PRVI PUT U POVIJESTI RIM OSTAJE BEZ LJETNE OPERNE SEZONE?

godine vjerojatno ostati bez ljetne operne sezone. Sukob između sindikata rimske Opere i gradonačelnika glavnog grada Italije, Francesca Rutellija, protekla je dva dana dostigao vrhunac. Nakon što su zaposleni u rimskoj Operi najavili da će održati dvodnevni štrajk - čime su zadali veliku pljusku najavljivanom koncertu u dobrotvorne svrhe koji je, s orkestrom milanske Scale pod ravnanjem Riccarda Mutija, trebao biti održan u toj zgradi i za koji su već bile rasprodane sve ulaznice - Rutelli je najavio da otkazuje cijelu ljetnu opernu sezonu. Orkestar Scale nije gostovao u Rimu točno 40 godina, a Muti devet. Rimska ih je publika željela vidjeti. Koncert je održan u četvrtak uvečer kao što je i trebalo biti, ali ne u Operi nego u dvorani Santa Cecilia, koja prima i veći broj gledatelja. Rimska je publika (u kojoj su sjedili i visoki dužnosnici, na čelu s predsjednikom Republike Oscarom Luigijem Scalfarom) gotovo 15-minutnim pljeskom popratila Verdijev "Requiem", u izvedbi milanskoga orkestra i zbora. Time je na najljepši, najkulturniji način uzvraćeno štrajkašima rimske Opere. Zanimljivo je da su sve stranke, a posebice građani, stali uz bok gradonačelniku Rutelliju. Za ovogodišnju ljetnu opernu sezonu, koja se u Rimu više od 50 godina održavala u čuvenim Caracalinim termama, dok prije dvije godine nije donesena odluka da se taj arheološki prostor zatvori zbog opasnosti od oštećenja, bilo je predviđeno uložiti deset milijardi lira. Zaposleni u Operi mogli bi tako ostati bez dodatnog novca, jer će Rim vjerojatno angažirati neki drugi operni i glazbeni sastav. Do štrajka zaposlenih u rimskoj Operi došlo je na forsiranje sindikata, u znak prosvjeda što je odbijeno promoviranje oko 60 zaposlenih u viši rang, prema tome i s većom plaćom, te što je odbijen prijem u stalni radni odnos 51 osobe koja radi na određeno vrijeme. Sindikati drže da su njihovi zahtjevi opravdani, s čime se vodstvo Opere ne slaže. Gradonačelnik je po svojoj funkciji ujedno i odgovoran za Operu, pa je postupio po svojim nadležnostima. I talijanska vlada je stala uz Rutellija, tako da su zaposleni u Operi ostali potpuno sami sa svojim "tvrdoglavim sindikatom, zastarjela mišljenja", kako ga je nazvao rimski gradonačelnik. Rimska Opera inače je u velikim gubicima i nekim se rezovima nastoje smanjiti troškovi. Ni opere u drugim velikim gradovima ne stoje bolje, ali ni s jednom nema toliko problema koliko s rimskom. Rimska Opera, prema podacima iz 1993. godine, jer za 1994. još uvijek nisu sređeni, broji 673 zaposlena za čije je plaće utrošena 51 milijarda lira. Ukupni godišnji troškovi iznosili su 80 milijardi, a od ulaznica se dobilo devet milijardi lira. Usporedbe radi, prema podacima, iz 1994. godine, za druge dvije najpoznatije operne kuće u Italiji, milanska Scala upošljavala je 846 osoba, za čije plaće je utrošeno 67 milijardi lira, ukupni troškovi iznosili su 130 milijardi, a od ulaznica je dobiveno 27 milijardi. U drugoj, napuljskom San Carlu, zaposleno je 448 osoba, za čije je plaće utrošeno 32 milijarde lira, ukupni su troškovi iznosili 48 milijardi, a od ulaznica je dobiveno pet milijardi lira. Ako u ovome sporu dođe do popuštanja, to zasigurno neće biti od strane gradonačelnika Rima Rutellija. (Hina) st br 200459 MET may 95 200459 MET may 95