SVEČANI KONCERT U ČAST 50-OBLJETNICE UJEDINJENIH NARODA

ZAGREB, 22. svibnja (Hina) - U povodu 50. obljetnice Ujedinjenih naroda u koncertnoj dvorani Lisinski, Zagrebačka filharmonija i Akademski zbor "Ivan Goran Kovačić" pod ravnanjem Mire Belamarića izveli su večeras svečani koncert s djelima Beethovena, Antuna Sorkočevića i Jakova Gotovca. Na početku svečanosti nazočnima se obratio predsjednik Nacionalnog odbora za obilježavanje 50-obljetnice Ujedinjenih naroda dr. Ivan Šimonović. Pozdravljajući uzvanike i visoke goste on je kazao da je na današnji dan 22. svibnja 1992. godine Republika Hrvatska kao suverena, neovisna i demokratska država postala članicom Ujedinjenih naroda. Upravo zato, dodao je Šimonović, ovaj je dan izabran za središnju proslavu 50. obljetnice UN u Republici Hrvatskoj. U ime Nacionalnog odbora dr. Šimonović posebno je pozdravio Željka Matića osobnog izaslanika Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, predstavnike Vlade i Sabora Republike Hrvatske, Ureda Predsjednika predstavnike Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija na čelu s gospodinom Yasushi Akashijem koji je ovom koncertu bio nazočan u ime glavnog tajnika UN Butrosa Ghalija, kao njegov osobni izaslanik, članove diplomatskog zbora, čelnike oporbenih stranaka te kulturne i javne djelatnike. Dr. Šimonović je u svom govoru podsjetio na veliki doprinos UN u osiguranju svjetskog mira, ostvarivanju dekolonizacije, porazu rasizma, zaštiti ljudskih prava i globalnom uspostavljanju dijaloga. "Ali, Republika Hrvatska koja je na svojoj koži osjetila užase rata i neuspjeh međunarodne zajednice da spriječi agresiju, osobito je svjesna raskoraka između vrijednonosnih načela na kojima počivaju Ujedinjeni narodi, a kojima je Republika Hrvatska potpuno vjerna i stvarne zaštite koju UN doista mogu pružiti", kazao je uz ostalo dr. Šimonović. "Iskoristit ću ovu prigodu da čestitam Republici Hrvatskoj treću godišnjicu njenog članstva u Ujedinjenim narodima", rekao je na početku svog govora posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Yasushi Akashi. Kratko se osvrnuvši na 50-godišnju povijest Svjetske organizacije, japanski je diplomat ocijenio da su desetljeća "hladnog rata" onemogućila puno ostvarenje "ideala i ciljeva" sadržanih u Povelji UN-a, dok je njegov završetak stvorio nerealna očekivanja da će UN biti u mogućnosti riješiti sve stoljećima stare sukobe utemeljene na "nacionalnim, kulturnim i etničkim razlikama, strahovima i predrasudama". Govoreći o mirovnoj operaciji u Hrvatskoj, BiH i Makedoniji kao "najvećoj i najsloženijoj u povijesti UN-a, posebni izaslanik glavnog tajnika je naglasio da se "u ovom trenutku u Hrvatskoj i u susjednim zemljama UN nalaze na raskršću između mirovnog rješenja i još većeg pojačanja sukoba i rata". "Vjerujem da zajedničkim naporima svih sukobljenih strana, svjetskih i regionalnih organizacija te vlada možemo postići ostvarivanje ciljeva Ujedinjenih naroda koji se danas čine tako udaljeni i nedostižni", dodao je, uz ostalo, Yasushi Akashi. Obraćajući se nazočnima potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić u ovoj svečanoj prigodi je kazao da je točno prije tri godine 22. svibnja 1992. Hrvatska kao država jednog od najstarijih europskih naroda svečano primljena u članstvo UN-a. Tom je prigodom predsjednik RH dr. Tuđman sa govornice Opće skupštine svjetske organizacije kazao: "Današnjim danom Hrvatska je zadobila svoj međunarodni legitimitet". "Njezina zastava - koja je svetost svakom hrvatskom čovjeku, jer je zbog nje bio osuđivan i proganjan u tuđinu - vijorit će od sada slobodno pred zgradom OUN, i svuda po svijetu, s posvetom i međunarodnim priznanjem". U protekle tri godine, nastavio je dr. Granić, hrvatska je zastava zavijorila u mnogim dijelovima svijeta. Uspostavili smo diplomatske odnose sa 103 države, a otvorili 81 hrvatsko diplomatsko predstavništvo u svijetu, a u različitim svojstvima sudjelujemo u aktivnostima brojnih udruga od Alpe-Jadran preko srednjoeruopske inicijative OESS-a i UN pa do aktivnog praćenja rada globalnih ili regionalnih udruga poput Vijeća Europe, Organizacije američkih država, Organizacije islamske konferencije ili Pokreta nesvrstanih zemalja. Govoreći o krizi i ratu u Hrvatskoj i BiH koji se dogodio nakon raspada socijalističkog totalitarizma u Europi, dr. Granić je napomenuo da su Ujedinjeni narodi gotovo od samog