PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ZAGREB - Večeras u Predsjedničkim Dvorima Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman primio je u četvrtak izaslanstvo umirovljenih generala vojske Sjedinjenih Američkih Država, gg.Carl E. Vuono, Crogbie E. Saint i Richard B. Griffitts, u pratnji generala-bojnika Krešimira Ćosića, predsjednika Vojno-tehničkog savjeta. Američki generali boravili su u Zagrebu prigodom dvodnevnog seminara pod naslovom "Strateško Vođenje i Poslovno upravljanje" u organizaciji američke tvrtke "Military Professional Resources Inc." i hrvatskog ministarstva obrane. Tijekom polusatnog razgovora, američko izaslanstvo izvjestilo je Predsjednika Republike o uspješnom završetku prvog takvog seminara u Hrvatskoj te izrazilo mišljenje o korisnosti održavanja sličnih seminara u budućnosti. Izaslanstvo je također pohvalilo učinkovitost i ustrojstvo Hrvatske vojske istaknuvši da bi ona mogla poslužiti kao primjer mnogim državama. Predsjednik Republike zahvalio je izaslanstvu na potpori, izrazivši nadu da će i dalje uspješno surađivati s hrvatskim vlastima, te da će uz njihovu pomoć Hrvatska obrazovati nove generacije časnika. Susretu su bili nazočni ministar obrane Gojko Šušak i general-pukovnik Zvonimir Červenko. MOSTAR - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić razgovarao je prošle večeri u Mostaru s čelništvom HR Herceg-Bosne, predvođenim predsjednikom Predsjedničkog vijeće HR HB Krešimirom Zubakom. Razgovaralo se o provedbi washingtonskih sporazuma i implementaciji Federacije BiH, čemu Hrvatska, kako je kazao ministar Granić, kao i nedavno potpisanom mostarskom sporazumu, daje punu potporu. Dr. Granić izvijestio je čelništvo Herceg-Bosne o razgovorima u Zenici, koje je proteklog dana vodio s mnistrima vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Turske Irfanom Ljubijankićem i Erdalom Inonuom, a također i o rezultatima veleposlaničke misije dobre volje koja je nekoliko posljednjih dana boravila na prostorima Federacije BiH. Hrvatski ministar sugovornike je izvijestio i o posljednjim zbivanjima vezanim za Hrvatsku, a posebice za oslobađanje područja zapadne Slavonije. U petak, ministar Granić će u Mostaru održati sastanak s europskim upraviteljem toga grada Hansom Koschnikom, te prije povratka u Hrvatsku, biti nazočan svečanom otvaranju Generalnog konzulata Republike Hrvatske. ZENICA - Mirovni proces u BiH-a i u Hrvatskoj te uspostava Federacije BiH-a u sklopu mirovnih nastojanja bili su središnje teme razgovora izaslanstava BiH-a, Hrvatske i Turske. Razgovore su u četvrtak poslijepodne u Zenici predvodili ministri vanjskih poslova Irfan Ljubijankić, dr. Mate Granić i Erdal Inonu (Ineni). Nakon razgovora ministar Ljubijankić na konferenciji za novinstvo rekao je da su tri strane iskazale jednaka gledišta o tim pitanjima i istaknuo je kako je Federacija "imperativna potreba kojoj nema alternative". Govoreći o ulozi Hrvatske u mirovnom procesu, potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić istaknuo je kako je mirna reintegracija okupiranih područja temeljni cilj Hrvatske. Hrvatska podržava primjenu mandata UNCRO-a, pri čemu posebnu važnost ima kontrola hrvatskih granica s BiH-a i sa Srbijom, rekao je Granić. "Novi mandat UNCRO-a daje okvir za pregovore s hrvatskim Srbima o lokalnoj autonomiji