PISMO HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE O PEDESETOJ OBLJETNICI

ZAGREB, 6. svibnja (Hina) - Najnoviji broj "Glasa koncila" od 7. svibnja objavio je pismo Hrvatske biskupske konferencije o pedesetoj obljetnici završetka Drugoga svjetskog rata. U pismu se uz ostalo navodi da među narodima Europe i svijeta koji komemoriraju tu obljetnicu i hrvatski narod oživljava povijesnu memoriju o značenju koji je za njega imao mjesec svibanj godine 1945. Hrvatska biskupska konferencija odlučila je pridružiti se tome povijesnom spomenu. U subotu 13. svibnja u svim će katedralama mjesni biskupi zajedno sa svojim svećenicima i vjernicima slaviti svetu misu prikazujući na taj način sve tjeskobe i žalosti mjeseca svibnja 1945. godine. Nakon pedeset godina od prestanka rata hrvatski biskupi u pismu uz ostalo poručuju: "Prestanak oružanih sukoba, bombardiranja, rušenja i umiranja, na frontama i u pozadini doživjeli su narodi Europe kao veliko olakšanje, kao uspostavu mira i slobode. Na isti je način to očekivao i hrvatski narod. To više što su se Hrvati u velikom broju borili na strani Saveznika. No mjesec svibanj 1945. u Hrvatskoj se posebno pamti kao mjesec strašnih pokolja zarobljenih vojnika i civilnog pučanstva izručenih jugoslavenskoj vojci od zapadnih Saveznika. Spomen toga stradanja vezan je posebno uz Bleiburg i uz "Križni put". "Stradanje hrvatskoga stanovništva, uništavanje čitavih naselja, mučenje i ubijanje civilnoga, nenaoružanoga naroda obilježilo je te ratne godine zločinima i okrutnošću velikih razmjera. S druge su strane postupci režima u Hrvatskoj, osnovani na ideologiji rasne i nacionalne isključivosti, provodili osvetu i prouzročili žrtve koje se nemogu opravdati obranom, već moraju nazvati zločinima. Tako su oružani sukobi i zločini ostavili velik broj žrtava i strašna razaranja. Broj poginulih i ubijenih svih strana zahvaćenih ratom penje se na više stotina tisuća, kako iznose trijezni i objektivni proučavatelji toga našega tragičnog razdoblja, premda priznaju da njihovo proučavanje još nije dovršeno." Osvrćući se na sve žrtve rata u Hrvatskoj iz vremena Drugoga svjetskoga rata hrvatski biskupi kažu: "Nama se tek sada, u slobodi, nakon što je prestao monopol nad povijesnom istinom, otvara mogućnost odati dužnu počast svim žrtvama. Kroz prošlih pedesetak godina javna se počast odavala samo žrtvama jedne strane. Druge se žrtve nisu smjele spominjati; bilo je opasno i znati da su postojale. Mi stoga danas javno molimo za te naše sunarodnjake, pripadnike hrvatskoga naroda, sinove i kćeri Katoličke Crkve." "Suprotni stav prema žrtvama rata koji se kod nas sustavno i službeno provodio kroz pedesetak godina, po kome su žrtve samo na jednoj strani a krvnici samo na drugoj strani, raspaljivao je osvetničke misli i nakane o čemu tako tragično svjedoče i sadašnje žrtve rata nametnutog Hrvatskoj i Bosni i Hrecegovini. Tako naše ratno poglavlje nije završeno pred pedeset godina, kao kod drugih naroda. Duhovi se nisu razoružali. U povijesnom času, kada je nakon komunizma trebalo poštivati izraženu volju naroda, pribjeglo se sili oružja da se zadrži dominacija. Krvoproliće je opet buknulo da nas svojim posljedicama prati za duge godine koje nadolaze, ako li se