ZAKONIMA PROTIV PRETJERANIH SUDSKIH ODŠTETA POTROŠAČIMA

WASHINGTON, 12. svibnja (Hina) - Hoće li milijunske sudske odštete američkim potrošačima, koje su dosad uništile brojna mala poduzeća donijevši korist samo pojedincima, posebice odvjetnicima specijaliziranim u takvim parnicama, postati prošlost u Americi? Je li, primjerice, Mc Donald's platio svoju posljednju odštetu od 2,7 milijuna dolara za prolivenu prevruću kavu po svome gostu? Iako je ovoga tjedna Senat donio zakon koji ograničava iznos pojedinih odšteta (prethodno je to u daleko širem obliku učinio Zastupnički dom američkog Kongresa), sudbina tih zakona još nije izvjesna jer se oko njihova konačnog oblika najprije trebaju usuglasiti dva parlamentarna doma. Nakon toga treba ih potpisati američki predsjednik Bill Clinton koji je najavio mogućnost veta jer se zakonima, posebno onima koje je donio Zastupnički dom, ne štite u dovoljnoj mjeri interesi potrošača. Zakonima o kaznenim odštetama za sve vrste šteta u građanskim parnicama, koje su u Zastupničkom domu izradili Republikanci, odštete se ograničavaju na iznos do 250.000 dolara ili na trostruki iznos nanesenih gospodarskih šteta, ovisno o tome koji je iznos veći. Time se destimuliraju takve parnice koje opterećuju američko sudstvo, odnosno stimuliraju dogovori izvan sudova, jer u slučaju sudskih postupaka i pobjednička i gubitnička strana moraju podijeliti troškove parnice. Glavni prigovor ovom zakonskom riješenju je da siromašni građani, koji dobiju parnicu, ne mogu niti zamisliti platiti dio velikih sudskih i odvjetničkih troškova tuženih korporacija. U parnicama protiv pogrešno pruženih medicinskih usluga kao gornja granica odštete postavljen je iznos od 250.000 dolara za nanesene patnje i bolove, propisao je Zastupnički dom. Kaznene odštete dosuđivale bi se samo u slučajevima u kojima bi se dokazala očita indiferentnost prema sigurnosti potrošača ili za postupke čija je namjera bila nanijeti štetu. Zakoni ne postavljaju ograničenja za iznose koje tužitelji mogu utjerati za stvarnu štetu i izgubljene plaće te za patnju i bol. Jedan iz paketa zakona Zastupničkog doma ograničio bi mogućnosti vlasnika dionica za vođenje lakomislenih parnica protiv kompanija i burzovnih brokera za prijevaru, odnosno za navodno netočno prikazivanje financijskog stanja kompanija. Zakonom donesenim u Senatu ograničavaju se jedino iznosi odšteta u slučajevima proizvoda, primjerice kućanskih aparata ili vozila. Pritom se ograničenja postavljaju na iznos koji porota može dosuditi, a sucima se ostavlja mogućnost dosuđivanja većih odšteta. Tako porota može dosuditi odštetu do 250.000 dolara ili dvostruku vrijednost štete i ekonomskog gubitka, te za bolove i patnje. U slučaju manjih poduzeća sudac ne bi imao pravo dosuditi veće štete. Po podacima Nacionalnog centra za državne sudove, u Americi se godišnje vodi oko milijun takvih parnica, s tim da se posljednjih godina bilježi njihov pad, odnosno porast izvanparničnih nagodbi. Višemjesečni rad na tim zakonskim prijedlozima pratila je intenzivna kampanja interesnih blokova. S jedne su strane udruženja potrošača i odvjetnici specijalizirani za utjerivanje odšteta koji se protive novim zakonskim riješenjima, a s druge korporacije i poduzeća kojima bi ona donijela olakšanje. Prvoj su se skupini uglavnom pridružili i zastupnici iz redova Demokrata koji smatraju da bi tim zakonima poduzeća bila u daleko povoljnijem položaju u odnosu na potrošače i radnike. Republikanci, pak, kako je nedavno kazao predsjednik Zastupničkog doma američkog Kongresa Newt Gingrich, drže da će se zakonima smanjiti broj takvih parnica koje opterećuju pravosuđe te će se smanjiti utjecaj tih parnica na cijene proizvoda i premije osiguranja. Vođa senatske većine Bob Dole ocijenio je da bi se tim zakonima smanjili "parnični porezi", odnosno njihov utjecaj na povećanje cijena dobara i medicinskih proizvoda, što "prosječnog Amerikanca godišnje košta 1.200 dolara". Mediji bilježe i zanimljiv podatak da su protivnici takvih zakona - odvjetnici specijalizirani za odštetne zahtjeve - financirali kampanje Demokrata sa više od dva milijuna dolara u protekle dvije godine. Inače, zakonski su se prijedlozi pojavili nakon više od deset godina borbi poduzeća sa udruženjima potrošača. (Hina) ps ii 120605 MET may 95 120605 MET may 95