u jedanaest općina, a Hrvatska je pregovore spremna otpočeti odmah", istaknuo je Granić. Što se tiče BiH-a, Hrvatska podupire washingtonske sporazume te uspostavu federacije BiH-a i njezinu konfederaciju s Hrvatskom, rekao je hrvatski ministar. On je dodao kako Hrvatska podržava i pregovore s Beogradom u cilju mira u regiji, ali samo na temelju međusobnog priznanja u međunarodno priznatim granicama. Turski ministar Inonu rekao je da Turska posebno prati zbivanja u BiH-a i u Hrvatskoj te je dodao kako će nastaviti davati potporu mirovnom procesu naporima kontaktne skupine i teritorijalnoj cjelovitosti BiH-a i Hrvatske. Današnji sastanak u Zenici bio je inače peti trilateralni sastanak ministara vanjskih poslova Hrvatske, BiH-a i Turske. WASHINGTON - Hrvatski veleposlanik pri UN-u Mario Nobilo poslao je u četvrtak glavnom tajniku UN-a Butrosu Butrosu Galiju pismo u kojem ga izvještava da su vlasti Republike Hrvatske pronašle u zapadnoj Slavoniji platne liste oficira u stalnoj službi u "Vojsci Jugoslavije", oficira koji su bili u aktivnoj službi na okupiranim područjima Hrvatske, što još jednom potvrđuje umiješanost Beograda. "Nakon obnove hrvatske vlasti u području zapadne Slavonije, želio bih Vas izvijestiti da su vlasti Republike Hrvatske pronašle platne liste oficira 'Vojske Jugoslavije' koji su bili raspoređeni na aktivnu službu u okupiranim područjima Hrvatske." Veleposlanik Nobilo navodi da je 18. korpus takozvane "vojske republike srpske krajine" u Okučanima dosljedno prosljeđivao svoje platne liste Glavnom stožeru 'Vojske Jugoslavije' u Beogradu. Ta lista, navodi se u pismu, uključuje imena 6 pukovnika, 7 potpukovnika, 8 majora, 13 kapetana, 9 poručnika i više od 30 podoficira 'Vojske Jugoslavije', plaćenih od vlade u Beogradu. Veleposlanik Nobilo navodi da Hrvatska, kako je izneseno u njegovu pismu od 28. ožujka, smatra to još jednom potvrdom izravne umiješanosti beogradskog režima u vojnu okupaciju Republike Hrvatske, kao što je već definirala Opća skupština svojom rezolucijom o stanju na okupiranim područjima Hrvatske. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ujedno predsjednik Državne komisije za odnose s vjerskim zajednicama prof. dr. Jure Radić, zajedno s biskupom krčkim i članom Komisije biskupske konferencije Hrvatske za uređivanje odnosa s državom dr. Josipom Bozanićem otputovao je u četvrtak u Rim gdje će s visokim dužnosnicima Sv. Stolice raspravljati o odnosima Katoličke crkve i Republike Hrvatske, kao i o načinima rješavanja onih pitanja koja su preostala iz prošlog vremena a još nisu riješena. Dr. Radić i biskup Bozanić razgovarat će i s Nj.E. Mons. Jean-Louis-om Tauranom, tajnikom sekcije za odnose s državama u Državnom tajništvu Sv. Stolice, a u subotu će sudjelovati u velikom nacionalnom hodočašću u Loreto koje će uz asistenciju hrvatskih biskupa predvoditi sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. ŽENEVA - Posebni izvjestitelj Komisije za ljudska prava Ujedinjenih naroda Tadeusz Mazowiecki posjetit će 22. svibnja zapadnu Slavoniju, te će do 5. lipnja boraviti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, objavljeno je u četvrtak u Ženevi. Prema objavljenom priopćenju, poljski izvjestitelj želi posjetiti zapadnu Slavoniju, te se na licu mjesta uvjeriti o utjecaju nedavnih događaja na stanje ljudskih