SVIJET U 8 SATI

ZAGREB, 25. svibnja (Hina) ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić uputio je u srijedu pisma povjereniku za vanjske poslove Europske komisije Hansu van den Broeku i predsjedavajućem Vijeća sigurnosti UN-a Jeanu-Bernardu Merimeeu u kojem ih upozorava na krajnje zabrinjavajući trend progona i protjerivanja Hrvata na hrvatskim okupiranim područjima, područjima BiH koje nadziru Srbi te na području tzv. SR Jugoslavije. U pismu van den Broeku on naglašava da teroristički akti upereni protiv Hrvata, njihove imovine te najsvetijih religijskih i kulturnih objekata na ovim područjima znače zapravo "de facto državni terorizam inspiriran i upravljan iz Beograda i izvođen u ime ideje velike Srbije". Granić ističe kako posebnu zabrinutost izaziva činjenica "da se takve stvari događaju, manje ili više, bez pravog odgovora pa čak i bez odgovarajuće pozornosti međunarodne zajednice." Hrvatski ministar dalje piše da se stanje na banjalučkom području približava pravoj katastrofi, navodeći da su bosanski Srbi s tog područja od početka agresije na BiH silom protjerali 360 tisuća stanovnika, 81 posto Hrvata (ili 96.500 osoba) i 82 posto Muslimana (ili 227.000 osoba). Karadžićevi Srbi u posljednje vrijeme posebno progone Hrvate, sastavljaju spiskove za progon, preko medija pozivaju na osvetu, a glavni cilj napada postala je Katolička crkva. Ukupno je uništena 41 crkva i tri franjevačka samostana, a nekoliko svećenika, uključujući i jednog invalida, su ubijeni, a brojne časne sestre su prognane, navodi se u pismu. Hrvati i Muslimani prisiljeni su raditi praktički kao robovi na farmama pojedinih lokalnih Srba bez ikakve plaće ili bar naknade u hrani ili odjeći. Granić dalje u pismu navodi da je banjalučki biskup Franjo Komarica opetovano obavještavao VS UN-a, Europski parlament, Kontaktnu skupinu, UNHCR i ICRC o stanju na području, ali do sada uzaludno. U pismu se dalje upozorava da je stanje slično i na okupiranim područjima Hrvatske, posebice onima uz granicu s tzv. SRJ. "Veliki broj Hrvata koji je ostao na području bivšeg sektora Istok (Bapska, Ilok, Šarengrad, Tovarnik) protjeran je iz svojih domova 17. i 18. svibnja ove godine te natjeran da pređe na teritorij Jugoslavije gdje se s njima postupa na najnehumaniji način". Granić također navodi da je "oko 400 Hrvata iz Šida protjerano iz svojih domova", da je u Iloku napadnuta crkva, župljani pretučeni, a lokalni župnik zatvoren te da hrvatski Ured iz Beograda ne može s njima stupiti u kontakt. U pismu također stoji da je protuhrvatska kampanja u Vojvodini i nekim drugim dijelovima Srbije u punom jeku te da je samo ovoga mjeseca jedna katolička crkva uništena eksplozivom, još jedna djelomice spaljena te da je oskrnavljeno groblje u Surčinu pokraj Beograda kao i novopodignuti križ u Baču. Ministar Granić ocjenjuje kako svi ovi akti svjedoče o tome da su srpske vlasti kao i srpske paravojne snage izvan Srbije odlučile dovršiti etničko čišćenje okupiranih teritorija kao i protjerati većinu ne-srpskog pučanstva iz određenih dijelova Srbije, pribjegavajući pri tome svim vrstama nezakonitih i zločinačkih sredstava. Na kraju pisma Van den Broeku ministar Granić poziva Europsku Uniju da "skupi dovoljno volje i sredstava" kao bi se na odgovarajući način suprotstavila "ovim kriminalnim aktima i ublažila patnje tisuća ljudi". Pismo sličnog sadržaja hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić