300. OBLJETNICA HRVATSKE DRŽAVNE TISKARE

ZAGREB, 29. travnja (Hina) - U povodu 300. obljetnice osnutka i rada Hrvatske državne tiskare danas je predsjednik hrvatskog Sabora dr. Nedjeljko Mihanović otkrio spomen-ploču na zgradi hrvatskog Sabora, u kojoj je Tiskara i djelovala. Hrvatsku državnu tiskaru utemeljio je hrvatski Sabor 11. studenoga 1694. godine i upravu nad njom povjerio Senjaninu Pavlu Ritteru Vitezoviću, hrvatskom književniku, povjesniku, tiskaru i nakladniku. Obilježavanje obljetnice prigodom koje je otkrivena spomen ploča, koju su zajednički podigli hrvatski Sabor, Grad Senj i Grad Zagreb, te održan znanstveni skup o Pavlu Ritteru Vitezoviću održano je pod pokroviteljstvom hrvatskog Sabora. Podsjetivši da je Vitezovićevo vrijeme, vrijeme turske opasnosti, dr. Mihanović je istaknuo da se Vitezović javlja s idejama buđenja nacionalne svijesti i kroatocentričnom koncepcijom. "Vitezovićeva Croatia rediviva, o kojoj je maštao, danas je ostvarena kao suverena hrvatska država. Bitka za njezinu uspostavu vođena je i u zgradi našeg povijesnog Sabora. A u dugotrajnom procesu i ritmu zbivanja u borbi za ovaj proplamsaj današnjeg nacionalnog svitanja otkrivamo spektar i Vitezovićevih plemenitih, ustrajnih, smionih i nadahnutih nacionalnih snova", kazao je dr. Mihanović otkrivajući spomen-ploču. Otvarajući znanstveni skup o Pavlu Ritteru Vitezoviću, dr. Josip Bratulić je naglasio da se u najtežim trenucima moglo braniti tiskanjem knjiga, a tiskanje kao što je to radio Vitezović bilo je tada vrhunac tiskarskog umijeća, nacionalnog identiteta i težnje hrvatskog naroda za samostalnošću hrvatske države. Značenje Vitezovića, tog velikana hrvatske povijesti i velikog hrvatskog rodoljuba, u čitavom je njegovu djelu i djelovanju, kazao je u prigodnom govoru izaslanik pokrovitelja i predsjednik Odbora za naobrazbu, znanost, kuluturu i šport Zastupničkog doma Sabora akademik Vlatko Pavletić. Posebno ukazavši na značaj Vitezovićeve ideje o integralnoj Hrvatskoj i integralnom hrvatstvu, Pavletić je kazo da je i danas u hrvatskom korpusu bitno oživotvoriti tu ideju integriranja svega što je hrvatsko. Akademik Pavletić bitnim je označio i Vitezovićevo shvaćanje da integriranje naroda znači i integriranje njegova jezika, a njegovo zamjećivanje kompliciranosti pisanja kao prepreke razumjevanju u narodu označio je pretečom hrvatskog preporoda. Pavletić ukazuje i na Vitezovićevo shvaćanje da se kao pisac ne može zatvarati već se mora staviti u službu naroda. "Branio je hrvatske granice svojom rječju", kazao je, uz ostalo, akademik Pavletić. Na znanstvenom je skupu bilo riječi i o Vitezoviću kao kroatisti, latinist te o Vitezevićevom tiskarstvu i izdavaštvu. (Hina) bn dd 290103 MET apr 95