SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 10. svibnja (Hina) LISABON, 10. svibnja (Hina) - Bilateralna suradnja i aktualna situacija u Hrvatskoj i na prostoru bivše Jugoslavije, bili su glavna tema današnjeg razgovora potpredsjednika hrvatske Vlade i ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića sa šefom portugalske diplomacije Duraom Barrosom (Durao Barozu). Ministri Granić i Barroso potpisali su, nakon konstruktivnog razgovora, sporazum o zaštiti i poticanju ulaganja. U kratkoj izjavi za novinare, ministar Granić je nakon sastanka objasnio razloge nedavno uspješno okončane akcije hrvatskih redarstvenih i vojnih snaga u zapadnoj Slavoniji. "Prije deset dana lokalni su Srbi praktično zatvorili autocestu, izvršivši nekoliko terorističkih napada. I stoga smo odlučili preuzeti nadzor nad tom prometnicom", rekao je ministar Granić. U ograničenoj policijskoj i vojnoj operaciji, koja je trajala samo 31 sat, oslobodili smo zapadnu Slavoniju, a za tri dana uspostavljena je civilna vlast, nastavio je ministar Granić, naglasivši da Hrvatska jamči sigurnost srpskoj manjini u tom području. Odgovarajući na pitanje novinara o gomilanju hrvatskih snaga u blizini crta razdvajanja, Granić je istaknuo da je to "zbog obrambenih razloga, jer imamo informacije da Martić i vojno vodstvo hrvatskih Srba planiraju ofenzivu posebice u istočnoj Slavoniji". Šef portugalske diplomacije Durao Barroso je istaknuo da je ministru Graniću prenio zabrinutost Portugala i Europske unije zbog nedavnih događaja u zapadnoj Slavoniji. Portugal podupire napore Hrvatske u približavanju EU-a, rekao je ministar Barroso. Što se tiče gospodarskih pitanja dvojica šefova diplomacije istaknuli su potrebu poboljšanja suradnje na tom području. Robna razmjena između dviju zemalja sada iznosi samo 10 milijuna dolara. Ministar Granić je prije podne dao zasebne interviewe vodećem portugalskom dnevniku "Publico" te vodećem tjedniku "Express". On je također posjetio izložbu "Hrvatska drvena brodogradnja", koja je priređena u sklopu kulturne manifestacije "Dani hrvatske kulture", koja je u Lisabonu otvorena početkom ovog mjeseca. Ministra Granića primit će i portugalski predsjednik Mario Soares (Suareš). ZAGREB - "Razgovarali smo o mnogim temama, a naročito o trenutačnoj situaciji u zapadnoj Slavoniji, statusu UNCRO-a na tom području te napetostima koje postoje u ostala tri bivša sektora", izjavio je predstojnik Ureda predsjednika i šef hrvatskog državnog izaslanstva za pregovore s lokalnim Srbima ing. Hrvoje Šarinić nakon današnjeg sastanka s posebnim izaslanikom glavnog tajnika UN-a Yasushijem Akasijem. "Sastankom smo zadovoljni, jer je bio pun činjenica i realnih, pragmatskih stajališta i mi smo s Njegovom Ekscelencijom, gospodinom Akashijem odlučili da takvih sastanaka bude što više u ovoj fazi, dok se ne razriješe glavni problemi" - rekao je Šarinić. Šarinić je glede tvrdnji UN-a o kršenjima ljudskih prava u zapadnoj Slavoniji istaknuo kako smatra da su one prošlost te da je stajalište Akashija i njegovih suradnika vrlo korektno prema Hrvatskoj, a da su neke stvari "u brzini bile pogrešno interpretirane". Posebni izaslanik glavnog tajnika UN rekao je kako je UN dobio neka izvješća o kršenjima ljudskih prava u zapadnoj Slavoniji, ali je dodao kako je tim izvještajima možda dano preveliko značenje. On je izjavio kako je stanje ljudskih prava u zapadnoj Slavoniji prioritetno pitanje, dodajući kako ga je Šarinić uvjerio da je hrvatska Vlada svjesna važnosti poštovanja ljudskih prava. "Željeli bismo imati punu nazočnost i slobodu kretanja kako bi mogli potpuno nadzirati situaciju, osobito što se tiče poštovanja ljudskih prava. Gosp. Šarinić mi je glede toga dao puna jamstva", ustvrdio je Akashi. On je također istaknuo da se ispitivanja zatočenika o tome žele li ostati ili otići iz zapadne Slavonije sada vrše u punoj nazočnosti pripadnika UNHCR-a. Govoreći o problemu poštovanja ljudskih prava, Šarinić je napomenuo kako je Akashija podsjetio na ponašanje druge strane na početku sukoba te na činjenicu da je