uputio je i predsjedavajućem Vijeća sigurnosti UN-a francuskom veleposlaniku Jean-Bernardu Merimeeu. On u pismu među ostalim naglašava da je Vijeće sigurnosti svoju zabrinutost za ljudska prava usmjerilo "samo na područje zapadne Slavonije, gdje se ljudska prava u potpunosti poštuju prema Ženevskim konvencijama" izražavajući potom nadu hrvatske vlade "da će Vijeće sigurnosti izraziti jednaku zabrinutost i poduzeti odgovarajuću akciju glede kršenja ljudskih prava ne-Srba u Banja Luci i Vojvodini kao i u na drugim područima gdje se krše kao što su, na primjer, Knin, Vukovar, Sarajevo, Sandžak i Kosovo". Na kraju svog pisma veleposlaniku Merimeeu, ministar Granić je u ime Vlade Republike Hrvatske zatražio hitan sastanak Vijeća sigurnosti na kojem bi se "razmotrilo teško pogoršavanje stanja ljudskih prava ne-Srba na okupiranim teritorijima Republike Hrvatske, teritoriju koji nadziru bosanski Srbi u BiH kao i teritoriju tzv. SR Jugoslavije (Srbije i Crne Gore)". Hrvatska vlada također traži "da odgovarajući međunarodni promatrači budu poslani u Banja Luku i Vojvodinu, kako bi osigurali da se ne-sprskom pučanstvu ne bi dalje činilo zlo" te podržava zabrinutost koju je u svojem pismu izrazila vlada BiH, stoji na kraju u pismu hrvatskog ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića upućenog predsjedavajućem Vijeća sigurnosti UN-a Jean-Bernardu Merimeeu. BRUXELLES - Uoči ministarskog sastanka država članica Europske unije 29. svibnja 1995. na kojem će se donijeti konačna odluka oko prijema Republike Hrvatske u PHARE program te započinjanja pregovora o Sporazumu o trgovini i suradnji, pomoćnik ministra vanjskih poslova, dr. Ivan Šimonović, razgovarao je u Bruxellesu s Hansom van den Broekom, vanjskopolitičkim povjerenikom Europske komisije, priopćeno je iz Stalne misije RH pri EU. Razgovoru je bio nazočan i veleposlanik dr. Zoran Jašić, šef Stalne misije Republike Hrvatske pri Europskoj uniji. Dr. Ivan Šimonović upoznao je Van den Broeka sa situacijom u zapadnoj Slavoniji i zonama razdvajanja, te novim valom etničkog čišćenja Hrvata u istočnoj Slavoniji i banjalučkom području. Europski je povjerenik izrazio podršku hrvatskim naporima da se u zapadnoj Slavoniji odmah uspostavi normalan rad civilnih vlasti uz punu zaštitu ljudskih i manjinskih prava srpskog stanovništva, te zadovoljstvo zbog hrvatskog povlačenja iz zona razdvajanja na pozicije od prije 1. svibnja. Odluka Srba u okupiranim područjima Hrvatske i BiH o takozvanom ujedinjenju pravno je potpuno irelevantna, te predstavlja novi izazov miru, zajednički je ocijenjeno. Odluka o prihvaćanju Republike Hrvatske u PHARE program omogućila bi da se dio sredstava usmjeri na projekte koji će olakšati mirnu reintegraciju privremeno okupiranih hrvatskih područja, čime EU može doprinijeti ukupnom poboljšanju situacije u regiji, naglasio je dr. Šimonović i dodao da interes za što bržim zaključivanjem Sporazuma o trgovini i suradnji proizlazi iz strategijskog opredjeljenja Republike Hrvatske za što bržim uključivanjem u europske integracijske procese. BRUXELLES - Pomoćnik hrvatskog ministra vanjskih poslova dr. Ivan Šimonović i veleposlanik pri EU dr. Zoran Jašić sudjelovali su danas na sastanku izaslanstva za jugoistočnu Europu Europskog parlamenta, pod predsjedanjem Doris Pack, priopćila je Stalna misija RH pri Europskoj uniji. Zastupnici Europskog parlamenta pokazali su veliko