BEOGRAD: IZASLANSTVO VIJEĆA EUROPE RAZGOVARALO S PREDSTAVNICIMA MEDIJA

BEOGRAD, 20. travnja (Hina) - Članovi izaslanstva Parlamentarne skupštine Vijeća Europe razgovarali su danas u Beogradu s predstavnicima medija u SRJ. Pozivu na taj razgovor, koji je organizirao Helsinški odbor za ljudska prava Srbije nisu se odazvali predstavnici državnih medija, kao ni onih bliskih vlastima. Predstavnici "Naše borbe", NTV Studija B, časopisa Vreme i NIN, lokalnih radio postaja, Udruženja neovisnih novinara Srbije govorili su europskim parlamentarcima o teškoj situaciji u kojoj rade njihovi mediji. Ukazali su na raskorak između ustavom proklamiranih prava na slobodu tiska, zabrani cenzure i prakse u kojoj su neovisni mediji diskriminirani na razne načine. Rečeno je da elektronski mediji ne mogu dobiti frekvencije, ako njihova programska koncepcija nije po volji vlasti, a da je tisak ugrožen nelojalnom konkurencijom na tržištu, pogađa ga nestašica roto-papira, monopol na tiskare i distributivnu mrežu. Mnogi su govornici istaknuli da neovisni mediji ne mogu preživjeti bez materijalne pomoći iz inozemstva. Zamjenik direktora "Naše borbe" Branislav Milošević je na primjer preporučio gostima da uvjere vlade svojih zemalja u to da je pomoć neovisnim medijima na području bivše Jugoslavije manja od izdataka za mirovne snage. To je rekao u kontekstu uloge medija u stvaranju javnog mnijenja i atmosfere za okončanje rata. Čule su se optužbe na račun državnih medija i drugih koji su vodili ratno huškačku propagandu i tako pridonijeli razbuktavanju rata, po nekim ocjenama čak njegovom iniciranju. Veton Suroi, glavni urednik kosovskog časopisa na albanskom jeziku "Koha" govorio je o posebno teškom stanju na Kosovu, gdje pet godina nema radio i tv-programa na albanskom jeziku. Po njegovim riječima vlast je stavila pod svoju kontrolu najveću izdavačku kuću "Rilindija", tiskare i distribuciju i potpuno zabranjuje privatnu inicijativu u elektronskim medijima. U razgovoru je sudjelovao i predstavnik kuće "Politika" (koji je govorio o teškoćama što proizlaze zbog sankcija), kao i predstavnici nekih privatnih agencija za ispitivanje javnog mnijenja. Govoreći o projektu "Prakticiranja govora mržnje" (sponzor Helsinški odbor), Grigorije Marić je rekao da rezulati tog istraživanja upućuju na zaključak da treba zabraniti rad agencijama "Srna" i "Iskra" koje vode "vojno-političku propagandu". Druga je preporuka autora ovog projekta da se u medijima izbace iz uporabe riječi "RS i RSK" i da se umjesto njih upotrebljava terminologija iz dokumenata UN i OESS. Leni Fischer, koja vodi izaslanstvo europskih parlamentaraca, poručila je ljudima iz medija da izdrže i obećala nastavak kontakata kao i to da će se razmotriti kako oni mogu pomoći. Ocjenjujući posredno dosadašnje kontakte s predstavnicima vlasti, ona je rekla da bi voljela vidjeti da svi pokazuju zanimanje za kulturnu suradnju, a ne da svi samo očekuju da netko drugi nešto učini za njih. Vezujući tu konstataciju s problemom sankcija, ona je istaknula da misija tog izaslanstva nije radi razgovora o sankcijama, nego istraživanje mogućnosti za suradnju u oblasti kulture, športa, omladinskih aktivnosti i informiranja. Rekla je, među ostalim, da bi bilo korisno kad bi slobodni mediji problem sankcija osvijetlili tako, da analiziraju uzroke njihova uvođenja. (Hina) bs mć 201044 MET apr 95