VEČERNJI LIST: POLOŽAJ HRVATSKE BITNO OJAČAN

ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - Uoči pariškog sastanka B.B. Ghalija s izaslanicima za bivšu Jugoslaviju i vojnim zapovjednicima te sastanka kontaktne skupine za BiH u Frankfurtu, za današnji je VEČERNJI LIST Višnja Starešina razgovarala s dr. Miomirom Žužulom, posebnim izaslanikom predsjednika Tuđmana za pregovore, pred njegov odlazak u Frankfurt. Na početku razgovora dr. Žužul govori o hrvatskoj poziciji nakon uspješne akcije u zapadnoj Slavoniji, odnosno o mogućem utjecaju pariškog sastanka na daljnja zbivanja. "Ozbiljni pritisci zapravo više ne postoje niti itko ozbiljno misli da bi se stanje u zapadnoj Slavoniji moglo vratiti na ono što je postojalo prije akcije. I oni pozivi koji su se pojavljivali proteklih dana, da se ponovno uspostave ovlasti UNCRO-a na tom području, nisu zapravo s time ozbiljno računali, nego im je osnovna svrha bila slabljenje hrvatske pozicije prije mogućeg nastavka pregovora kao i početka novog madata u Hrvatskoj. No, to je bio pokušaj koji nije uspio, već je postigao upravo obratne efekte. Hrvatske redarstvene i vojne snage akciju su izvele profesionalno i maksimalno korektno i time su, unaprijed napisane, osude i optužbe za kršenje ljudskih prava - koje su samo čekale dokaze - ne samo opovrgnute, već je zapravo njihovim opovrgavanjem napravljen pozitivni promidžbeni efekt za Hrvatsku i njezina je pozicija bitno ojačana. Dakle, dogodilo se zapravo nešto sasvim suprotno prvotnim namjerama", kaže Žužul i ocjenjuje kako sastanak u Parizu ne bi smio imati bitnijih političkih reperkusija kad je riječ o zapadnoj Slavoniji, već da bi "trebao biti usmjeren na definiranje buduće uloge UN-a u Hrvatskoj i BiH". Govoreći o kontaktnoj skupini za BiH i njezinom planu, Žužul objašnjava kako se radi o planu od travnja ove godine oko kojeg postoje nejasnoće i nesuglasice "oko toga kako ga provesti, kako postići teritorijalno razgraničenje u unaprijed zadanom omjeru. Taj plan također predviđa mogućnost vezanja Bošnjačko-hrvatske federacije s Hrvatskom, te srpske jedinice sa Srbijom, ali iz takve mogućnosti proizlazi cijeli niz pitanja na koje tek treba odgovoriti, odnosno koje tek treba dogovoriti. Taj plan zadržava neka osnovna načela prvotnog plana, međutim, u mnogome se i dosta razlikuje", napominje Žužul. Kaže kako je pritom riječ i o ustavnim i teritorijalnim rješenjima koja traže ozbiljnu analizu. "Kako sada stvari stoje, ne vjerujem da će ti različiti pogledi i stavovi biti uskoro usuglašeni i unutar same kontaktne skupine i da će uspjeti u skoro vrijeme, mislim na sljedećih nekoliko tjedana, postići konsenzus o rješenju koje bi bilo prihvatljivo za sve strane i kojega bi onda njihovi ministri javno ponudili", kaže Miomir Žužul. Upitan o pregovorima između hrvatskih predstavnika i lokalnih srpskih vlasti koje su najavili Owen i Stoltenberg, dr. Miomir Žužul kaže: "Polazni stavovi su poznati: mirna reintegracija svih okupiranih teritorija, a pregovori mogu dati samo odgovor kako tu reintegraciju provesti, a ne i kakva će biti rješenja. Jer, ta su rješenja i prihvaćena i određena i kroz rezolucije Vijeća sigurnosti i kroz zakone koje je Hrvatska donijela poput Ustavnog zakona o manjinama i Zakona o lokalnoj samoupravi, a međunarodna zajednica - primjerice, Badinterova komisija - pozitivno ih je ocijenila." (Hina) mc 120050 MET may 95 120050 MET may 95