O tome kako su mjere za izgradnju i obnovu povjerenja između hrvatske
Vlade i hrvatskih Srba postale plodno tlo za prikriven rast
jugoslavenskih inačica rješenja krize, piše Ivan Horvat.
Napominje kako su te mjere bitan dio "djelovanja UN-a i osam svjetskih
sila u Hrvatskoj", a da se spominju i u najsvježijoj Rezoluciji 981,
"i to u obliku poziva Vladi RH da UN-u ustupi pogodne radiofrekvencije
i televizijske termine". Upozorava dalje kako to uključuje i
"dosadašnje UN-ove i strane akcije i akcionare u hrvatskim medijima",
zbog čega je Zagreb "trenutačno jedno od najvećih obavještajnih i
informacijskih središta u Europi" i dodaje:
"Cijeli niz 'mjera za obnovu i izgradnju povjerenja' svodi se na
stvaranje novih informativnih mostova između Hrvata i Srba medijima,
kongresima, zajedničkim konferencijama za novinare, okruglim
stolovima, međudržavnim novinskim agencijama za prostor bivše SFRJ,
kojima je bitna svrha i nova reintegracija medijskog prostora bivše
Jugoslavije, novi yutel, u kojem za novac ili iz uvjerenja sudjeluje
cijeli niz političara i iz Hrvatske".
U nastavku Horvat ističe: "Više je autora u rano proljeće posegnulo za
jugoslavenskim rješenjem. Podupiru ih i proizvode mnogi krugovi od
Pariza, Washingtona i talijanskog neofašizma do Moskve, Zagreba i
Beograda. Teško je vjerovati da će čak i nekakvu modernu 'platonsku'
konfederaciju bivših jugoslavenskih naroda, za koju se pripremaju
novinski napisi, a i novac, prihvatiti predsjednik Tuđman. Hrvatska
odlučno odbija bilo kakav oblik državnopravnog povezivanja s tzv. SRJ,
moglo se čuti nakon što je indonezijski Predsjednik nespretno iznio u
zagrebačkom razgovoru s dr. Tuđmanom kao jednu od mogućnosti
normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa - nekakav konfederalni oblik.
Utoliko je pogrešno mjere za stvaranje povjerenja shvatio i odnedavno
samo fizički obrijani Milan Đukić, koji predlaže prema već viđenom
receptu da Hrvatska prihvati konfederaciju koju je nekoć toj puno
slabijoj i nenaoružanoj Hrvatskoj odbio Milošević. Mjere za stvaranje
povjerenja na račun i po cijenu slobode Hrvatske, to je politika za
kojom čezne Milan Đukić, a slijedi ga u stopu razni Milani Panići s
najvećeg hrvatskog poluotoka. Predsjednik IDS-a Jakovčić reći će da se
'deklaracija usvojena na kongresu Istrana temelji na stajalištima UN-a
i Vijeća Europe, te da su svi oni koji ta stajališta ne žele
prihvatiti protiv Republike Hrvatske'. Jakovčić, međutim, ima u jednom
pravo: kaže da nema mjere u medijskom ratu koji se vodi u Hrvatskoj
protiv Istre. No, uzrok i središte tog rata su SK PZJ i talijanski
iredentisti. Istrani će znati prepoznati takve talijanaške mjere za
obnovu i izgradnju povjerenja.
I na kraju, najjači argument koji povlači nanovo čak i jedan 'The
Washington Post' - jugoslavensku konfederaciju navodno bi trebalo
prihvatiti jer nema boljeg rješenja i navodno nije moguće drukčije
rješenje. Ima ideja i da je konfederacija Hrvatske i BiH i takva
konfederacija postkaradžićevskog srpskog entiteta u Bosni s
Jugoslavijom kvasac nove jugoslavenske ili balkanske konfederacije.
Jest, ako Bosna ostane građanska i čitava, kažu njemački diplomati
bliski američkim krugovima.
Dio mjera za obnovu i izgradnju povjerenja poželjan je i pozitivan za
Hrvatsku, no zasjenjuje ga propaganda raznih središta moći. Kako će
izgledati novi svjetski poredak u ovom dijelu Europe, ipak će na kraju
odlučivati Hrvatska, i to Predsjednik, Vlada i Sabor, a ne Đukići,
Panići, ni IDS ili talijanaši", zaključuje Horvat.
(Hina) dd
261041 MET apr 95
Remili: U prvom poluvremenu kao da uopće nismo igrali
Najava događaja - fotografije - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - kultura - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - sport - za petak, 31. siječnja
Najava - gospodarstvo - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - svijet - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - Hrvatska - za petak, 31. siječnja
Šah - Šesta pobjeda prvog nositelja
ATP Montpellier: Rezultati
Ljutić: Ovo su mi prvi bodovi pod reflektorima