VJESNIK: HRVATSKA VIŠE NIJE ZEMLJA RATNOG RIZIKA

"Što je Hrvatska Europi danas?" - pitanje na koje odgovara Ivo Jakovljević u 'Ekonomskom brevijaru', pozivajući se na ocjene izrečene u studiji Ekonomskog povjereništva UN za Europu, "koje se u najnovijem 'Ekonomskom pregledu Europe u 1994-1995' izjasnilo i o dosadašnjim, ali i o mogućim budućim dometima gospodarskih reformi i u Republici Hrvatskoj. Prema toj prvorazrednoj analizi gospodarskih referenci zemalja na Starom kontinetu, Hrvatska se bez i jedne sumnje i sporne primisli, u cijelosti prikazuje kao europska zemlja i ekonomija, kao "privreda u tranziciji", kao u tom uspješna privreda, te naposlijetku kao prostor koji se po malo čemu razlikuje od jedne Češke, Poljske, Mađarske ili Slovenije. Hrvatska ni u jednoj rečenici te opsežne i bogato dokumentirane studije nije prikazana kao zemlja visoka ratnog rizika, nego čak suprotno - nigdje i ni u jednom analitičkom sklopu unutar 'Pregleda' nisu spomenuti ni rat, niti vanjska agresija, niti ratni rizik u Hrvatskoj, kao da ničeg od toga na ovom prostoru (više) nema, i kao da za dulje vrijeme nečega takvog doista biti neće", piše Jakovljević. U nastavku članka pojašnjava što se u toj studiji poručuje zemljama, koje su kao i Hrvatska, u tranziciji i na kraju, vraćajući se ocjenama koje su izrečene o hrvatskome gospodarstvu, piše: "Najveće komplimente ti analitičari daju Vladinu stabilizacijskom programu, 'koji je posebno zanimljiv, jer je prvi put pokazao da se gospodarstvo može stabilizirati gotovo preko noći, prije svega mjerama socijalne psihologije, a ne samo monetarnim ograničenjima'. Nije li taj UN-pogled na Hrvatsku danas ipak pomalo ili čak previše ružičast? Evo što o Hrvatskoj u 1995. godini doslovce pišu stručnjaci iz UN, koji - ne spominjući ratni rizik - svoj opsežan nalaz zaključuju ovako: 'Hrvatske su perspektive svejedno neizvjesne. Iako su cijene stabilne već više od 15 mjeseci (unatoč precijenjenosti kune), a proizvodnja pokazuje znakove oporavljanja, stalni pritisci iz susjedne Bosne i Hercegovine i drugih područja bivše Jugoslavije još mogu štetno utjecati na hrvatsko gospodarstvo, i to na mnogobrojne načine, od visokih proračunskih izdataka za obranu i izbjeglice, do smanjenih prihoda od turizma'. Moglo bi se, dakle, i ovdje zaključiti slično: Hrvatska više nije zemlja ratnog rizika, ali svoj razvojni i gospodarski optimum ne može doseći sve dok se ne uspostavi pravedan i trajan mir na cijelom postjugoslavenskom prostoru. Dotad, i domaći i strani ulagači mogu iz najnovije ženevske studije izvlačiti sve - za ozbiljan biznis - temeljne podatke, procjene, pa čak i preporuke". (Hina) dd 250900 MET apr 95