prava. Nakon toga će otputovati u središnju BiH gdje će posjetiti Tomislavgrad, Bugojno, Gornji Vakuf i Prozor. Mazowiecki bi također trebao posjetiti Mostar, Čapljinu i Stolac na zapadu BiH prije nego što se vrati u Zagreb gdje će govoriti o problemu zapadne Slavonije. ZAGREB - Papinska nuncijatura u Hrvatskoj u četvrtak je proslijedila pismo koje je 16. svibnja 1995. kardinal Josef Tomko u ime Kongregacije za evangelizaciju naroda uputio msgr. Franji Komarici, banjalučkom biskupu. Kardinal Tomko u tom pismu izražava sućut zbog "tragične pogibije oca Filipa i sestre Cecilije, koji su poginuli prilikom uništenja crkve u Presnačama". Kardinal Tomko je također u ime Kongregacija za evangelizaciju naroda uputio izraze potpore svim vjernicima u Banjoj Luci. WASHINGTON - Sjedinjene Države uputile su novi prijedlog srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, obećavajući mu novo ublažavanje sankcija UN-a ako prizna granice BiH, piše "New York Times". List, koji navodi izjave zapadnjačkih diplomata i neimenovanih američkih dužnosnika, prenosi da je tu ponudu Miloševiću iznio američki predstavnik unutar Kontaktne skupine Robert Frasure, tokom boravka i razgovora u Beogradu, u utorak i srijedu. Taj novi plan, koji je napravljen nakon ponovnog izbijanja borbi u BiH, različit je od plana kojeg je Milošević odbio 1994. godine, jer sadašnji plan predviđa brže ublažavanje sankcija, prema istim izvorima. Taj plan predviđa da Ujedinjeni narodi ukinu sve ekonomske sankcije protiv Srbije i Crne Gore, osim embarga na naftu i oružje, u trajanju od 200 dana nakon što srbijanski predsjednik prizna granice BiH, navodi "New York Times". LONDON - Međunarodni posrednik za bivšu Jugoslaviju lord David Owen izjavio je u četvrtak kako bi Miloševićevo priznavanje BiH bio važan korak u zaustavljanju sukoba u tom području. "To bi bio važan korak ako bi ga učinio predsjednik Milošević", izjavio je lord Owen za radio BBC, nakon nekih naznaka da bi do tog priznavanja uskoro moglo doći. "To je daljnji znak raskola među Srbima, a to znači da će se na njih izvršiti daljnji pritisak kako bi se smirili", dodao je. Lord Owen je izjavio kako se čini da je Milošević ljut na bosanske Srbe. "Moramo bosanske Srbe dovesti u situaciju u kojoj će stvarno pregovarati", dodao je. PARIZ - Alain Juppe, novi francuski premijer, službeno je preuzeo dužnost u četvrtak nakon sastanka s dosadašnjim premijerom Edouardom Balladurom. Juppe, koji je bio ministar vanjskih poslova u Balladurovoj vladi, sastao se s njim radi primopredaje dužnosti dan nakon inauguracije Jacquesa Chiraca kao petog predsjednika francuske Pete republike. Novi premijer poslije toga ima dogovoren ručak sa Chiracom, a tijekom dana očekuje se da objavi sastav nove vlade. Novi će predsjednik, pak, krenuti u Strasbourg na sastanak s njemačkim kancelarom Helmutom Kohlom. Juppea (49) se smatra briljantnim tehnokratom i odanim pristašom Jacquesa Chiraca i pripisuje mu se ključna uloga u pobjedničkoj kampanji novog predsjednika. Diplomiravši na vrhunskim francuskim školama, u Chiracov stožer ušao je 1976. kao pisac govora, da bi se otad uspeo na položaj odmah do BANGKOK - Sjedinjene Države odlučile su na "neograničeno razdoblje" ukinuti zabranu pomoći Laosu koja je toj jugoistočnoj azijskoj zemlji nametnuta 1975. godine kada je u njoj