na okupiranim područjima Hrvatske prije agresije živjelo 221.000 Hrvata, dok ih sada ima samo 11.000. "Ako to uspoređujete sa situacijom i s time kako se hrvatske vlasti ponašaju, onda vidite i tu razliku u civilizacijskom i kulturnom, moralnom i etičkom principu", istaknuo je Šarinić. Upitan da prokomentira izvješća o kršenjima ljudskih prava Hrvata u Banja Luci, Akashi je napomenuo da ih UN prati sa zabrinutošću i dodao da su tamošnje Srbe izvijestili kako su potpuno odgovorni za poštovanje ljudskih prava na banjalučkom području. "S gosp. Šarinićem i generalom Červenkom razgovarali smo i o napetostima u drugim bivšim sektorima. General Janvier će sutra otputovati u Knin kako bi razgovarao s generalom Čeleketićem te se nadamo da će se u skoroj budućnosti sastati vojni zapovjednici i popustiti napetosti u zonama razdvajanja", izjavio je Akashi. Šarinić je rekao kako hrvatska strana smatra da bi se vojni zapovjednici trebali sastati i dodao kako su hrvatske vlasti dostavile popise o mjestima na kojima su srpske snage prešle crtu razdvajanja. Šarinić je istaknuo kako Jugoslavija, koja sada čini neke miroljubive napore, istodobno šalje teško oružje i tenkove te namjerava graditi pontonski most na Dunavu, a ima već više od 2.000 vojnika koji "pod plaštem dobrovoljaca ulaze u nekadašnji istočni sektor". "To naravno ne može smiriti situaciju" - ocijenio je Šarinić. Glede toga, Akashi je izjavio kako UN raspolaže s informacijama da se vojska Jugoslavije pokrenula, ali i da se još nalazi u granicama Jugoslavije. On je zaključio kako će UN provjeriti tvrdnje da se jugoslavenski vojnici nalaze unutar nekadašnjeg istočnog sektora. Na pitanje novinara o utjecaju Miloševića na vođe kninskih Srba te na čelnika bosanskih Srba Karadžića, Akashi je odgovorio kako smatra da Milošević na čelnike kninskih Srba ima značajan utjecaj, ali ovisno o osobi, no nije htio ocjenjivati Miloševićev utjecaj na Karadžića. ZAGREB - Ključna tema razmatrana tijekom razgovora posebnog izaslanika glavnog tajnika UN Yasushia Akashia sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem i čelnicima kninskih Srba u utorak u Beogradu bila su stajališta o pitanju ostanka ili odlaska srpskog stanovništva s područja zapadne Slavonije, izjavio je u srijedu poslijepodne u Zagrebu Akashiev glasnogovornik Fred Eckhard. "O tom su pitanju tijekom razgovora u Beogradu izražena različita stajališta. Posebni izaslanik Akashi istaknuo je, a predsjednik Milošević podržao, da je u cilju stabilnosti i procesa pomirenja bolje da srpsko stanovništvo, u najvećoj mogućoj mjeri, ostane na području zapadne Slavonije. Drugo je stajalište bilo da je Srbima u zapadnoj Slavoniji ugrožen opstanak te da je za njihovu sigurnost bolje da prijeđu granicu" - istaknuo je Eckhard, dodajući kako Akashi cijeni takvo mišljenje predsjednika Miloševića koje se slaže s njegovim i pogledima hrvatske Vlade. "Kninski su Srbi izrazili razočaranje smatrajući kako snage UN-a nisu u dovoljnoj mjeri zaštitile srpsko stanovništvo na području zapadne Slavonije" - rekao je Eckhard, uz napomenu kako je od kninskih Srba ipak bilo naznaka pozitivnog odnosa prema sadašnjoj ulozi UN-a u zapadnoj Slavoniji u vezi s održavanjem međunarodnih standarda u tretmanu Srba na tom području. Eckhard je istaknuo kako su hrvatska Vlada i UN obostrano pokazali spremnost na suradnju glede ostvarivanja međunarodnih standarda u poštovanju ljudskih prava na području zapadne Slavonije. Eckhard je napomenuo da su 73 osobe u utorak autobusima napustile zapadnu Slavoniju i prešle u BiH, a za danas je predviđen odlazak još oko 100 osoba. Prema njegovim riječima, šef državnog povjerenstva za pregovore s lokalnim Srbima inž. Hrvoje Šarinić izvijestio je tijekom jutrošnjih razgovora Yasushia Akashia kako su iz Pakraca na provjeru odvedene 1494 osobe, od čega je već pušteno 676, da još treba provjeriti 657 ljudi, dok je 161 osoba pod istragom. Akashi je, kako je rekao njegov glasnogovornik, na razgovorima u Beogradu zatražio povlačenje srpskih vojnika iz nekadašnjih zona razdvajanja. "Akashi