SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 18. svibnja (Hina) ZAGREB - Predstavnici pobunjenih hrvatskih Srba podijeljeni su oko pitanja zapadne Slavonije, izjavio je danas u Zagrebu na konferenciji za novinare glasnogovornik UN-a Fred Eckhard. Posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Yasushi Akashi sureo se u srijedu u Kninu s predstavnikom hrvatskih Srba Milanom Martićem želeći razgovarati o poštivanju sporazuma o prekidu vatre od 29. ožujka prošle godine, provođenju novoga mandata UNCRO-a u Hrvatskoj te osigurati da se i pobunjeni Srbi povuku iz zona razdvajanja. "Oni su međutim na svom dnevnom redu imali samo jednu točku: zapadnu Slavoniju, gdje bi htjeli vidjeti povratak u prvobitno stanje ili evakuaciju preostalih Srba na područja koja su pod srpskim nadzorom ", rekao je Eckhard govoreći o držanju Martića i drugih predstavnika hrvatskih Srba na ovom sastanku. Ocijenivši da je Milan Martić to govorio u svoje ime, Eckhard je naglasio da je Akashi na sastanku rekao "da su Srbi podijeljeni oko ovoga pitanja, da Mikelić ne dijeli ovo mišljenje kao i da je srbijanski predsjednik Slobodan Milošević podržao ideju da Srbi ostanu u zapadnoj Slavoniji te da porade na pomirbi i reintegraciji." Eckhard je naglasio da sastanku nisu bili nazočni niti Borislav Mikelić niti Milan Babić koji je morao ići "u Vukovar zbog zasjedanja tzv. srpske skupštine" gdje će se danas vjerojatno razgovarati i o ovom pitanju. ZAGREB - Pobunjeni hrvatski Srbi u srijedu su pucali na dva helikoptera UN-a, izjavio je danas glasnogovornik UN-a u Zagrebu Christopher Gunness. Govoreći na konferenciji za novinare u zagrebačkom Zapovjedništvu UNCRO-a on je rekao da se prvi napad dogodio iznad mjesta Strmena u bivšem sektoru Sjever u 14.14 sati a drugi u bivšem sektoru Istok u 15.45. U ovim srpskim napadima nisu zabilježene žrtve niti šteta. Broj vojnika kako Hrvatske vojske tako i pobunjenih Srba u zonama razdvajanja je uglavnom jednak stanju nakon što je Hrvatska vojska povukla značajan broj snaga iz bivših sektora Jug i Istok, izvijestio je Gunness. U zoni razdvajanja u bivšem sektoru Sjever trenutno, prema podacima UN-a, Hrvatska vosjka drži oko 1.200 vojnika a njima nasuprot je oko 1.300 pobunjenih Srba. U zoni razdvajanja u bivšem sektoru Jug ima još oko 40 vojnika naspram oko 100 pobunjenih Srba a u bivšem sektoru Istok sučeljeno je oko 100 hrvatskih vojnika i između 200 i 300 Srba. Glasnogovornik UN-a Gunness je rekao također da je u srijedu preko mosta na Savi u Bosnu prešao još 271 Srbin iz zapadne Slavonije koji je izrazio želju da napusti Republiku Hrvatsku. Vojni glasnogovornik UN-a pukovnik Walt Natynczyk obavijestio je okupljene novinare da se zbog borbi oko Ripača (bihaćki džep) u srijedu pokrenuo veliki val izbjeglica Srba sa tog područja. "Oko 4.000 izbjeglica uputilo se prema Banja Luci dok je oko 2.000 prešlo u Hrvatsku u sektor Jug", rekao je on napominjući kako je među njima bilo "oko 1.500 civila i oko 500 vojnika hrvatskih i bosanskih Srba". On je dodao da nije posve jasno hoće li se oni zadržati na okupiranom području Hrvatske ili će se ponovno vratiti u Bosnu. WASHINGTON - Dužnosnik State Departmenta izjavio je u četvrtak u Washingtonu kako se američka vlada "nada da će uskoro dobiti odgovor srbijanskoga predsjednika Slobodana Miloševića na novi ponuđeni plan o blažim sankcijama protiv Srbije u zamjenu za priznanje granica BiH. Dijalog se nastavlja i procjenjuju se mnogobrojne mogućnosti, rekao je dužnosnik koji je želio ostati neimenovan. Dodao je da se "trenutačno razgovori