uspostavljen komunizam, objavilo je američko veleposlanstvo u Vientianeu. Tu je odluku objavio viši dužnosnik američke vlade koji je u srijedu boravio u kraćem posjetu Laosu, dodaje agencija Reuter. OBERWART - Predsjednici Austrije i Mađarske, Thomas Klestil i Arpad Goncz, posjetili su u četvrtak gradić Oberwart pokraj granice s Mađarskom, gdje ih je na glavnom trgu srdačno dočekalo više stotina njegovih građana - Austrijanaca, Mađara i Gradišćanskih Hrvata, izviješćuje mađarska novinska agencija MTI. Dvojici predsjednika službenu su dobrodošlicu izrazili gradonačelnik Oberwarta Mihaly Racz i predsjednik vlade pokrajine Burgenland Karl Stiks. Austrijski je predsjednik Klestil u svom obraćanju okupljenima istaknuo značaj Burgenlanda u povezivanju dviju zemalja, naglašavajući da u planove gospodarskog razvoja tog kraja treba uključiti i susjedne regije u Mađarskoj. Izrazivši zadovoljstvo činjenicom očuvanja jezika i kulture kod pripadnika mađarske zajednice u pokrajini Burgenland, njegov je mađarski kolega Arpad Goncz ustvrdio kako je Oberwart nekada bio odvojen "Željeznom zavjesom"od Mađarske, dok granica danas više ne razdvaja nego spaja njihove dvije zemlje. Predsjednici Klestil i Gonzc posjetili su i gradsku gimnaziju u Oberwartu, u kojoj unatrag tri godine postoje mađarski i hrvatski razredi. STRASBOURG - "Došao je trenutak pojačanja mandata, sredstava i ovlasti snaga UN (u bivšoj Jugoslaviji) i pojašnjenja zadataka njihove misije", ocijenili su u četvrtak europski parlamentarci u jednoj rezoluciji. Europski parlament je "zaprepašten sve većim brojem ciljanih napada na civilno stanovništvo Sarajeva". On je "zabrinut da je naredbu zapovjednika snaga Ujedinjenih naroda u Bosni o zračnim udarima NATO-a, nakon što su bosanski Srbi 7. svibnja bombardirali Sarajevo ubivši 10 osoba, anulirao stožer Ujedinjenih naroda u Zagrebu". U rezoluciji prihvaćenoj u četvrtak, Europski parlament "obvezuje Međunarodni sud za zločine protiv čovječanstva počinjenih u bivšoj Jugoslaviji da nastavi vršiti svoje zadatke ne zastrašujući se u izvršenju pravde". ZAGREB - Predstavnici pobunjenih hrvatskih Srba podijeljeni su oko pitanja zapadne Slavonije, izjavio je u četvrtak u Zagrebu na konferenciji za novinare glasnogovornik UN-a Fred Eckhard. Posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Yasushi Akashi sureo se u srijedu u Kninu s predstavnikom hrvatskih Srba Milanom Martićem želeći razgovarati o poštivanju sporazuma o prekidu vatre od 29. ožujka prošle godine, provođenju novoga mandata UNCRO-a u Hrvatskoj te osigurati da se i pobunjeni Srbi povuku iz zona razdvajanja. "Oni su međutim na svom dnevnom redu imali samo jednu točku: zapadnu Slavoniju, gdje bi htjeli vidjeti povratak u prvobitno stanje ili evakuaciju preostalih Srba na područja koja su pod srpskim nadzorom ", rekao je Eckhard govoreći o držanju Martića i drugih predstavnika hrvatskih Srba na ovom sastanku. Ocijenivši da je Milan Martić to govorio u svoje ime, Eckhard je naglasio da je Akashi na sastanku rekao "da su Srbi podijeljeni oko ovoga pitanja, da Mikelić ne dijeli ovo mišljenje kao i da je srbijanski predsjednik Slobodan Milošević podržao ideju da Srbi ostanu u zapadnoj Slavoniji te da porade na pomirbi i reintegraciji." WASHINGTON - Dužnosnik State Departmenta izjavio je u četvrtak u Washingtonu kako