AMERIČKI MEDIJI OPŠIRNO O DOGAĐAJIMA U HRVATSKOJ

izviještavaju o raketnim napadima hrvatskih Srba na Zagreb i o akciji uspostave nadzora nad autoputom, koja se ocjenjuje najvećim vojnim uspjehom hrvatskih snaga od 1991. Financial Times u uredničkom komentaru navodi da bi se "u ovom slučaju moglo pokazati da je predsjednik Tuđman uspio u kvadriranju kruga ostvarivši svoj vojni naum bez gubitka prijatelja u inozemstvu ili izazivanja široke intervencije Srbije koja bi proširila rat". List dodaje da SAD i Njemačka "ne bi smjele ohrabriti predsjednika Tuđmana na to da misli da se može u budućnosti izvući s takvim akrobacijama". "Hrvatsku bi trebalo ohrabriti da očekuje daljnju potporu - moralnu, diplomatsku i ekonomsku - od svojih zapadnih prijatelja samo ako je pripravna staviti vojnu opciju na stranu i nastaviti diplomatskim putem", zaključuje se u komentaru. Financial Times ocjenjuje da obnovljene borbe u Hrvatskoj i Bosni dovode u pitanje sposobnost UN-a u provođenju njihova mandata. List u izvještaju iz Beograda prenosi da je srbijanski predsjednik suočen s dilemom jer je na vlast došao obećanjem da će braniti Srbe svagdje, no u posljednjih godinu dana distancirao se od svojih satelita. Politički promatrači, navodi list, procjenjuju da bi mu odgovaralo da se oslobodi tereta podupiranja pobunjenih satelita. "Bez obzira kakva bila sudbina srpske enklave južno od Pakraca... Milošević i dalje duboko oklijeva odustati od srpskog nadzora nad istočnom Slavonijom... Njegov je manevarski prostor ograničen i mora se pažljivo kretati." List ističe činjenicu da srbijanska televizija nije pokazala slike srpskih izbjeglica kako odlaze u BiH, dodajući da bi prikazivanje toga moglo stvoriti nepodnošljivi pritisak javnost na Miloševića da pomogne Srbima. New York Times na naslovnoj stranici izvještava o petoro poginulih i 121 ranjenoj osobi u Zagrebu u napadu Orkanom koji je potresao zgrade u središtu grada. Dopisnik Roger Cohen (Rodžer Koen) iz Zagreba ukazuje na opasnost širenja sukoba ocjenjujući da će teško biti obnoviti pregovore s hrvatskim Srbima. Ova je akcija, po njemu, "uzdrmala diplomatske napore u rješavanju sukoba u Hrvatskoj". Nakon ove hrvatske akcije, navodi Cohen, teško će biti provesti dio mandata UNCRO-a u Hrvatskoj koji se odnosi na uspostavu kontrole hrvatske granice koja nije pod nadzorom hrvatskih vlasti te ocjenjuje da je povlačenje hrvatskih snaga iz zapadne Slavonije malo vjerojatno. U izvještaju ističe obećanje hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je kazao kako će se svim hrvatskim državljanima srpskog podrijetla jamčiti puno poštivanje ljudskih i građanskih prava. Washington Post prenosi riječi dužnosnika UN-a po kojem je kolaps sporazuma o prekidu vatre u BiH, hrvatski napad u ponedjeljak i srpski odgovor na Zagreb naglasio nesposobnost UN-a, SAD-a i njegovih saveznika da obustave borbe. Dopisnik John Pomfret (Džon Pomfret) iz Zagreba detaljno opisuje napad na srednjovjekovno središte jednomilijunskog grada te navodi da pobunjeni Srbi nisu poštedjeli ni Karlovac i Sisak. Američki dnevni listovi prenose riječi američkog veleposlanika u Hrvatskoj Petera Galbraitha da je cilj grubog napada raketom s kazetnim punjenjem na ovaj europski grad izvršen s "očitom namjerom da se pobije što je moguće više ljudi". Christian Science Monitor (Krščn Sajens Monitor) na naslovnoj strani izvješćije o hrvatskoj akciji ocjenjujući da će njezin uspjeh biti najjasniji znak promjene taktičke ravnoteže u bivšoj Jugoslaviji. David Rohde (Dejvid Roud) iz Zagreba prenosi procjene promatrača da uspješne ofenzive u BiH ukazuju na to da naoružane i reorganizirane snage Hrvatske i BiH sada mogu iskoristiti svoju brojčanu nadmoć nad dobro naoružanim, ali razvučenim srpskim snagama u Hrvatskoj i BiH. Vrijeme je ključno, ističe list dodajući da se brzo dovršenom akcijom na autoputu borbe mogu ograničiti, dok bi dulja operacija povećala rizik udruživanja Srba iz Hrvatske i BiH. U zasebnom komentaru list ističe da, "ako ništa drugo, hrvatska ofenziva podsjeća svijet da je to hrvatsko tlo i da ga ta članica UN-a želi jednog dana vratiti". "Zanijekali ili ne, Balkan je vodeće pitanje za Europu i NATO. Okrutnost na tom području tužno definira eru. Stručnjaci koji žele oprati svoje ruke od Balkana i zovu to građanskim ratom, iako svi dokazi govore suprotno, to rade u lice povijesti", zaključuje se u komentaru lista. (Hina) ps mm 031744 MET may 95 031744 MET may 95