ZOTOV U BEOGRADU - ŠPEKULACIJE BEOGRADSKIH MEDIJA

BEOGRAD, 24. svibnja (Hina-Sonja Badel) - Posebni izaslanik ruskog predsjednika Borisa Jeljcina i član Kontaktne skupine Aleksandar Zotov stigao je danas u Beograd, gdje bi se trebao sastati s predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, javljaju beogradski mediji. Prema najavama iz ruskog ministarstva vanjskih poslova, Zotov bi trebao dobiti pristanak Beograda za najnoviji prijedlog Kontaktne skupine, prema kojemu bi sankcije prema SRJ bile suspendirane kao nagrada za priznanje BiH. "Osnovni je cilj posjeta da se postigne napredak u zastoju mirovnog procesa s kojim je suočena Kontaktna skupina", izjavio je uoči posjeta glasnogovornik ruskog MVP-a Mihail Demurin. S istim ciljem, ali bez rezultata, u Beogradu je nekoliko dana s predsjednikom Miloševićem razgovarao američki predstavnik u Kontaktnoj skupini Robert Frasure, koji je jučer otputovao. Na prvi pogled izgleda da Zotov nastavlja tamo gdje je Frasure stao, odnosno da pokušava postići isti cilj - nagovoriti Miloševića da prizna BiH u zamjenu za suspendiranje sankcija. Prema nekim komentarima koji stižu iz Washingtona i Moskve, može se zaključiti da je cilj dviju misija isti - prekinuti zastoj u mirovnom procesu. Izgleda, međutim, da su različite ponude srbijanskom predsjedniku i različiti zahtjevi. Poznato je, naime, da se Rusija zauzima za potpuno ukinuće sankcija, i da se njezin predstavnik nije suglasio s najnovijim američkim prijedlogom na sastanku Kontaktne skupine u Frankfurtu. Tijekom razgovora s Frasureom Milošević je, prema nekim informacijama, stalno kontaktirao s ruskim veleposlanikom u Beogradu Genadijem Šikinom, što neki promatrači ocjenjuju kao znak da je Moskva, na neki način, utjecala na ishod pregovora, podržavajući Miloševića u zahtjevu za ukidanjem svih sankcija. Dopisnik Radio "Politike" iz Moskve, jutros je, međutim, definirao rusko stajalište tako da izgleda kako Moskva solidarno podržava zahtjev Beograda za ukidanjem sankcija, ali istodobno upozorava na "realnost", na činjenicu da se ona ne može sama za to izboriti. Iz toga bi se moglo zaključiti da će Zotov danas ipak nastupiti s pozicije većine u Kontaktnoj skupini, jer jasno je i Miloševiću i Rusima da se oni mogu slagati koliko hoće, ali da sami ništa ne mogu učiniti bez ostalih najmoćnijih predstavnika međunarodne zajednice. Ako je točno, kako se saznalo proteklih dana iz "dobro obaviještenih diplomatskih izvora", da je Milošević načelno pristao da prizna BiH, možda će se pokazati da on želi konačnu odluku priopćiti Rusu, a ne Amerikancu (u znak rusko-srpskog prijateljstva i podrške ruskoj nazočnosti na Balkanu). Takav ishod vjerojatno ne bi smetao ni Amerikancima, koji zasad izražavaju zabrinutost zbog "kontroverzne ruske uloge" i zbog "nedoumica o stvarnim ruskim motivima". Bez obzira na mnoga mišljenja u Srbiji, a i u svijetu, da samo priznanje BiH i Hrvatske (koja zasad nije u "paketu") neće zaustaviti rat, više je svakako argumenata na strani onih koji u priznanju novonastalih država vide prvi važan korak prema miru. Poslije priznanja BiH i Hrvatske, beogradske bi vlasti morale prestati pomagati Karadžića i Martića, čime bi izgledi za postizanje političkog rješenja bili veći. Koliko bi priznanje BiH bilo opasno za ratoborne čelnike bosanskih Srba pokazuje i njihova nervoza, Karadžićevi apeli patrijarhu Pavlu da svojim autoritetom spriječi beogradsko priznanje BiH, kao i njegova poruka Vijeću sigurnosti da je spreman plan Kontaktne skupine "tretirati kao bazu za nastavak mirovnoga procesa". Prenoseći tu izjavu, Tanjug je danas ukorio Karadžića naglašavajući da međunarodna zajednica i službeni Beograd ne traže od vodstva s Pala da "tretira, nego da prihvati plan Kontaktne skupine kao polaznu točku za mirovne pregovore, prestanak rata i ubijanja". (Hina) sb 241657 MET may 95 241657 MET may 95