se američka vlada "nada da će uskoro dobiti odgovor srbijanskoga predsjednika Slobodana Miloševića na novi ponuđeni plan o blažim sankcijama protiv Srbije u zamjenu za priznanje granica BiH. Dijalog se nastavlja i procjenjuju se mnogobrojne mogućnosti, rekao je dužnosnik koji je želio ostati neimenovan. Dodao je da se "trenutačno razgovori ne mogu ocijeniti ni kao uspjeh ni kao neuspjeh". Na pitanje o tvrdnji "New York Timesa" u broju od četvrtka da se od Srbije traži "ograničeno priznanje Hrvatske", dužnosnik je odgovorio kako plan ponuđen srbijanskome predsjedniku Slobodanu Miloševiću predviđa ublažavanje sankcija u fazama. U prvoj bi se ublažio dio u zamjenu za priznanje granica BiH, a zatim bi se nakon određenog razdoblja predložilo daljnje ublažavanje u zamjenu za priznanje drugih susjednih država, pri čemu, istaknuo je dužnosnik, "nije točno rečeno o kojim bi se državama radilo". "New York Times" piše također, pozivajući se na zapadne diplomatske izvore, da je Slobodanu Miloševiću u utorak i srijedu u Beogradu ponuđen novi plan šireg ublažavanja sankcija u zamjenu za priznanje granica BiH, ali ne i vlade BiH. Plan također poziva Srbiju "da ograničeno prizna Hrvatsku", ističe list, ne precizirajući o kakvom se ograničenju radi. BONN - Svjetski čelnici ne bi smjeli dopustiti da Srbi ostanu nekažnjeni nakon nove opsade Sarajeva, rekao je u četvrtak u Bonnu član Predsjedništva BiH Ivo Komšić. On je podsjetio na prošlogodišnje obećanje Clintonove vlade da će NATO odgovoriti zračnim napadima budu li Srbi ponovno pokušali "gušiti" Sarajevo. Tako je bilo prilikom prijašnjih napada, no ovaj put "nitko nije ništa učinio". Komšić je optužio dužnosnike UN-a da nisu tražili zračne napade, jer bi time "uznemirili" Radovana Karadžića. SUBOTICA - U Srbiji i Crnoj Gori ne prestaje nasilje nad Hrvatima, a posljednjih je dana porušeno više od 20 nadgrobnih spomenika te središnji križ na katoličkom groblju u Surčinu, kod Zemuna, priopćeno je u četvrtak u sjedištu Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine u Subotici. To je samo posljednji u nizu brojnih napada na hrvatske sakralne i druge objekte u tzv. SRJ. Počelo je barbarskim napadom na župnu crkvu u selu Hrtkovci u Srijemu, a nekoliko dana kasnije i na crkvu u Golubinci. Slijedilo je miniranje novopostavljenoga križa u Baču, te pljačka obiteljske kuće uglednoga Hrvata iz Sombora Mate Matarića. PARIZ - Izaslanstvo Republike Hrvatske sudjeluje prvi put u radu Izvršnog vijeća UNESCO-a, koje zasjeda u Parizu. Veleposlanica Vesna Girardi-Jurkić i savjetnik u Hrvatskoj misiji Dražen Karaman ostat će do kraja zasjedanja, do 5. lipnja, tijekom kojeg će Izvršno vijeće prihvatiti više značajnih odluka za rad UNESCO-a i za skoru Godišnju skupštinu, u listopadu o.g. Hrvatska bi se tada, kako se doznaje, mogla kandidirati za članstvo u Izvršnom vijeću. PARIZ - Proeuropski orijentiran liberal Herve de Charette (Erve d Šaret), (56), imenovan je ministrom vanjskih poslova u novoj francuskoj vladi Alaina Juppea čiji je sastav u četvrtak predočio novi tajnik Elizejske palače, Dominique de Villepin (Dominik d Vilpen). Charette je vrlo blizak suradnik bivšeg predsjednika Valery Giscard d'Estainga (Valeri Žiskar Desten), jednog od najvećih zagovornika europskog ujedinjenja u Francuskoj. Herve de Charette zamjenjuje Alaina