ARGENTINSKA VOJSKA SE ISPRIČALA NACIJI ZA ZLOČINE S KRAJA 70-IH

ZAGREB, 27. travnja (Hina) - Glavni zapovjednik argentinske vojske general Martin Balza u utorak se ispričao naciji zbog "prljavog rata" koji su oružane snage vodile protiv političkih protivnika vojne hunte u razdoblju od 1976. do 1983. kada su tisuće ljudi kidnapirane, mučene i ubijane, izvijestile su iz Buenos Airesa vodeće svjetske novinske agencije. "Mi više ne smijemo poricati užas u kojem smo živjeli", rekao je u svom televizijskom obraćanju naciji general Martin Balza, glavni zapovjednik argentinske Kopnene vojske, ustvrdivši da je "vojska primjenjivala nazakonite metode, uključujući i oduzimanje života, jer nije znala kako se suprotstaviti teroristima koristeći zakonita sredstva". Njegovo je priznanje, prvo takvo otvoreno preuzimanje odgovornosti vojnog vrha, rezultat zastrašujućih javnih svjedočenja dvojice bivših vojnih časnika o načinu na koji je skončao veliki broj "nestalih" - omamljeni injekcijom sedativa i lišeni odjeće živi su bacani iz zrakoplova u Atlantik, ocjenjuje dopisnik Reutera iz Buenos Airesa. Argentinske su se oružane snage, suočene s neporecivim dokazima o torturi i ubojstvima, godinama zadovoljavale tvrdnjom da su postojali "ekscesi" u borbi protiv "terorista", no nikada prije Balzinog istupa nisu cijelu kampanju tako otvoreno opisale kao nezakonitu i pogrešnu. Prije samo mjesec dana argentinska je Ratna mornarica opovrgnula izjave svog umirovljenog časnika, komodora Adolfa Scilinga, o redovitim "letovima smrti" na kojima je u ocean bačeno oko 2.000 političkih zatvorenika. Zapovjedništvo mornarice tada je Scilinga diskvalificiralo kao "kradljivca automobila i varalicu", čemu se pridružio i predsjednik Carlos Menem, pozivajući pripadnike vojske da svoju savjest olakšaju pred svećenicima, a ne novinarima i da ne "sipaju sol na stare rane". General Balza, suočen s ovotjednim objavljivanjem istovjetnog svjedočenja bivšeg časnika Kopnene vojske, u svom je govoru često posezao za riječima "greška" i "pomutnja" opisujući odluku vojske da pogazi zakone u svojoj borbi protiv ljevičara i drugih političkih protivnika. "Vrijeme je da se preuzme odgovornost, cilj ne može nikada opravdati sredstva", naglasio je general Balza u svom govoru, opisavši odluku o svom istupu kao "tešku i dramatičnu", izričito ustvrdivši da je donesena bez konzultiranja s predsjednikom Menemom. Najtiražniji argentinski dnevnik "La Prensa" u ponedjeljak je objavio interview s vodnikom Victorom Ibanezom u kojem je on potvrdio da je i Kopnena vojska primjenjivala istu metodu proizvodnje "nestalih", precizirajući da su zrakoplovi i helikopteri "letjeli na malim visinama i da nikada nisu radarski registrirani". U razdoblju vladavine vojnog režima od 1976. do 1983., prema službenoj je istrazi, provedenoj nakon obnove demokracije, nestalo između 9.000 i 10.000 ljudi, dok argentinske skupine za zaštitu ljudskih prava, koje citira France presse, barataju s podatkom o 30.000 žrtava. Nakon pada vojnog režima 1983., potaknutog neslavnim porazom u Falklandskom ratu, čelnici hunte su završili u zatvoru i bez činova. No zbog prijetećeg nezadovoljstva u redovima vojske, koja je u Argentini kao i drugdje u Latinskoj Americi jedna od presudnih političkih snaga, odlukom predsjednika Menema 1990. je amnestirana i oslobođena većina časnika, ali i pripadnika ljevičarske gerile. Potaknuta svjedočenjima Scilinga i Ibaneza, Stalna skupština za ljudska prava iz Buenosa Airesa, u ponedjeljak je zatražila objavljivanje popisa "nestalih", naglasivši kako ga je, u slučaju da je uništen, moguće "ponovo sačiniti uz oslanjanje na sjećanja sudionika". Zahtjev skupštine podržale su i "Majke s Plaza del Mayo" koje i dalje, noseći slike svojih nestalih muževa i sinova, svakoga tjedna prosvjeduju ispred sjedišta vlade. General Balza u svom je televizijskom nastupu rekao da vojska ne raspolaže takvim popisom, ako je on ikada i postojao, no istodobno je obećao diskreciju i zaštitu svakom pripadniku oružanih snaga koji raspolaže takvim informacijama i želi ih otkriti. Burna rasprava o zločinima iz nedavne prošlosti, pokrenuta izjavama komodora Scilinga, nakon Balzinog će se govora pomaknuti prema samom središtu kampanje za predsjedničke izbore zakazane za 14. svibnja. Predsjednik Menem, neprikosnoveni favorit za novi mandat, već tjednima nastoji otresti sa sebe raspravu, koja se opetovano vraća na njegovo zataškavanje prošlosti i pomilovanje vojnog vrha, podsjećajući da je i sam tri godine proveo u vojnom zatvoru. Nervozu u njegovu predizbornom stožeru, iz kojeg je prvotno stiglo samouvjerno priznanje kako je odluka da se Scilinga proglasi varalicom bila pogrešna, odslikava izjava Carlosa Ruckaufa, dana u utorak, koji je ustvrdio da su priznanja sudionika "letova smrti" izravno uperena protiv Menemove pobjede. "Ubojice su spremne za priznanje samo onda ako je ostalo 20 ili 30 dana do izbora", ocijenio je Ruckauf, jedan od najutjecajnijih čelnika Peronističke stranke, koji se do početka kampanje nalazio na čelu ministarstva unutarnjih poslova. Ako ne pobijedi već u prvom krugu izbora, za što mu je, zahvaljujući povoljnom izbornom zakonu, dovoljno već 45 posto glasova ili samo 40 posto uz 10-postotnu prednost pred najbližim protivnikom, predsjednika Menema u drugom krugu, prema ocjenama političkih analitičara, očekuje prilično neizvjestan ishod. (Hina) dh dh 270210 MET apr 95