IN MEMORIAM MIHAILU BOTVINIKU

ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - U petak je u Moskvi, poslije duge i teške bolesti u 84. godini preminuo nekadašnji svjetski šahovski prvak Mihail Mojsejević Botvinik. Botvinik je bio šesti svjetski prvak u povijesti šaha, koji je s malim prekidima suvereno vladao od 1948. do 1963. godine. Šah je upoznao u 12. godini, a samo četiri godine kasnije debitirao je na prvenstvu Sovjetskog Saveza, na kojem je diobom 5. mjesta osvojio titulu majstora! U 20. godini prvi put postaje prvak Sovjetskog Saveza, a već u 25. godini je od najvećih kandidata za novog svjetskog prvaka. Nakon velikih uspjeha na međunarodnim turnirima - u Moskvi 1935. (kad je pobijedio s Florom, ispred Laskera i Capablance), te u Nottinghamu 1936. (kad je pobijedio s Capablancom, ispred Aljehina, Euwea i Laskera) - očekivalo se da će postati izazivač svjetskog prvaka, ali je početak drugog svjetskog rata prekinuo njegove pripreme za dvoboj s Aljehinom. No, poslije rata, kad je Međunarodna šahovska federacija FIDE nakon Aljehinove smrti organizirala u Haagu i Moskvi peterokružni turnir petorice najboljih svjetskih igrača, Mihail Botvinik je dokazao svoju punu igračku zrelost i vrijednost. Uvjerljivo je pobijdio s puna tri boda prednosti pred Smislovom i postao šesti svjetski prvak u povijesti šaha. Posebnu vrijednost njegovim rezultatima daje činjenica da nije bio šahovski profesionalac, da je doktorirao elektrotehniku i intenzivno se bavio znanstvenim istraživanjima. Najprije iz područja transformatora, a zatim iz kibernetike, gdje je radio na razvijanju programa za šahovske kopjutore. Godine 1951. i 1954. odbio je nalete Bronsteina i Smislova odigravši s njima neodlučno 12:12, a sa šahovskog prijestolja skinuo ga je Smislov 1957. godine pobjedom od 12,5:9,5. No, samo godinu dana kasnije, Botvinik je u revanšu pobijedio s 12,5:10,5 i vratio titulu svjetskog prvaka. U sljedećem ciklusu ponovila se ista priča. Novi izazivač - legendarni Mihail Talj - u žestokom naletu srušio je 1960. godine Botvinika s 12,5:8,5, ali je nakon studioznih priprema Botvinik uspio uzvratiti istom mjerom i pobjedom od 13:8 po drugi put vratiti naslov najboljeg. No, nakon toga FIDE je ukinula pravo svjetskgo prvaka na revanš, pa je 1963. - nakon poraza od Petrosjana s 12,5:8,5 - Botvinik definitivno sišao sa svjetske šahovske pozornice. Više nije imao vremena ni energije za zamorne i duge kvalifikacije za status izazivača! No, time Botvinik nije potpuno ugasio svoju aktivnost. Još dugo je uspješno nastupao na međunarodnim turnirima, kao i za reprezentaciju Sovjetskog Saveza, za koju je izborio šest zlatnih olimpijskih odličja i tri zlatne medalje na europskim prvenstvima. Njegova ostvarenja na olimpijadama i danas izazivaju divljenje. Igrajući uglavnom na prvoj ploči, Botvinik je od 73 olimpijske partije dobio čak 39, a izgubio samo tri, osvojivši 75 posto mogućih bodova. Mihail Mojsejevič Botvinik nije bio samo dugogodišnji svjetski prvak i sedmerostruki prvak Sovjetskog Saveza, nego i utemeljitelj čuvene ruske šahovske škole. Prvi je shvatio ogromno značenje studioznih priprema i razvio posebnu metodu treniranja vrhunskih šahista. Dugo je vodio omladinsku šahovsku školu iz koje su ponikli mnogi vodeći velemajstori današnjice - Kasparov, Karpov, Jusupov, Andrej Sokolov, Balašov, Jelena Ahmilovska, Nana Ioseliani i mnogi drugi. Svojim briljantnim idejama dao je ogroman doprinos razvoju šahovske teorije. Razradio je niz originalnih ideja u otvaranjima, od kojih i danas Botvinikova varijanta Daminog gambita uživa ogromnu popularnost. Njegove analize završnica, posebno topovskih, služe kao obrazac vrhunske tehnike. Smrću Mihaila Botvinika šahovski svijet izgubio je istinskog velikana, ali njegovo djelo trajno će mu osiguravati istaknuto mjesto u šahovskoj povijesti i sjećanjima svih šahista! (Hina) vk iv 071255 MET may 95 071255 MET may 95