SVIJET U 13 SATI

ZAGREB, 26. travnja (Hina) DEN HAAG - Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije danas je u Den Haagu započeo svoje prvo suđenje saslušavanjem bosanskog Srbina Dušana Tadića, čuvara u koncentracionom logoru Omarska, koji je na optužbe za najmanja 13 ubojstva, zločine protiv čovječnosti i silovanje rekao da se ne osjeća krivim. Tadić (39), prvi optuženi koji se pojavio pred Međunarodnim sudom za ratne zločine, na saslušanju je izjavio: "Ne osjećam se krivim i nisam sudjelovao u nijednom od ovih zlodjela." Tadića saslušava tročlano vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine. Vijećem predsjedava sutkinja Gabrielle Kirk McDonald, bivša sutkinja federalnog suda u Texasu. Druga dvojica sudaca, Jules Deschenes i Lal Vohrah, dolaze iz Kanade i Malezije. Tadića brani nizozemski odvjetnik Michail Wladimiroff, kojem pomaže kolega iz Beograda Milan Vujin. Za vrijeme saslušanja, koje je započelo u 10.35 sati po srednjoeuropskom vremenu, optuženi Tadić sjedi u klupi zaštićenoj neprobojnim staklom. WASHINGTON - Predstavnici Skupine sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G7 - SAD, Japan, Njemačka, V.Britanija, Kanada, Italija i Francuska) na svom su jučerašnjem sastanku u Washingtonu zaključili kako je sadašnji pad dolara gospodarski neopravdan i zatražili da se taj proces zaustavi i postupno krene u smjeru oporavka američke valute. No osim deklarativne podrške, nije sasvim jasno koliko je sastanak doista pridonio budućem poboljšanju položaja dolara. Ministri financija i guverneri banaka nisu ponudili kratkoročna rješenja za jačanje dolara u odnosu na japanski jen, prema kojemu je američka valuta ove godine pala najviše - 20 %, već su se založili za dugoročna rješenja poput smanjenja proračunskog deficita i uravnoteženja trgovinske razmjene. U zajedničkoj izjavi danoj nakon sastanka stoji da su se čelnici G7 "složili i u tome da pojačaju svoje napore za smanjivanje unutarnje i vanjske neravnoteže, kao i da će nastaviti usko surađivati na deviznim tržištima". Tijekom gotovo šestosatnog sastanka, od kojih su na dolar potrošena puna dva, raspravljalo se i o globalnim ekonomskim pitanjima, pa je istaknuto kako posljednji rezultati gospodarstava najrazvijenijih zemalja ohrabruju, jer su u stalnom i neočekivanom porastu. Sedmorica su također pozdravila nedavni program gospodarskih reformi u Rusiji uz pomoć Međunarodnog monetarnog fonda, i pozvala tu zemlju da "prijeđe u drugu etapu programa privatizacije i stvori pravni okvir nužan za zaživljavanje privatnog sektora". MOSKVA - Ruski ministar obrane Pavel Gračov naredio je ruskim postrojbama u Čečeniji da od ponoći 1. svibnja obustave sve vojne operacije, izvijestila je danas novinska agencija Interfax. Gračov je naglasio da je odluka o 10-primirju na sjednici vlade donesena "gotovo jednoglasno", napominjući da će njezino provođenje ovisiti i od suzdržavanja s čečenske strane. U Moskvi se ocijenuje da je ovo primirje uvjetovano dolaskom oko 50 svjetskih čelnika, od kojih dio osuđuje rusku intervnnciju u Čečeniji, na svibanjsku proslavu 50. obljetnice Dana pobjede u Europi. MINNEAPOLIS - Nove antiterorističke mjere koje traži Bill Clinton trebale bi dati saveznoj državi sredstva za borbu protiv unutarnjeg terorizma ekstremne desnice, jednako učinkovita kao ona kojima država već raspolaže u borbi protiv međunarodnog terorizma. One također znače da će Amerikanci, tako ljubomorni na svoje individualne slobode, nesumnjivo morati pristati, ako Clinton postigne što želi, na veće uplitanje države u njihove privatne poslove. Odluka američkog predsjednika da zatraži od Kongresa povećanje arsenala FBI-a nakon atentata izvršenog kamionom-bombom u Oklahoma Cityu potvrđuje da su SAD odjednom uočile opasnost terorizma ekstremne desnice, kojemu je dosada pridavao vrlo ograničenu pozornost. Clinton je ovih dana u televizijskom intervjuu izjavio kako želi osnivanje, pod upravom FBI-a, posebne postrojbe za borbu protiv unutarnjeg terorizma. OKLAHOMA CITY - U bombaškom napadu na vladinu zgradu u Oklahoma Cityu poginula je 91 osoba, 467 je ranjeno, a 133 osobe se vode kao nestale, navodi se u najnovijem izvješću gradskih vlasti. Na mjestu nesreće spasilačke ekipe još tragaju za preživjelima, ali se iz sata u sat smanjuje mogućnost da je nakon toliko vremena netko preživio u ruševinama. Zapovjednik vatrogasaca Gary Marrs je izjavio kako očekuje da će se spasilačke akcije završiti krajem tjedna. Jedan dužnosnik Federalnog istražnog ureda (FBI) izjavio je kako se smatra da je bomba, koja je razorila