ZASTUPNIČKI DOM SABORA RH ZAVRŠIO DANAŠNJI RAD

ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - Zastupnički dom Sabora RH završio je današnji rad glasovanjem o nekoliko zakonskih prijedloga, a, kako je najavljeno, 25. sjednica Doma nastavit će se sutra poslijepodne. Nakon što je u sabornici utvrđen kvorum Zastupnički je dom prihvatio Zakon o zaštitnim pristojbama pri uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, Zakon o zakladama i fundacijama, Zakon o zadrugama, te podržao nekoliko zakonskih prijedloga u prvom čitanju. Nakon očitovanja o amandmanima, Zastupnički je dom većinom glasova prihvatio Zakon o zadrugama. Zakon definira zadrugu kao dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem, na načelu uzajamne pomoći, unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarivanja svoje osobne i zajedničke dobiti zadrugara u skladu sa Zakonom i pravilima zadruge. Zakon utvrđuje da se imovina koju su zadruge dobile na korištenje od bivših društveno-političkih zajednica, a koja je u pravilu prethodno nacionalizirana ili konfiscirana, ostaje tim zadrugama na korištenje do donošenja zakonskih propisa o vraćanju nekretnina ili plaćanju naknade za oduzetu nepokretnu imovinu. Zakon također propisuje da se povrat bivše zadružne imovine koja je oduzeta bez naknade, regulira posebnim zakonom. Zastupnički dom prihvatio je i Zakon o zakladama i fundacijama. Zaklada je imovina namijenjena da sama, odnosno prihodima što ih stječe, trajno služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe. Fundacija je, pak, imovina namijenjena da u određenom vremenskom razdoblju služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe. Vlada nije prihvatila amandman Odbora za naobrazbu, znanost, kulturu i šport kojim se predlagalo da se nepokretna imovina, unjeta u zakladu, ne smije otuđiti, prodati ili zamijeniti. S tim u svezi Zastupnički dom prihvatio je zaključak da se do donošenja Zakona o denacionalizaciji zabranjuje raspolaganje nepokretnom imovinom koja je nakon II. svjetskog rata oduzeta zakladama i fundacijama. Zastupnički dom prihvatio je i Zakon o zaštitnim pristojbama pri uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. O tom Zakonu Vlada RH propisivat će obvezu plaćanja zaštitne pristojbe te uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva određivati o kojima je proizvodima riječ. Vlada nije prihvatila amandman kojim bi se sredstva ostvarena naplatom od zaštitnih pristojbi uplaćivala u posebni račun Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a koja bi se koristila za kreditiranje poljoprivrednih prioriteta. U ime Kluba HDZ Vladimir Šeks je kazao da Klub također ne prihvaća taj amandman, već zaključak da se sredstva od predujma (prelevmana) slijevaju u agrarni fond kad ga Vlada osnuje. U poslijepodnevnom dijelu sjednice Zastupnički dom proveo je raspravu o nekoliko prijedloga Zakona u prvom čitanju. Nakon rasprave o Prijedlogu zakona o velikim gradovima, kojeg je predložio zastupnik HSLS Zlatko Kramarić, Dom je zaključio da se taj zakonski prijedlog tretira kao prethodno čitanje, odnosno da se obveže Vladu da u sklopu rješavanja ukupne problematike teritorijalnog ustrojstva, a najkasnije do prve sjednice Sabora u jesenskom dijelu, razmotri i inicijativu zastupnika Kramarića. Naime, Kramarić predlaže da gradovi s više od sto tisuća stanovnika dobiju status velikog grada s ovlastima državne uprave. Zastupnički dom u prvom je čitanju raspravljao i o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju katastarskog prihoda, prijedlogu Zakona o prosvjetnoj inspekciji te zakonskom Prijedlogu o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu. Rasprava o tom predloženom Zakonu bit će nastavljena i sutra. Kako je obrazložila ministrica prosvjete i kulture Ljilja Vokić, tim se Zakonom predlaže povećanje tjedne nastavničke norme za dva sata koja će biti plaćena. Također se predlaže i ponovno uvođenje dva polugodišta, a prema budućem Zakonu, ravnatelji škola ne bi trebali polagati ravnateljski ispit. Milivoj Kujundžić HDZ drži da taj prijedlog Zakona treba donijeti prije početka nove školske godine. Franjo Zenko (HSLS) pak, smatra da se nastavnička i učiteljska norma ne može povećavati dok se ne donese koncept nove hrvatske škole, što podsjetio je, piše i u Sporazumu o socijalnom miru između Vlade i sindikata prosvjetnih djelatnika, a koji je , naglasio je Zenko, još uvijek na snazi. Bolta Jalšovec (HSLS) predložio je osnovanje poljoprivrednih škola u kojima bi se obrazovali ljudi koji će ostati raditi na obiteljskim gazdinstvima. (Hina) bn/sšh sp 162045 MET may 95 16HHMM MET may 95