nije dobio zadovoljavajući odgovor, no on će na obje strane, dakle i hrvatsku, čijih je vojnika znatno više u tim područjima, nastaviti vršiti pritisak jer je povlačenje vrlo bitno za ukupnu stabilnost" - rekao je Eckhard. PARIZ - Francuski ministar vanjskih poslova, Alain Juppe, razgovarat će u četvrtak poslijepodne u Parizu s glavnim tajnikom UN-a Butrosom Galijem o stanju u bivšoj Jugoslaviji, priopćili su u srijedu iz UN-a i francuskog Ministarstva vanjskih poslova. Taj će se sastanak održati uoči sastanka Butrosa Galija s glavnim dužnosnicima UN-a za bivšu Jugoslaviju. Butros Gali se u četvrtak treba sastati i s francuskim predsjednikom Mitterrandom. Kako se stanje na teritoriju Bosne i Hrvatske neprestance pogoršava, Francuska je zaprijetila više puta da će povući svoj kontingent, najvažniji u snagama UN-a, ako se stanje uskoro ne popravi. MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin i američki predsjednik Bill Clinton završili su sastanak "u četiri oka" u Kremlju i spremni su potpisati pet izjava, priopćila je u srijedu novinska agencija Interfax. Nijedna od tih izjava ne spominje rješavanje ključnog problema, doznaje se iz Interfaxa, a to je širenje NATO-a. Predsjednici su odlučili problem planirane ruske prodaje nuklearnih reaktora Iranu razmotriti pred mješovitom povjerenstvom koje čine američki potpredsjednik Al Gore i ruski ministar predsjednik Viktor Černomirdin. Iako je bilo predviđeno da sastanak traje jedan sat, razgovor je završen tek nakon više od četiri sata, doznaje se od novinske agencije Inter-Tass. MOSKVA- Ruski predsjednik Boris Jeljcin, govoreći u srijedu na konferenciji za novinstvo, nakon sastanka s američkim predsjednikom Billom Clintonom, odbio je nedoumice da su odnosi između dviju zemalja u krizi, ali je potvrdio da i dalje postoje neke razlike. "Svaki sastanak ruskog i američkog predsjednika potakne neosnovane razgovore o kontradikcijama između dviju strana pa čak i krizi u odnosima. Rezultat ovih moskovskih razgovora poriče takve nedoumice", rekao je Jeljcin na zajedničkoj novinskoj konferenciji s Clintonom i dodao da "nakon ovog sastanka različiti pristupi rješavanju mnogih problema nisu nestali". Rusija se složila da pristupi "Partnerstvu za mir" NATO-saveza, ali nije postignut sporazum o namjeri Zapada da proširi NATO, istaknuo je u svojem obraćanju novinarima predsjednik Clinton. BEČ - Novi austrijski ministar vanjskih poslova Wolfgang Schuessel, procijenio je u srijedu u Beču kako je "kredibilitet međunarodnih organizacija koje pokušavaju rješiti sukobe na prostorima bivše Jugoslavije, poljuljan". Raspravljajući o sadašnjoj situaciji u Hrvatskoj, Schuessel, vođa populističke stranke, koja je u na vlasti u koaliciji sa socijal-demokratskom strankom, izjavio je u parlamentu kako "sprečavanje novih sukoba treba biti primarno, ako se želi izbjeći da mirovni proces bude paraliziran". Vođa austrijske diplomacije je ponovo govorio u prilog "političkog rješenja" za bivšu Jugoslaviju, ističući da Austrija ima "posebnu odgovornost jer dijeli zajedničku prošlost" sa zemljama s tog područja. Schuessel želi uspostaviti posebnu komisiju sastavljenu od stručnjaka zaduženih za nadgledavanje vanjske politike Austrije prema zemljama bivše Jugoslavije. Ta će politika biti "uređena prema politici Europske unije", dodao je austrijski ministar vanjskih poslova. COLOMBO - Tamilski gerilci pobili su 16 osoba, uglavnom policajaca, danas u zoru u sjevernom dijelu Šri Lanke, nakon što su zrakoplovi bacili bombe na pobunjeničke položaje, objavili su vojni dužnosnici. Dvanaest policajaca, tri civilna stražara i supruga jednog od policajaca poginuli su kada je više od tri stotine tamilskih pobunjenika provalilo u policijsku postaju u sjevernom dijelu Anuradapure. Dva su policajca nestala, a šestoro ih je ranjeno u napadu, od toga jedan teže, priopćio je viši vojni dužnosnik. Pobunjenici su pucali u postaju, a zatim su pobjegli s policijskim oružjem. Njihovi gubici nisu poznati, dodano je u priopćenju. (Hina) fs 101803 MET may 95 101803 MET may 95