ne mogu ocijeniti ni kao uspjeh ni kao neuspjeh". Na pitanje o tvrdnji "New York Timesa" u broju od četvrtka da se od Srbije traži "ograničeno priznanje Hrvatske", dužnosnik je odgovorio kako plan ponuđen srbijanskome predsjedniku Slobodanu Miloševiću predviđa ublažavanje sankcija u fazama. U prvoj bi se ublažio dio u zamjenu za priznanje granica BiH, a zatim bi se nakon određenog razdoblja predložilo daljnje ublažavanje u zamjenu za priznanje drugih susjednih država, pri čemu, istaknuo je dužnosnik, "nije točno rečeno o kojim bi se državama radilo". "New York Times" piše također, pozivajući se na zapadne diplomatske izvore, da je Slobodanu Miloševiću u utorak i srijedu u Beogradu ponuđen novi plan šireg ublažavanja sankcija u zamjenu za priznanje granica BiH, ali ne i vlade BiH. Plan također poziva Srbiju "da ograničeno prizna Hrvatsku", ističe list, ne precizirajući o kakvom se ograničenju radi. Ponuđenim planom došlo bi do bržeg ublažavanja sankcija nakon što Beograd prizna granice BiH, ističe list i dodaje da se planom traži dopuštenje da UN postavi više promatrača duž srbijanske granice kako bi se prekinula trgovina s bosanskim Srbima. Za uzvrat bi se suspendirale gospodarske sankcije na 200 dana, osim onih na gorivo i oružje. Očekujući od Srbije da poveća pritisak na bosanske Srbe, nova ponuda naznačuje da bi se sve sankcije protiv Srbije ukinule, a ne samo suspendirale, ako bosanski Srbi prihvate kompromisni zemljovid kojim bi bosanska vlada dobila nadzor nad 51 posto teritorija, dodaje list. "New York Times" prenosi riječi neimenovanog visokog američkog dužnosnika koji je rekao kako nema naznaka da je Milošević pripravan u ovom trenutku prihvatiti taj prijedlog. BONN - Svjetski čelnici ne bi smjeli dopustiti da Srbi ostanu nekažnjeni nakon nove opsade Sarajeva, rekao je danas u Bonnu član Predsjedništva BiH Ivo Komšić. On je podsjetio na prošlogodišnje obećanje Clintonove vlade da će NATO odgovoriti zračnim napadima budu li Srbi ponovno pokušali "gušiti" Sarajevo. Tako je bilo prilikom prijašnjih napada, no ovaj put "nitko nije ništa učinio". U Sarajevu je više od godinu dana bilo razmjerno mirno, no kako posljednjih mjeseci na sve češća kršenja zone isključenja nije bilo zračnih udara NATO-saveza, prije nekoliko dana počeo je opći rat. Komšić je optužio dužnosnike UN-a da nisu tražili zračne napade, jer bi time "uznemirili" Radovana Karadžića. "Pasivnost međunarodne zajednice samo će ohrabriti Karadžića da još jače razara Sarajevo i druge gradove," istaknuo je Komšić. Također je rekao kako ne vjeruje da će Milošević priznati BiH pod prihvatljivim uvjetima: "Rekao je da će priznati BiH, ali ne i njezino vodstvo, što mi kategorički odbacujemo. On to predlaže zato da bi Karadžić u BiH mogao stvoriti vlastitu srpsku državu". SUBOTICA - U Srbiji i Crnoj Gori ne prestaje nasilje nad Hrvatima, a posljednjih je dana porušeno više od 20 nadgrobnih spomenika te središnji križ na katoličkom groblju u Surčinu, kod Zemuna, priopćeno je danas u sjedištu Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine u Subotici. To je samo posljednji u nizu brojnih napada na hrvatske sakralne i druge objekte u tzv. SRJ. Počelo je barbarskim napadom na župnu crkvu u selu Hrtkovci u Srijemu, a nekoliko dana kasnije i na crkvu u Golubinci. Slijedilo je miniranje novopostavljenoga križa u Baču, te pljačka obiteljske kuće uglednoga Hrvata iz Sombora Mate Matarića. PARIZ - Srbijanski predsjednik Slobodan Milošević razmotrio bi priznanje međunarodnih granica BiH u zamjenu za bitno smanjenje sankcija protiv tzv. Savezne