NBH O POJAČANOJ MONETARNOJ STEZI

ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - S petom obljetnicom osamostaljivanja Republike Hrvatske i proslavom Dana državnosti, ove se godine slavi i prva obljetnica uvođenja novog hrvatskog novca kune, koja se pokazala u proteklom razdoblju izvanredno stabilnom valutom, rečeno je na današnjem razgovoru s novinarima guvernera NBH dr. Pere Jurkovića, zamjenika guvernera, viceguvernera i svih izvršnih direktora sektora u NBH. Rezultati danas najbolje govore, kazao je guverner napominjući da su cijene na malo relativno stabilne, u travnju su ove, u usporedbi s istim mjesecom prošle godine bile 2,5 posto veće, inflacija na godišnjoj razini između 2,5 do 4 posto, ostvarena je eksterna stabilnost kune. Ukazao je i na sporazume s MMF-om, Pariškim klubom te početak pregovora s vjerovnicima Londonskog kluba. Nije vrijeme za opuštanje i nema odstupanja od programa, kazao je Jurković dodavši da je cilj monetarne politike održavanje neto domaće aktive u zadanim okvirima i obvezama iz sporazuma sa MMF-om, ne zbog njih već zbog nas, kao i održavanje neto inozemne aktive i potrebne razine deviznih rezervi, i tečaja kune. Izuzetno visok porast plasmana u travnju, za čak 1,15 milijardi kuna, potaknuo je Savjet NBH da posegne za dodatnim mjerama poništavanja tog efekta. Razlozi rasta u travnju su poljoprivredna sjetva i priprema turističke sezone, vučenje starih 'repova', manira naših banaka povezana s drskošću da prvo stvore problem - nelikvidnost, pa potom traže riješenje problema, kao i da neke od banaka ne mogu funkcionirati kao banke, kazao je guverner. Radi pravodobnog spriječavanja mogućih inflacijskih učinaka i uoči nastupajuće turističke sezone, Savjet je odlučio da se privremeno, do kraja lipnja, ograniče kunski i devizni plasmani poslovnih banaka i smanje u odnosu na kraj travnja za 2,2 posto. Privremeno se uvodi i obvezan upis blagajničkih zapisa u iznosu 1 posto od stanja depozita koje služi za obračun obvezne rezerve, kazao je zamjenik guvernera Zdravko Rogić dodavši da je odlučeno i da se štedionice postupno, do kraja rujna, podvrgnu istovjetnom tretmanu glede obveznih rezervi kao i u bankama. Podaci govore da je novčana masa u travnju bila 7,2 posto veća, novčani depoziti 6,6 posto veći, kunski depoziti su porasli 10 posto te neto-domaća aktiva osam posto, što je potaknulo NBH na donošenje dodatnih mjera, kazao je Rogić. Izvršni direktor Sektora za centralno-bankarske poslove mr. Adolf Matejka naglasio je da su štedionice bile dosad u povlaštenom položaju, a sada će biti u jednakom kao i banke. Do početka listopada moraju uskladiti stopu obvezne rezerve na 29,8 posto, ali dobivaju i pravo pristupa tržištu novca i uzimanja noćnih kredita koje mogu vraćati iz obvezne rezerve. Savjet je odlučio ne ograničavati kamate na prekonoćno kreditiranje na razinu eskontne stope, već to prepustiti tržištu. Izvršni direktor Sektora pravnih i općih poslova Mladen Šunjić napomenuo je da 30. lipnja ove godine štedionicama istječe rok za usklađivanje poslovanja sa Zakonom o bankama i štedionicama i osiguranja osnivačkog uloga od milijun maraka u kunama. Za sada je to učinila samo jedna štedionica, iako po podacima Zavoda za platni promet njih 34 obavlja posao preko žiro-računa, od 86 koliko ih je upisano u sudske registre. Viceguverner Relja Martić, govoreći o predstojećoj sanaciji nekoliko banaka, naglasio je da u sanaciju prvo idu Splitska banka i Slavonska banka, kao i da se među inim želi 'razbiti' vezu između dužnika i upravljača banke. Upravni odbor Splitske banke danas bi trebao donijeti odluku o sanaciji, a ovih će dana Vlada donijeti odluku o početku sanacije Slavonske banke, kazao je izvršni direktor Sektora nadzora i kontrole Ivan Tešija. Pojasnio je da je model predstavljen u Zakonu o sanaciji kao i da će se prvo očistiti bilancu banaka od tekućih i potencijalnih dugova iz vlastitih izvora (rezervi i kapitala). Taj će se proces, dometnuo je viceguverner Dragutin Zaninović, odnositi i na dioničare banke jer se kapital smanjuje i sve se postojeće dionice povlače i daju zamjenske. Ukoliko nije otpisan cijeli kapital, u adekvatnom se dijelu novog kapitala daju dionice, a ostale dionice putem Agencije se daju na prodaju odnosno privatiziraju. Dr. Marko Škreb iz Sektora za istraživanje i statistiku na upit o visokoj cijeni kapitala i kamatama daleko većim od eskontne stope, naglasio je da rast novčane mase ne utječe na kamate. Na visinu kamata, kazao je, utječu strukturalni razlozi u bankama i gubitaši, utjecaj obvezne rezerve kao i potražnja nerestrukturiranih poduzeća koja prihvaćaju sve kamate, jer u samom početku znaju da sredstva neće moći vraćati. Škreb je kazao da se s problemom visokih kamatnih stopa susreću i ostale zemlje u tranziciji. U postupku su izmjene Zakona o bankama i štedionicama s pooštravanjem uvjeta i mogućnosti da dioničari dobivaju kredite od banaka u kojima su dioničari. Inače, u Hrvatskoj sada posluje 51 banka, a postoji znatan interes iz inozemstva. Tako je već zahtjev za osnivanjem banke podnijela Casa di Resparmio di Trieste, dok je francuska Societte Generall podnijela zahtjev za otvaranje podružnice, rečeno je u NBH. (Hina) db ds 251432 MET may 95 251432 MET may 95