nepravde ne isprave i ako li se smisao života i smrti, krivnje i opravdanja ne potraži na Kristovu putu: u njegovoj osobi, u njegovu djelu, u njegovoj riječi", navodi se u pismu Hrvatske biskupske konferencije. Podsjećajući na 13. svibanj kada će se u hrvatskim katedralama slaviti misna slavlja za sve žrtve Drugoga svjetskog rata hrvatski biskupi poručuju: "Stoga ćemo se kod svetoga oltara spomenuti žrtava hrvatskog naroda i Katoličke Crkve. Spomenut ćemo se žrtava srpske nacionalnosti i Srpske Pravoslavne Crkve u Hrvatskoj. Spomenut ćemo se žrtava Židova, Roma i svih kod nas ubijenih u Drugome svjetskom ratu samo zato što su druge nacije, druge konfesionalne pripadnosti ili drugoga političkog uvjerenja". U poglavlju o kajanju i pomirenju u pismu Hrvatske biskupske konferencije uz ostalo se navodi: "Ono što pohranjujemo u svojoj povijesnoj memoriji nisu nepodmireni računi koji rađaju namisli osvete. Pamtimo zlo koje se dogodilo a nije se smjelo dogoditi. Učimo kako ne ponavljati grijeh i kako ustrajati u dobroj odluci. No sadržaju našega povijesnog pamćenja pripada i sve ono što su činili ljudi Crkve kada su osuđivali zločin te svesrdno zaštićivali i pomagali ugrožene u vrijeme dok je bjesnio Drugi svjetski rat. Ta kršćanska odlučnost i požrtvovnost, posebno katoličkih biskupa u Hrvatskoj, nadahnuće su i poticaj današnjem naraštaju". Na ovom nas putu ostvarivanja dobra te nastojanja oko praštanja i pomirenja utvrđuje i Sveti Otac Ivan Pavao II. koji nam je u Zagrebu poručio da tražimo oprost i sami opraštamo. Tako bi se uz ostalo u toj Papinoj poruci mogla sažeti zadaća koja je pred svima ako se žele postaviti čvrste pretpostavke za postizanje istinskog i trajnog mira, kaže se u pismu. "Spomen na pedesetu obljetnicu od završetka Drugog svjetskog rata uvodi nas u pripravu za veliki jubilej: 2000 godina od rođenja Isusa Krista. U svom apostolskom pismu o pripravi na taj jubilej Sveti Otac nas podsjeća da je radost jubileja na poseban način radost zbog otpuštanja grijeha, radost obraćenja. Dosljedno tome, i Crkva Božja koja je u Hrvatskoj čini pokoru i poziva na pokoru zbog svojih sinova koji nisu svjedočili za Krista nego su bili na sablazan svojim načinom razmišljanja i djelovanja. Tako se odnosimo i prema počiniteljima zločina nad žrtvama koje spominjemo a ponikli su iz katoličke sredine. U tom duhu ponavljamo riječi sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca, napisane 19. veljače 1943., kada je jasenovački logor nazvao 'sramotnom ljagom' a za ubojice u njemu izjavio da su 'najveća nesreća Hrvatske'. Taj sud pastira Crkve nije izgubio na svojoj snazi kroz ovih pedeset i više godina. Željeli bismo posebno da katolici i pravoslavni u Hrvatskoj zauzmu zajednički kršćanski stav i prema žrtvama i prema krivnji za žrtve, prema grijehu i prema pomirenju", stoji u pismu Hrvatske biskupske konferencije. "Naše svećenike i vjernike potičemo da u svojoj molitvi i svetoj misi prikažu Bogu sve žrtve prošlog i sadašnjeg rata i da zazivlju Božji mir našim vremenima", kaže se na kraju pisma Hrvatske biskupske konferencije kojega su potpisali nadbiskup zagrebački, predsjednik HBK kardinal Franjo Kuharić i svi hrvatski biskupi. (Hina) ta dd 061448 MET may 95 061448 MET may 95