Republike Jugoslavije, javlja danas agencija France Presse, pozivajući se na dobro obaviještene izvore u Beogradu. Intenzivni pregovori koje o tome ovaj tjedan vode američki predstavnik iz Kontaktne skupine Robert Frasure i Milošević, dosegli su "uznapredovali stadij", saznaje se iz istog izvora. Milošević bi modalitete tog projekta trebao razmotriti u novom razgovoru s Frasureom u četvrtak, iako taj sastanak, peti u posljednja tri tjedna između istih pregovarača, još danas popodne nije potvrdio nijedan službeni izvor "SRJ". I jedan glasnogovornik francuskog Ministarstva vanjskih poslova potvrdio je da razgovori o Miloševićevom priznanju BiH "napreduju". Nastavljaju se kontakti između američkog izaslanika Roberta Frasurea i Savezne republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) o toj temi, dodao je glasnogovornik. Zemlje članice kontaktne skupine (SAD, Rusija, Francuska, V. Britanija i Njemačka) beogradsko priznanje BiH smatraju presudnim korakom u procesu političkog rješenja sukoba. The New York Times u broju od četvrtka tvrdi da su SAD preko posrednika Frasurea Miloševiću obećale novo smanjenje sankcija ako prizna granice BiH. "Pojavio se tračak nade glede priznanja BiH", danas je u Londonu izjavio supredsjedatelj međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji David Owen. Tu nadu, tvrdi on, dijele i Francuska i V. Britanija, koje smatraju da bi to priznanje obnovilo diplomatski proces. No, Owen nije želio prognozirati mogući datum priznanja, već je rekao kako "cijeli svijet želi da to bude uskoro". PARIZ - Izaslanstvo Republike Hrvatske sudjeluje prvi put u radu Izvršnog vijeća UNESCO-a, koje zasjeda u Parizu. Veleposlanica Vesna Girardi-Jurkić i savjetnik u Hrvatskoj misiji Dražen Karaman ostat će do kraja zasjedanja, do 5. lipnja, tijekom kojeg će Izvršno vijeće prihvatiti više značajnih odluka za rad UNESCO-a i za skoru Godišnju skupštinu, u listopadu o.g. Hrvatska bi se tada, kako se doznaje, mogla kandidirati za članstvo u Izvršnom vijeću. Na otvaranju zasjedanja Izvršnog vijeća glavni tajnik UNESCO-a Fererico Mayor je pledirao za mir i za toleranciju, a protiv nasilja i mržnje na prostoru bivše Jugoslavije. On je spomenuo Mostar i Dubrovnik, kao gradove koji su "nedavno ponovno bombardirani". U pariškom sjedištu UNESCO-a obilježit će se 31. svibnja Dan hrvatske državnosti, i to koncertom koji organizira Hrvatska misija u suradnji s Hrvatskim veleposlanstvom u Parizu. Najesen će se, vjerojatno 25. i 26. rujna, održati okrugli stol o Dubrovniku, kad će se promovirati i 45-minutni film o tom hrvatskom gradu koji Francuzi (i svijet) znaju i kao "biser Jadrana". Film je proizvela agencija Novicom, prikazuje kulturno-povijesne ljepote i turističke mogućnosti Dubrovnika, a tekst čita poznata glumica Marina Vlady. Poslije 36 godina suspenzije, u zasjedanju Izvršnog vijeća UNESCO-a sudjeluje i Južnoafrička Republika. PARIZ - Proeuropski orijentiran liberal Herve de Charette (Erve d Šaret), (56), imenovan je ministrom vanjskih poslova u novoj francuskoj vladi Alaina Juppea čiji je sastav u četvrtak predočio novi tajnik Elizejske palače, Dominique de Villepin (Dominik d Vilpen). Charette je vrlo blizak suradnik bivšeg predsjednika Valery Giscard d'Estainga (Valeri Žiskar Desten), jednog od najvećih zagovornika europskog ujedinjenja u Francuskoj. Herve de Charette zamjenjuje Alaina Juppea koji je dužnost šefa diplomacije obnašao u vladi Edouarda Balladura. Predsjednik Chirac imenovao je u srijedu Juppea novim premijerom. (Hina) sv 181809 MET may 95 181809 MET may 95