zanimanje za daljnja hrvatska nastojanja za mirnu reintegraciju okupiranih područja, nakon napora da se normalizira stanje u zapadnoj Slavoniji. Ivan Šimonović je odgovarao na pitanja vezana uz Federaciju BiH te uz najnovije događaje oko najave ujedinjenja dijelova Hrvatske i BiH pod srpskom okupacijom, navodi se u priopćenju. ZAGREB - Opunomoćenik Predsjednika Republike za pregovore s Kontaktnom skupinom dr. Miomir Žužul izjavio je večeras da je američki predstavnik u Kontaktnoj skupini Robert Frasure u razgovoru s Miloševićem "vezao priznaje Hrvatske s paketom ublažavanja sankcija koji su, usprkos razlikama, prihvatile četiri članice Kontaktne skupine na sastanku u Frankfurtu". "To je jedna od dvije ključne točke koje Milošević nije htio prihvatiti", naglasio je Žužul. Paket postupnog ukidanja sankcija podijeljen je u tri dijela: prvi je dio suspendiranje sankcija na 200 dana odmah nakon Miloševićeva priznanja Bosne i Hercegovine, a drugi dio paketa ublažavanja sankcija - a riječ je o tzv. strateškim sankcijama - 'veže' se uz priznanje Hrvatske, pojasnio je Žužul. Dodao je da bi se te sankcije mogle ukinuti onog trenutka kad bi Milošević, također u razdoblju od 200 dana, odlučio priznati Hrvatsku. Treći dio paketa sankcija obuhvaća u svijetu blokirana financijska sredstva bivše Jugoslavije, koja bi ostala 'zamrznuta' do okončanja procesa sukcesije, što bi trajalo duže od 200 dana, rekao je Žužul. DEN HAAG - Hrvatska je postala 28. država koja je ratificirala Konvenciju o zabrani kemijskog oružja, doznalo se u srijedu iz priopćenja pripremne komisije Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OICA) čije je sjedište u Den Haagu. Konvencija, koju je 13. siječnja 1993. u Parizu potpisalo 159 zemalja, na snagu će stupiti 180 dana nakon 65. ratifikacije. Time će se otvoriti mogućnost za stvaranje OICA, koja će zabranjivati razvoj, proizvodnju, uskladištenje i uporabu kemijskog oružja. Ta će organizacija nadgledati i njegovo uništenje. BUDIMPEŠTA - Razvitak mađarsko-hrvatske trgovinske suradnje bit će unaprijeđen ako dvije zemlje zaključe sporazume o slobodnoj trgovini, zaštiti ulaganja i ukidanju dvostrukog oporezivanja, izjavio je zamjenik mađarskog državnog tajnika za industriju i trgovinu Lajos Berenyi na sastanku sa zamjenikom hrvatskog ministra gospodarstva Željkom Kirinčićem održanim u srijedu u Budimpešti. Berenyi je također istaknuo zainteresiranost Mađarske za funkcioniranje Jadranskog naftovoda, kao i spremnost mađarskih tvrtki da sudjeluju u radovima za obnovu u Hrvatskoj i proširenju luke Rijeka, izvijestila je mađarska novinska agencija MTI. ZAGREB - Posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Yasushi Akashi u posebnom je priopćenju ocijenio da je situacija u Sarajevu vrlo ozbiljna i da su ugroženi životi civilnog stanovništva i pripadnika UN-a te je pozvao snage bosanskih Srba i Armije BiH da odmah prekinu vatru i pridržavaju se sporazuma o teškom oružju iz veljače 1994. godine. "Teške borbe danas se ponovno vode u Sarajevu i krši se zaštićena zona te zona isključenja i na taj način ugrožava se život civila, vojnika UN-a i civilnog osoblja. Oružje je uzeto iz skladišta i u nekim slučajevima se i puca iz njega. To predstavlja niz vrlo opasnih eskalacija koje se ne mogu tolerirati," kaže se u priopćenju. Akashi je u priopćenju zatražio "hitan prekid vatre i puno poštivanje sporazuma o teškom oružju iz veljače 