početka prisutni u toj krizi pokušavajući zaustaviti stradanja naroda i pojedinaca, otklanjati posljedice rata i agresije, stvoriti uvjete ili barem sačuvati prostor za uspostavu novog reda stvari u bitno izmijenjenom dijelu ovog našeg kontinenta. Ujedinjeni su se narodi na ovim prostorima našli razapeti između novih realnosti i htijenja te tradicionalnih interesa odnosa i načina postupanja, rekao je dr. Granić. "Iznikli na velikoj pobjedi antifašističke koalicije i na kraju najvećeg i najrazornijeg rata u povijesti čovječanstva - rata koji su po drugi put praktički u istoj generaciji mnogi doživjeli kao 'rat za okončanje svih ratova' - Ujedinjeni narodi upravo zbog tog sukoba starog i novog, na žalost, još nisu uspjeli nači valjani odgovor ratu što ga je pokrenula jedna fašistohegemonistička ideologija. Ne uspiju li naposljetku, posljedice će biti katastrofalne ne samo po UN već i po cijelu svjetsku zajednicu - uspiju li, spriječit će ponavljanje hrvatske i bosanske kalvarije na mnogo većim prostorima i u mnogo većim brojkama. Hrvatska im jest i uvijek će ostati spremna pomoći da uspiju u interesu mira, sigurnosti i budućnosti. Pridružujući se obilježavanju velike obljetnice Ujedinjenih naroda", dodao je dr. Granić, "Hrvatska se pridružuje i promišljanjima zajednički prijeđenog puta i zajedničkih postignuća". Rješenje svakog aspekta krize može se jednostavno utemeljiti u međunarodnom pravu, međunarodnim normama ili standardima. Rješenja su poznata i ne treba ih izmišljati ni kad je riječ o granicama ni manjinama, ni ljudskim pravima, ni sukcesiji, ni budućim aranžmanima glede regionalne sigurnosti ... Za takva rješenja potrebni su jedino odlučnost i volja, poručio je dr. Granić. Republika je Hrvatska bila, jest i ostat će duboko odana i privržena visokim načelima ponašanja i života unutar svjetske zajednice kakva su zacrtana u Povelji UN. Unatoč teškim iskušenjima, stradanjima cijele zajednice i svakog pojedinca u proteklih pet godina borbe za samobitnost, učvršćenje samostalnosti i uključenje u međunarodnu zajednicu Hrvatska se potvrdila kao odgovoran i konstruktivan član UN i međunarodne zajednice u cjelini. "Hrvatska se zalaže za što hitnije rješenje krize na jugoistoku Europe. Kad je riječ o našim okupiranim teritorijama za nas je ključna uloga UNCRO-a u kontroli granica i nadzoru sporazuma. To će omogućiti potpuno i mirno uključenje tih teritorija u život Hrvatske, a na temelju načela lokalne autonomije hrvatskog Ustava i hrvatskog zakona. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini u ovom je trenutku najvažnije provesti mirovni prijedlog Kontaktne skupine. I u jednom i u drugom UN mogu odigrati povijesnu ulogu - ne samo za ovo područje već za svjetsku zajednicu u cjelini", kazao je dr. Granić. "Republika Hrvatska postala je članom UN prije tri godine, još dok je bila izložena najsurovijoj prijetnji svoje opstojnosti - silničkoj batini velikosrpske - JNA agresije i 'etničkom čišćenju okupiranih joj područja. Kroz protekle tri godine hrabrošću, dosljednošću, odlučnošću i ponajviše državničkom promišljenošću Hrvatska je i uz pomoć UN uspjela uvelike otkloniti tu prijetnju. Ali, i Hrvatska i mnoge druge zemlje računaju poglavito na UN da silništvo, neljudskost i neciviliziranost posve uklone sa srednjoeruopskih horizonata, i da u te horizonte pomognu vratiti ono u što je Hrvatska i kao san-ideja i kao stvarnost oduvijek vjerovala: slobodu, mir, sigurnost, demokraciju i ljudska prava, dobrosusjedstvo i uljuđenost", kazao je na koncu dr. Granić. U ime UNICEF-a nazočne je pozdravio Thomas McDermott, dužnosnik UN-a s najdužim stažem u Republici Hrvatskoj. U prvom dijelu koncerta Zagrebačka filharmonija i Akademski zbor "Ivan Goran Kovačić" izveli su uvertiru "Leonora" i Trostruki koncert za glasovir, violinu i violončelo Ludwiga van Beethovena. Uz orkestar Zagrebačke filharmonije nastupili su i istaknuti instrumentalni solisti- violinist Tonko Ninić, violončelist Valter Dešpalj i pijanist Vladimir Krpan. U drugom dijelu koncerta izveden je 109. psalam Antuna Sorkočevića u obradbi Zorana Juranića za sopran, bas, mješoviti zbor i orkestar. Uz zbor i orkestar u ovom djelu nastupili su vokalni solisti Joško Lešaja i Branka Beretovac. Večerašnji svečani koncert završio je izvedbom "Himna slobodi" iz pastirske igre "Dubravka" Jakova Gotovca. (Hina) ta dd 222245 MET may 95 22HHMM MET may 95