svibnja 1945.?", pitanje je na koje odgovara Nenad Ivanković u
komentaru "Zbogom jednima i drugima" u današnjem Večernjem listu. "Je
li on prije svega značio kraj Jasenovca, ili početak Bleiburga?", pita
nadalje Ivanković i piše:
"Prirodno je i razumljivo da se o tim stvarima govori i razmišlja jer
su još živi sudionici tih zbivanja i jer su cijele generacije odgojene
u duhu 'za' ili 'protiv'. Ali, ono što svakako nije dobro i što
današnoj Hrvatskoj može samo štetiti jest načinna koji se o svemu
ovome govori. I partizani-komunisti i ustaše friziraju svoju povijest
i svoju stvarnu ulogu. Prvi danas uvjeravaju sami sebe kako su tobože
bili borci za demokraciju i za Hrvatsku, premda su stvorili
Jugoslaviju i diktaturu, koja se od ustaške dobrim dijelom razlikovala
samo po duljini trajanja. Ustaše, opet, svoju četverogodišnju tiraniju
danas ograničavaju isključivo na državotvorne aspekte, na hrvatstvo
kao takvo, što je također povijesni falsifikat. Pritom je najgore to
što je ta 'borba za bolju prošlost' (Tenžera) takva da u hrvatski
narod unosi stare podjele i smutnju, dakle, upravo ono što je bila
polustoljetna osnova srpske vladavine nad Hrvatima. Zbog toga bi
trebalo napokon reći zbogom i partizaniji i ustaštvu jer su i jedan i
drugi pokret u osnovi bili stranputice u hrvatskoj povijesti, bez
obzira na ovu ili onu svijetlu stranu i ideju.
Utoliko, niti je hrvatski antifašizam samo partizanska stečevina, kao
što ni hrvatski nacionalizam i državotvornost nisu samo baština
ustaštva. Napokon, povijesna je istina da je većina Hrvata bila za
NDH, jer je u njoj vidjela ostvarenje svojih državotvornih težnji, ali
je istodobno i većina Hrvata bila protiv Pavelićeva režima i realnosti
ondašnje endehazije. Veće potvrde od Domovinskog rata 1991. godine za
to nema. pedeset godina kasnije hrvatski se narod ponovno
plebiscitarno izjasnio za svoju državu, jednako djeca ustaša kao i
djeca komunista. Zajedno prolijevajući krv, samo ovaj put ne za
partizansku, ni za ustašku, nego za Tuđmanovu demokratsku i
dezideologiziranu Hrvatsku, oni su stvorili onaj fundament na kojemu
jedino može počivati sloboda i nezavisnost domovine: naime, na
pomirenju svih Hrvata. Jer, hrvatski je narod suviše malen i suviše
izložen apetitima drugih a da bi si ikad više mogao dopustiti luksuz
podjel.
Zato bi ovog 8. svibnja, uza sve ostalo, trebalo reći 'da' hrvatskom
antifašizmu, ali i zbogom partizaniji, 'da' hrvatskom državotvornom
nacionalizmu, ali zbogom ustaštvu. A iznad svega 'da' onom antifašizmu
i onoj državotvornosti koji su rođeni u Vukovaru, Dubrovniku, Splitu,
Zadru, Šibeniku, Osijeku, Slavonskom Brodu i tolikim drugim hrvatskim
gradovima i selima u Domovinskom ratu 1991. godine", zaključuje Nenad
Ivanković.
(Hina) dp sp
020830 MET may 95
020830 MET may 95
Remili: U prvom poluvremenu kao da uopće nismo igrali
Najava događaja - fotografije - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - kultura - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - sport - za petak, 31. siječnja
Najava - gospodarstvo - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - svijet - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - Hrvatska - za petak, 31. siječnja
Šah - Šesta pobjeda prvog nositelja
ATP Montpellier: Rezultati
Ljutić: Ovo su mi prvi bodovi pod reflektorima