ZASTUPNIČKI DOM: ZAVRŠENA RASPRAVA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SREDNJEM ŠKOLSTVU

O SREDNJEM ŠKOLSTVU ZAGREB, 18. svibnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u današnjem nastavku 25. sjednice završio je raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu. Nakon kraćeg, bezuspješnog čekanja da se okupi kvorum, kako bi se Dom mogao očitovati o spomenutom prijedlogu, predsjedavajući sjednice dr. Nedjeljko Mihanović zakazao je stanku u Zastupničkom domu do 16 sati. Spomenutim zakonskim prijedlogom, uz ostalo se predlaže ukidanje obveze polaganja ravnateljskih ispita, uvođenje dva polugodišta, umjesto tri odgojnoobrazovna razdoblja, te povećanje nastavničke norme. U današnjoj opširnoj raspravi o tom zakonskom prijedlogu prevladavala su pitanja vezana za predloženo povećanje norme i ravnateljski ispit. Većina zastupnika izjasnila se protiv predloženog povećanja norme, navodeći među ostalim kako uvjeti rada u hrvatskim srednjim školama nisu dobri i upozoravajući kako bi nova opterećenja mogla prouzročiti nove, neželjene pomake u kvaliteti samog obrazovanja. Na to su upozorili, među ostalima, Zlatko Kramarić (HSLS), Milanka Opačić (SDP), a i za Katarinu Fuček (HDZ) povećanje norme neposrednog nastavnog rada je neopravdano. Zastupnica Fuček upozorava da je to širi problem o kojem treba raspravljati. Također ističe da je u posljednjih 50 godina hrvatsko školstvo bilo sustavno obezvređivano. Slično mišljenje glede norme dijelili su i njeni stranački kolege dr. Krešimir Glavina i Vice Profaca. Nedjeljko Tomić (ASH) predložio je da se povuče prijedlog o povećanju norme, ukazujući istodobno na loš materijalni položaj prosvjetnih djelatnika. U ime Kluba HNS Srećko Bijelić ističe da bi prije drugog čitanja o tom zakonskom prijedlogu trebalo raspraviti strategiju hrvatskog školstva te predlaže da se do drugog čitanja dostavi i "snimak stanja" u hrvatskom školstvu. Savka Dabčević-Kučar(HNS) predlaže da se do drugog čitanja dostavi i pregled niza drugih pitanja, opreme škola, programa, a ona pledira na vraćanje značenja prosvjeti kao glavnom faktoru razvoja. Nekoliko zastupnika, među kojima i Božo Kovačević (HSLS) i Ivan Hranjec (HDZ) zanimalo je kako će se provesti plaćanje povećanja norme. Hranjec uz to podržava inicijativu o mogućim povlasticama za prosvjetne djelatnike koji rade 10, 15, 20 godina. Vilima Hermana (HSLS) zanima kako osigurati utjecaj grada na školu, ako se, precizirao je, ne dopušta gradskim predstavničkim tijelima da taj utjecaj vrše. Govoreći o tom pitanju Kazimir Sviben (HDZ) pozdravio je što i općina i grad mogu osnivati škole. U raspravi je više puta ukazano i na problem nedostatka prosvjetnih kadrova, loše materijalno stanje u prosvjeti i niz drugih pitanja koja opterećuju hrvatsko školstvo. Odgovarajući u više navrata na iznesene primjedbe ministrica prosvjete i športa Ljilja Vokić kazala je kako se prije pokretanja prijedloga o povišenju norme provelo određene analize. Glede ravnateljskog ispita napomenula je kako ravnatelji niti jedne ustanove, izuzev ravnatelja srednjih škola ne polažu ravnateljski ispit. Kada je riječ o udžbenicima i programima, kazala je ministrica Vokić, to su procesi koji se ne mogu provesti odjednom. Ona se složila da je hrvatsko školstvo u posljednjih 50 godina obezvređivano, ali je napomenula da se oživljavanje školstva ne može dogoditi odjednom. Ministrica Vokić odgovorila je i na pitanja vezana za povećanje satnica, a govoreći o broju radnih tjedana u odnosu na Europu, kazala je kako prosvjetni djelatnici u Hrvatskoj rade 35 tjedana, što je manje od napr. Njemačke i Švicarske. Ministrica Vokić odgovorila je također kako mrežu škola donose županije, ali uz prikupljanje mišljenja svih gradova. Precizirala je da zakon o srednjem školstvu to nije osporio. Ministrica Vokić prihvatila je prijedloge da se podastre pregled stanja hrvatskog školstva, materijalno stanje ukupno 1260 škola, koje su od uglavnom u prilično teškom stanju. Ministrica Vokić opovrgla je izjavu Nedjeljka Tomića (ASD) da je ikad napisala bilo kakav naputak prema kojemu profesorice ne bi smjele u školi nositi hlače. (Hina) bm ds 181441 MET may 95 181441 MET may 95