SUDBINA HITLEROVIH BLISKIH SURADNIKA

BONN, 6. svibnja (Hina/AFP) - Tri najmoćnija šefa Trećeg Reicha - Adolf Hitler, Joseph Goebbels i Heinrich Himmler radije su digli ruku na sebe nego odgovarali za svoje zločine, no drugima je suđeno, primjerice, poznatom maršalu Hermannu Goeringu, ili su nestali, poput Martina Bormanna. Hitler je počinio samoubojstvo 30. travnja 1945. godine progutavši ampulu cijankalija i pucnjem u glavu u svom bunkeru u Berlinu, pod opsadom Crvene armije. Nekoliko dana kasnije, njegov ministar propagande Joseph Goebbels, njegova supruga i njihovo petero djece otrovali su se cijankalijem u bunkeru gdje se obitelj Goebbels pridružila Fuehreru. Heinrich Himmler, na čelu svih represivnih snaga Trećeg Reicha i organizator koncentracionih logora, uspio se otrovati petnaest dana nakon kapitulacije Njemačke i nakon što su ga uhitili Englezi. Međunarodni sud u Nuernbergu, sastavljen od četiri sile koje su pobijedile nacističku Njemačku, izrekao je 25. listopada 1946. godine dvanaest smrtnih presuda. Među osuđenima na smrtnu kaznu bili su maršal Goering, ministar zrakoplovstva i šef Luftwaffe (zrakoplovstvo), ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop te teoretičar nacionalsocijalizma i ministar za okupirana područja na istoku Alfred Rosenberg. Goering se ubio u svojoj ćeliji 15. listopada 1946, prije smaknuća osuđenika vješanjem. Ribbentrop, koji je postigao potpisivanje njemačko-sovjetskog pakta 23. kolovoza 1939. godine, i Rosenberg nisu međutim umakli kazni. Jedini osuđenik na smrt u odsutnosti u Nuernbergu - Martin Bormann, osobni povjerenik i posebni tajnik Hitlera, nestao je 2. svibnja 1945. godine u Berlinu. No, nikad nije podnešen dokaz o smrti izvršitelja Fuehrerova testamenta. Nekoliko puta smatrano je da mu se ušlo u trag u Južnoj Americi, posebice u Argentini. Od svih osuđenika iz Nuernberga, Rudolf Hess, drugi čovjek režima, jedini je ostao u zatvoru do smrti. Godine 1941. otputovao je zrakoplovom u Škotsku na mirovne pregovore s Velikom Britanijom ali je uhićen. Zatvoren u tvrđavi Spandau u Berlinu, počinio je samoubojstvo 7. kolovoza 1987. Adolfa Eichmanna, odgovornog za "konačno rješenje židovskog problema", otele su 11.svibnja 1960. godine u Argentini izraelske tajne službe. Suđeno mu je od travnja do prosinca 1961. u Tel Avivu, osuđen je na smrt i obješen 31. svibnja 1962. Šef sekcije Gestapoa zadužene za židovsko pitanje, nevjerojatno učinkovite, do 1939. godine radio je na progonu Židova iz Reicha. Tijekom rata s jednakim je žarom radio na konačnom rješenju. (Hina) tm/bnš br 060316 MET may 95 060316 MET may 95