanima kako se i koliko hrvatska historiografija bavila genocidom nad Židovima iz Hrvatske, kako ga je obradila u istraživanju i tumačenju ustaštva i povijesti tzv. NDH, te je li i koliko je podlijegala ideologijama", napomenuo je Kraus. U referatu o pojavi i razvoju antisemitizma u Hrvatskoj dr. Ivo Goldstein je ustvrdio da na prostoru Hrvatske, do uspostave NDH, nije bilo nasilja nad Židovima, osim pojedinačnih antisemitskih ispada. "Potkraj 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća u Hrvatskoj je bilo antisemitskih pamfleta i ispada, bilo je i stranaka u čijim je programima bilo antisemitskih tendencija, ali iza antisemitizma nije stajala neka veća organizirana sila, niti je on dosegao razinu pogroma i ubijanja kao npr. u Poljskoj i Rusiji", rekao je Goldstein. Nakon uspostave NDH, predratni antisemiti priključili su se ustašama koji su u Hrvatsku došli s antisemitskim idejama i nakanom da počine genocid, dodao je Goldstein. Govoreći o antisemitizmu u hrvatskom katoličkom tisku do II. svjetskog rata Luka Vincetić je istaknuo da u teološkim časopisima i litaruturi toga doba gotovo da nije bilo antisemitskih članaka. S druge strane, rekao je Vincetić, bilo je dosta antijudaizma koji se temeljio na krivom stajalištu da su "Jude ubili Krista", i to u mnogim katoličkim molitvenicima, pučkim pobožnostima i sl. Nakon pojave nacizma, većina listova zauzela je negativno stajalište prema rasizmu i isticala katolički nauk o jednakosti svih ljudi pred Bogom te u životnim odnosima. Katolički tisak za vrijeme NDH bio je pod strogom ustaškom cenzurom, pa ga se ne može uzeti kao vjerodostojan izvor za tadašnje ponašanje katolika prema holokaustu, napomenuo je Vincetić. Akademik Ivan Supek iznio je osobna sjećanja i dojmove o pojavi nacionalsocijalizma tridesetih godina ovog stoljeća, kada je kao mladi student boravio u Njemačkoj, a Lucija Benyovsky govorila je o dokumentarnoj građi o Židovima u Hrvatskom povijesnom muzeju. U drugom dijelu simpozija bit će riječi o stradanjima Židova tijekom II. svjetskog rata te o njihovom sudjelovanju u antifašističkoj borbi. (Hina) md mn 251748 MET may 95 251748 MET may 95