Juppea koji je dužnost šefa diplomacije obnašao u vladi Edouarda Balladura. Predsjednik Chirac imenovao je u srijedu Juppea novim premijerom. STRASBOURG - Novi je francuski predsjednik Jacques Chirac za svoj prvi vanjskopolitički potez izabrao sastanak u četvrtak s njemačkim kancelarom Helmutom Kohlom na kojem je potvrđen značaj francusko-njemačkog partnerstva kao srca Europske unije. Nakon jednosatnog razgovora u Strasborugu Chirac je izjavio da "obojica imaju jednako snažnu volju za izgradnju Europe". Obojica su čelnika nakon sastanka izjavila da neće biti promjena u francusko-njemačkim odnosima nakon odlaska Francoisa Mitterranda, te da će njihovo partnerstvo biti stalno ojačavano. HAMBURG - Politička kriza u redovima njemačkih Slobodnih demokrata (FDP) zaoštrava se već dvije godine. Četiri dana nakon najnovije izborne katastrofe u saveznim pokrajinama Sjevernoj Rajni - Vestfaliji i Bremenu, prvak stranke Klaus Kinkel iznenada je u četvrtak najavio da će u lipnju odstupiti s dužnosti čelnika FDP-a. Pravnik Kinkel ( 58 ), koji je u lipnju 1993. izabran kao nova nada na čelno mjesto stranke, sada iza sebe ostavlja iznutra posvađanu, demoraliziranu stranku. U protekle dvije godine ta mala stranka dobila je na jedanaest od dvanaest pokrajinskih izbora manje od pet posto glasova, što je minimum potreban da bi se ušlo u parlament. Konačno, prošle nedjelje FDP je na izborima u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i Bremenu, s osvojenih tri do četiri posto glasova, ostao bez ikakve šanse da se vrati u parlamente tih pokrajina. BONN - Njemački kancelar Helmut Kohl primio je sa žaljenjem Kinkelovu odluku o odstupanju s položaja predsjednika njemačkih liberala. "Veselim se da će Klaus Kinkel i dalje kao ministar vanjskih poslova i vicekancelar raditi za uspjeh savezne vlade", izjavio je on u četvrtak u Bonnu. On je također zahvalio Kinkelu "za prijateljsku suradnju koju su ostvarili kao predsjednici stranaka u koaliciji". SARAJEVO - Bosanski premijer Haris Silajdžić izjavio je u četvrtak da je novi prekid vatre moguć ako srbijanski predsjednik Slobodan Milošević formalno prizna Bosnu. Na pitanje agencije France presse bi li međusobno priznanje dovelo do novog primirja sukobljenih strana u Bosni, premijer je odgovorio: "Da svakako. Tada bismo ponovno razmotrili pitanje novog prekida vatre." "Radilo bi se o velikome prvom koraku prema miru i normalizaciji u tom području", dodao je Silajdžić. Srbijanski predsjednik navodno bi razmatrao uvjetno priznanje međunarodnih granica Bosne i Hercegovine u zamjenu za suštinsko ukinuće međunarodnih sankcija koje su na snazi protiv Federalne Republike Jugoslavije, doznaje se iz dobro obaviještenog izvora u Beogradu. JOHANNESBURG - Dvojica južnoafričkih rudara poginuli su u četvrtak u dvije zasebne nesreće, samo tjedan dana nakon jedne od najtežih rudarskih nesreće u kojoj su poginula 104 rudara, priopćio je ministar rudarstva i energetike Pik Botha. Današnje su žrtve zabilježene u rudnicima Hartebeesfontein i Vall Reefs, nedaleko od mjesta prošlotjedne katastrofe, a ministar Botha je, primivši sa "žaljenjem" vijesti o novim pogibijama, naglasio da one "još jednom ukazuju na potrebu hitnog i cjelovitog preispitivanja režima sigurnosti" u rudnicima Južnoafričke Republike. (Hina) fs 190002 MET may 95 190002 MET may 95