1994." On je upozorio "bosanske Srbe i Vladu BiH na moguće ozbiljne posljedice nepoštivanja sporazuma" naglasivši da "ne bi trebalo potcijeniti ozbiljnost sadašnje situacije". SARAJEVO - Zapovjednik mirovnih snaga UN-a u BiH, general Rupert Smith, u srijedu navečer je uputio ultimatum bosanskim Srbima i vladi BiH u kojem je zatražio da prekinu s uporabom teškog oružja u zoni njegovog isključenja 20 km oko Sarajeva. On je također rekao da svo teško oružje koje se nalazi u zoni isključenja mora biti premješteno ili stavljeno pod nadzor UN-a do 12.00 sati u petak. U protivnom bit će zatraženi zračni napadi NATO-a. NEW YORK - Veleposlanik BiH pri UN-u Muhamed Šaćirbej u povodu napada na Sarajevo fosfornim bombama u srijedu je zatražio akciju Vijeća sigurnosti kojom bi se okončalo stradanje stanovništva. U pismu predsjedavajućem Vijeća sigurnosti Jeanu-Bernardu Merimeeu veleposlanik BiH ističe da su srpske snage u srijedu gađale Sarajevo bombama koje, po riječima UNPROFOR-a, sadrže fosforno punjenje, zabranjeno Ženevskom konvencijom. To se oružje protiv stanovništva Sarajeva koristi "nekažnjeno i bez odgovora", navodi Šaćirbej, "i još jednom civili u Bosni plaćaju najtežu cijenu". NEW YORK - U izvješću o budućnosti snaga UN-a u BiH, glavni tajnik te organizacije Butros Gali neće više zagovarati smanjenje njihova broja, ni povlačenje iz istočnih enklava. Umjesto toga će do petka vjerojatno iznijeti niz prijedloga , ali bez zauzimanja čvrstog stajališta. Ti će prijedlozi obuhvaćati povlačenje vojnika, više zračnih napada, preraspodjelu snaga ili njihovo povlačenje iz izoliranih muslimanskih enklava. No malo je vjerojatno da bi se Vijeće moglo suglasiti s većim promjenama mandata UNPROFOR-a. Uz razlike u gledištima između SAD-a i Europe, većem angažmanu NATO-a usprotivila bi se Rusija. WASHINGTON - Četiri zemlje članice Kontaktne skupine ostaju pri ponudi srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću da u zamjenu za ublažavanje dijela sankcija prizna Bosnu i Hecegovinu. To je u srijedu potvrdio glasnogovornik američkog State Departmenta Nicholas Burns rekavši kako bi "srbijansko vodstvo trebalo znati da je ta ponuda i dalje na stolu i da je jedina koju u ovom slučaju SAD, Francuska, Njemačka i Velika Britanija mogu poduprijeti". On je na redovitoj konferenciji za novinare izvijestio da je američki državni državni tajnik Warren Christopher, nakon povratka američkog predstavnika iz Beograda Roberta Frasurea, danas bio u pismenom kontaktu s ministrima vanjskih poslova Kontaktne skupine. Kazao je kako mu nije poznato je su li SAD upoznate s onim što ruski predstavnik Aleksandar Zotov ima namjeru učiniti u Beogradu. Komentirajući izjavu Karadžića da je spreman razmotriti mirovni plan i zemljovide Kontaktne skupine, Burns je kazao kako ih on mora prvo prihvatiti da bi se tek potom prišlo pregovorima. BERN - Švicarska želi pokazati svoju odlučnost u borbi protiv osoba odgovornih za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi, pa će u četvrtak objaviti hitni nacrt odluke kojom se pojačava suradnja te zemlje s međunarodnim sudovima UN-a. Trenutačno vlasti Švicarske vode sedam istraga protiv osumnjičenih za ratne zločine, i to šest protiv osoba s prostora bivše Jugoslavije i jednu protiv ruandskog poslovnog čovjeka, koji je navodno sudjelovao u masakrima u svojoj zemlji u proljeće prošle godine. 250757 MET may 95 250757 MET may 95