devet katova vladine zgrade Alfred P. Murray, težila 2.180 kilograma, što uvelike nadmašuje prvotne procjene. TOKIO - Katsuhiko Kobayashi (Katušiko Kobajaši), član japanske sekte Aum Shinri Kyo (Um Šinri Kjo), koja je pod istragom zbog napada sarinom u tokijskoj podzemnoj željeznici, priznao je policiji da je sekta eksperimentirala s otrovnim plinom, objavljeno je danas u japanskim medijima. Kobayashi je bio jedan od visokih dužnosnika sekte zaduženih za "znanost i tehnologiju". "Od prošle su godine postojale neke vrste tajnih ispitivanja otrovnih plinova," rekao je Kobayashi u svojoj izjavi koju su prvo prenijele novine "Asahi Shimbun", a zatim i televizijske postaje. Policija je odbila komentirati izjavu. TOKIO - Policija je danas uhitila jednog od najtraženijih ljudi Japana, šefa kemijskog odjela sekte "Vrhovna istina Auma", Masamija Cučija, javljaju japanski mediji. Cuči (30) je uhićen s još šestoricom pripadnika sekte osumnjičene za trovanje plinom sarinom u tokijskoj podzemnoj željeznici 20. ožujka, kojom prilikom je poginulo 12, a posljedice trovanja pretrpjelo 5 500 ljudi. BILBAO - Baskijska separatistička organizacija ETA preuzela je danas odgovornost za pokušaj atentata na vođu oporbene konzervativne Narodne stranke, Josea Maria Aznara. Pokušaj atentata izvršen je 19. travnja u Madridu, kada su pripadnici ETA-e podmetnuli bombu pod Aznarov automobil. Aznar je preživio zahvaljujući tome što mu je automobili bio blindiran, ali je u atentatu ozljeđeno 15 osoba. U priopćenju objavljenom u radikalnim baskijskom nacionalističkom listu "Egin", ETA je opisala Aznara kao "jednog od najviših predstavnika neprijatelja koji jamče ugnjetavanje Euskal Herrie (Baskijska zemlja)". PARIZ - Degolist Jacques Chirac pobjedit će socijalista Lionela Jospina sa 55 prema 45 posto glasova u drugom krugu francuskih predsjedničkih izbora koji će se održati 7. svibnja, sudeći po danas objavljenim rezultatima ispitivanja javnog mnijenja Instituta BVA. U prvom krugu izbora Jospin je preuzeo vodstvo sa 23,3 posto glasova, a pariški gradonačelnik Chirac je dobio 20,8 posto glasova. U izvješću se navodi da 76 posto od 1.008 ispitanih vjeruje da će Chirac biti izabran za novog predsjednika. Također se navodi da bi 42 posto ispitanih željelo, u slučaju da Chirac bude izabran, da za premijera postavi ministra vanjskih poslova Alaina Juppea, dok 32 posto želi da na to mjesto dođe predsjednik parlamenta Philippe Seguin. MOSKVA - Rusko ministarstvo obrane odlučilo je pojačati svoje postrojbe u području Sjevernog Kavkaza stvaranjem nove vojne grupacije - "58. armije", što je u suprotnosti s odredbama Sporazuma o ograničenju konvencionalnih snaga u Europi, izvijestila je agencija Interfax. Glavni zapovjednik ruske kopnene vojske, general Vladimir Semionov, izjavio je da će formiranje "58. armije", čije efektive nije naveo, započeti 1. lipnja u Sjevernom Kavkazu. Stvaranje nove vojne grupacije Semionov je objasnio "složenim stanjem u Sjevernom Kavkazu, u prvom redu nestabilnošću u Čečeniji", dodaje u svom izvješću Interfax. General Semionov je priznao da se stvaranje "58. armije" "baš ne slaže" sa Sporazumom o ograničenju konvencionalnih snaga iz 1990., naglasivši da "interesi sigurnosti i integriteta Rusije trebaju dominirati nad odredbama tog dokumenta", koji po njegovoj ocjeni i onako zavrijeđuje "preispitivanje". SYDNEY - Makedonci, Bosanci i stanovnici Kašmira, koji žive u Australiji, u srijedu su se okupili ispred zgrade u kojoj se održava prva Konferencija UN-a o svjetskim kulturnim raznolikostima, prosvjedujući zbog toga što UN i Australija ignoriraju njihov položaj. Stotine Makedonaca, koji su nosili svoje zastave, održali su bučan, ali miran prosvjed ispred konferencijskog centra u Darling Harboru, gdje je glavni tajnik UN-a Butros Butros Gali držao govor. Makedonci su uvrijeđeni zbog prošlogodišnje odluke australijske vlade da narod Makedonije službeno zove "Slavenski Makedonci". Stanovnici Kašmira zatražili su da ih UN zaštiti od indijskih vojnika u toj pokrajini i pozvali su na održavanje referenduma koji bi im dozvolio da sami odrede svoju budućnost. Skupina Bosanaca je također prosvjedovala tražeći učinkovitiju intervenciju UN-a protiv srpskih snaga u BiH. Govoreći na konferenciji, Gali je upozorio da je u posljednjim desetljećima došlo do "eksplozije mikro-nacionalizma". Oko 1.000 predstavnika sudjeluje na trodnevnoj Konferenciji o svjetskim kulturnim raznolikostima koju je organizirala Australija u sklopu proslava povodom 50. obljetnice UN-a. (Hina) dh dh 261303 MET apr 95