nastavku današnje sjednice izabrao je Milana Vukovića za suca Ustavnog
suda Republike Hrvatske. Za tu je odluku glasovalo 56 zastupnika, 29
je bilo protiv a tri su zastupnika bila suzdržana.
U raspravi o prijedlogu odluke o izboru Milana Vukovića za suca
Ustavnog suda Boris Tepšić (HSLS) upitao je da li je Milan Vuković
"sposoban biti djelotvoran član Ustavnog suda s obzirom da svojim
istupima često izaziva konflikte". Stjepan Herceg (HDZ) podržao je
prijedlog odluke i odgovorio Borisu Tepšiću da u Ustavnom sudu, i
uopće na odgovornim funkcijama, treba biti što više ljudi s različitim
mišljenjima. Luka Bebić (HDZ) pozvao je zastupnike da ne "nasjedaju"
diskvalifikacijama Vukovića ustvrdivši da je Milan Vuković častan
čovjek i dobar stručnjak.
"Nema razloga da Milan Vuković ne bude izabran za suca Ustavnog
suda", kazao je Milovan Šibl (HDZ) ističući da se nepotrebno diže
prašina, poziva se na stručnost i moralnost, a radi se, kazao je Šibl,
"o inateresima jer je u pitanju visoka funkcija". Stjepan Mesić (HND)
ustvrdio je kako o ljudima treba razgovarati s dignitetom. Suci moraju
biti dobri stručnjaci i moralni, a "Milan Vuković iz Vrhovnog suda
odlazi jer je napravio 'karambol' zbog svoje osobne ambicije", rekao
je Mesić. Đuro Perica (HDZ) podržao je Vukovićev izbor i pledirao na
raspravu s argumentima, a Ivan Milas (HDZ) predložio glasovanje.
Milasovom stavu pridružio se i Žarko Domljan (HDZ) ističući da se
nikada u Saboru nije razgovaralo na ovakav način kao što se razgovara
o izboru Vukovića za suca Ustavnog suda. Domljan je naglasio da
Milan Vuković uživa povjerenje hrvatskog Sabora te da u četiri godine
Sabor nije kritizirao njegov rad.
Zastupnički dom prihvatio je većinom glasova zaključak, koji je
predložio Mato Arlović (SDP), a kojim se obvezuje Vladu da Saboru
podnese izvješće o stanju u pravosuđu.
U nastavku sjednice Zastupnički dom prihvatio je u hitnom postupku i
Zakon o potvrđivanju Sporazuma o garanciji između Republike Hrvatske i
Europske investicijske banke i ugovornog pisma 0298 potpisanog 12.
siječnja 1995. u Luksemburgu i 10. veljače 1995. u Zagrebu. Riječ je o
kreditima sklopljenim od 1982. do 1985. i ostvarenim u oblasti cesta,
željeznica i elektroprivrede za koje Republika Hrvatska jamči da će
biti otplaćeni. Naime, u tom je razdoblju Europska investicijska banka
hrvatskim poduzećima odobrila osam kredita od kojih su dva već
plaćena. Ostatak duga koji se Hrvatska obvezala vratiti po danas
prihvaćenom zakonu iznosi 112,4 milijuna ekija.
Sjednica se nastavlja po utvrđenom dnevnom redu.
(Hina) sšh ds
031808 MET may 95
031808 MET may 95
Beogradski studenti pješice do Novog Sada na akciju "Tri mjeseca-tri mosta"
Odbijena tužba Aarona Frenkela za projekt Golf Srđ
WTA Singapur: Rezultati
Morata blizu prelaska iz Milana u Galatasaray
Uručeno 19 milijuna eura za obnovu javne kulturne infrastrukture
Izrael oslobađa zatvorenike nakon odgode zbog kaotične primopredaje talaca
Vlajčić dobio potporu Odbora za novog ministra poljoprivrede
Slalom Courchevel: Ljutić vodeća nakon prve vožnje
Cijene nafte iznad 77 dolara
Dabro: Svaka nova snimka učvršćuje nas u borbi za hrvatsku poljoprivredu