EUROPA ZAOKUPLJENA PROMIŠLJANJEM SVOJE BUDUĆNOSTI

Bruxellesa moglo i oprostiti ako bi pomislio da je nazočan stvaranju neke vrste konvencije Novog doba. Razgovori između tisuća diplomata, birokrata i novinara u prijestolnici petnaestočlane Europske unije vode se, naime, na temu "koncentričnih krugova", "varijabilne geometrije" i " čvrste jezgre". Pažljivi slušatelj mogao bi čuti i da se spominje misteriozna "skupina za razmatranje" koja bi se uskoro morala sastati te utrti put nadolazećoj "IGC". Jedna od središnjih tema razgovora u europskoj prijestolnici je preispitivanje načina djelovanja EU, predviđeno za 1996. godinu, kao i razmatranje načina na koji bi ona trebala djelovati u budućnosti kada broj njezinih članica, nakon ekspanzije na istok, poraste na 30. "IGC" označava Međuvladinu konferenciju (Inter-Governmental Conference) - što je službeno ime za preispitivanje predviđeno za sljedeću godinu - koja, što je kuriozitet, čak i nije konferencija u klasičnom smislu, već serija neodređenog broja pregovora. 'Koncentrični krugovi', 'čvrste jezgre' itd. dio su žargona koji označava različite načine na koji bi se Unija mogla integrirati nakon završetka najavljene revizije. 'Skupina za razmatranje', koja bi trebala postaviti temelje tog preispitivanja, predstavlja odbor sačinjen od viših dužnosnika zemalja članica i institucija EU koja bi trebala početi s radom sljedećeg mjeseca, nakon što se ministri vanjskih poslova EU sastanu 2. lipnja u Messini, na Siciliji, kako bi obilježili 40-tu obljetnicu sastanka na kojem su njihovi prethodnici odlučili stvoriti gospodarski blok koji je kasnije postao Europskom zajednicom, a danas Unijom. Prvi bi sastanak skupina trebala održati dan nakon tog susreta, u Taormini, a do summita čelnika EU, zakazanog za prosinac u Madridu, skupina bi se trebala sastati dvanaestak puta. Nakon toga će započeti s radom IGC, iako još uvijek nije posve jasno kada i koliko će potrajati. Kada se krene sa preispitivanjem, sve su mogućnosti otvorene. Posljednja takva serija pregovora prethodila je donošenju Ugovora iz Maastrichta, kojim je stvorena Europska unija, postavljajući temelje za uvođenje jedinstvene valute, dajući veće ovlasti Europskom parlamentu i zalažući se za jedinstvenu europsku vanjsku politiku. Ovoga puta, pak, većina europskih promatrača ocjenjuje da će doći do nekoliko političkih potresa, djelomice i zbog snažnog antimaastrichtskog raspoloženja kojim je dočekan posljednji sporazum. Stoga se procjenjuje da će pregovori biti spori i dugotrajni. Za razliku od pregovora koji su prethodili Ugovoru iz Maastrichta, kada su Njemačka i Francuska zauzimale ključna stajališta o tome što je potrebno poduzeti, ovoga puta se pregovorima pristupa bez ikakvog osjećaja o tome da je posve novi korak doista potreban. Stoga se očekuje da će se preispitivanje, predviđeno za 1996. godinu, prvenstveno biti usmjereno na postizanje veće djelotvornosti EU s obzirom na najavljeno širenje na istok. Neke naznake toga već postoje. Europska se komisija, u dokumentu kojim se očituje o svojim očekivanjima glede IGC, izjasnila kako ne očekuje nove ovlasti za sebe, dok je prije toga zahtijevala preuzimanje novih ovlasti od zemalja članica. Bez sumnje je da će se raspravljati o poboljšanju nekih postojećih aktivnosti EU, kao što su zajedničke akcije na području vanjske politike te zakonodavnih i sudskih poslova te stvaranju zajedničke obrane. Ništa od ovoga neće biti lako postići. Velika Britanija je već najavila kako će se boriti protiv svih nastojanja na ograničenju broja prilika, u procesu europskog odlučivanja, u kojima bi neka od zemalja pojedinačno željela blokirati taj proces. U međuvremenu bi većina zemalja članica rado vidjela kraj britanskom opiranju prihvaćanja europskog radnog zakonodavstva, što joj prema mišljenju mnogih omogućava da privuče velik broj ulagača. Njemačka, koja je bankar EU, želi povećati ovlasti Europskog parlamenta, što smatra načinom da se Uniji dade demokratski legimitet. No Francuska, Velika Britanija i ostale zemlje imaju malo vremena za parlament. Novi francuski predsjednik Jacques Chirac priželjkuje veće ovlasti za Vijeće, tijelo koje predstavlja zemlje članice. Što se pak obrane tiče, stajališta se kreću od želje za stvaranjem paneuropske vojske dok nastojanja da se pitanje sigurnosti zadrži što dalje od EU. Očekuje se da će dolazak Chiraca unijeti i novi ton, balansirajući između tradicionalnog, integrističkog francusko-njemačkog saveza i mogućeg novog britansko-francuskog partnerstva koje bi veći naglasak stavilo na veze između zemalja članica. Male zemlje, poput Belgije i Portugala, očekuju da će se njihova glasačka moć unutar EU smanjiti kao posljedica proširenja EU, no one će se oštro boriti kako bi do toga došlo u što manjoj mjeri. Očito je da će skupina koja se sljedećeg mjeseca sastaje na Siciliji imati obilje posla. (Hina) gm br 191311 MET may 95 191311 MET may 95