SVIJET U 08 SATI

ZAGREB, 20. travnja (Hina) ZAGREB - Hrvatski veleposlanik pri sjedištu UN u New Yorku dr. Mario Nobilo poslao je u srijedu pismo glavnom tajniku UN Butrosu Butrosu Galiju u povodu najnovijih napada bosanskih Srba na dubrovačko područje. Pismo prenosimo u cijelosti (neslužbeni prijevod s engleskog): "Vaša ekselencijo, S velikom zabrinutošću i uznemirenjem moram vas izvijestiti o još jednoj u nizu provokacija koje su dovele do krajnje ozbiljnog pogoršanja sigurnosnog stanja u južnom dijelu Republike Hrvatske. U tom smislu želio bih također podsjetiti na pismo koje je 13. travnja 1995. godine predsjedatelju Vijeća sigurnosti uputio hrvatski ministar vanjskih poslova. Danas u 11.15 sati po lokalnom vremenu granata, ispaljena s teritorija Bosne i Hercegovine pod srpskim nadzorom, pala je u blizini dubrovačke zračne luke Ćilipi. U tom je trenutku oko tisuću osoba sudjelovalo na svečanosti otvaranja zgrade terminala u Ćilipima. Među nazočnima bilo je mnogo diplomatskih predstavnika akreditiranih u Hrvatskoj, kao i hrvatski premijer Nikica Valentić. Srpska je strana izostanak odgovarajućeg odgovora međunarodne zajednice na incidente navedene u već spomenutom pismu hrvatskog ministra vanjskih poslova protumačila kao signal da će takva teroristička djela biti tolerirana i u budućnosti. Hrvatska je potpuno svjesna da su ta teroristička djela pozorno planirana upravo u vrijeme kada međunarodna zajednica razmatra nove mjere za prikladnu primjenu postojećeg mandata u Hrvatskoj i drugdje u regiji. Cilj im je zastrašivanje i provociranje. Hrvatska je, suočena s tim terorističkim djelima, iskazala krajnju suzdržanost, čak i kada je u opasnost došao život premijera, no takva se suzdržanost ne može primjenjivati beskrajno. Međunarodna zajednica mora pronaći pravi način da skupi dovoljno volje i sredstava za sprečavanje tih napada koji ne prijete samo miru i sigurnosti u tom dijelu Hrvatske već i sigurnosti diplomatskih predstavnika i drugog međunarodnog osoblja u Hrvatskoj. Htio bih ponovno istaknuti stajalište Hrvatske da bi to pitanje trebalo biti razmotreno u okviru prijedloga francuskog izaslanstva Vijeću sigurnosti u svezi s problemom sigurnosti međunarodnog osoblja u regiji. Želio bih vas zamoliti da proslijedite ovo pismo kao dokument Vijeća sigurnosti". NEW YORK - "Neširenje nuklearnog oružja od ogromnog je značaja za sigurnost svih država, uključivši Hrvatsku. Posebno zbog toga što je područje jugoistočne Europe nepostojano i nestabilno sa stalnom prijetnjom miru i sigurnosti nametnutom neodvraćenom srpskom agresijom protiv moje države i susjedne Bosne i Hercegovine", kazao je u srijedu u New Yorku hrvatski veleposlanik pri UN-u Mario Nobilo. Govoreći na konferenciji UN-a o neširenju nuklearnog oružja Nobilo je rekao da je rizik daljnjeg širenja te agresije velik. "Ako bi jedna od strana posjedovala nuklearno oružje u ovom tragičnom sukobu to bi imalo pogubne posljedice", kazao je hrvatski predstavnik. "Pozdravljamo činjenicu da su, s izuzetkom tzv. SRJ, sve republike bivše Jugoslavije pristupile Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja kao ravnopravne nasljednice. Htio bih iskoristiti ovu priliku da još jednom pozovem beogradsku vladu na pristupanje Sporazumu na istoj osnovi kao što su već učinile i druge nasljednice bivše Jugoslavije. To bi zasigurno bio važan korak prema miru i sigurnosti u regiji", kazao je hrvatski veleposlanik. Hrvatska je postala strana Sporazuma 1992. kao jedna od država nasljednica bivše Jugoslavije, a pokazala je svoju čvrstu opredijeljenost za ciljeve neširenja zaključivši ugovor o nadzoru sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju u lipnju prošle godine, kazao je Nobilo. NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a nastavlja danas konzultacije o nacrtu rezolucije o produžavanju ublažavanja sankcija protiv tzv. SR Jugoslavije na daljnjih 100 dana. U Nacrtu rezolucije izražava se zabrinutost izvješćima koja ukazuju na helikopterske prelete preko granice tzv. SRJ sa BiH, te poziva Beograd na suradnju posebice u istrazi povreda zatvaranja granice prema BiH. Sjedinjene Države zatražile su da se produženje ublažavanja sankcija skrati na 30 dana te da se uvede stroži nadzor zračne i kopnene granice tzv. SRJ prema BiH, doznaje se iz diplomatskih izvora. SAD također traži odjeljivanje telekomunikacija tzv. SRJ od onih na područjima BiH pod nadzorom bosanskih Srba. WASHINGTON - Vijeće sigurnosti UN-a u srijedu je u New Yorku jednoglasno usvojilo Rezoluciju 987 o Bosni i Hercegovini kojom se osuđuju napadi na osoblje UNPROFOR-a i poziva glavnog tajnika UN-a na hitno podnošenje prijedloga mjera za spriječavanje napada na mirovne snage. Vijeće poziva strane u BiH da se suglase s produženjem sporazuma o prekidu vatre i potpunoj obustavi neprijateljstava, zaključenih 23. i 31. prosinca prošle godine, nakon 30. travnja i očekuje punu suradnju s UNPROFOR-om u provedbi tih sporazuma. Rezolucijom se pozivaju sve strane na hitni nastavak pregovora radi postizanja sveobuhvatnog mirnog rješenja temeljem prihvaćanja plana Kontaktne skupine kao polazišta. Rezolucijom se izražava duboka zabrinutost zbog nastavka borbi u BiH unatoč sporazumima i izražava žaljenje zbog povreda tih sporazuma i zone zabrane letova nad BiH uspostavljene rezolucijama 781 i 816, bez obzira na to tko ih je počinio. MUENCHEN - Srbin Duško Tadić, osumnjičen za ratne zločine u BiH, u srijedu je pristao da ga isporuče međunarodnom sudu u Den Haagu, doznaje se iz sudskih izvora u Muenchenu gdje je pokrenut drugi proces protiv njega. Njegovo isporučenje sada ovisi samo od njemačkog ministarstva provosuđa i vanjskih poslova. Proces protiv Duška Tadića u Muenchenu je već bio obustavljen kako bi ga predali međunarodnom sudu Den Haaga. Donji dom parlamenta (Bundestag) je 31. ožujka prihvatio zakon koji dopušta izručenje ratnih zločinaca sudovima Ujedinjenih naroda (zakon se ne primjenjuje na njemačke građane, budući da njemački ustav zabranjuje isporučenja). Duško Tadić optužen je za ubojstva najmanje 32 osobe u logoru Omarska i za mučenje 61 osobe. RIM - Program gospodarske pomoći Bosni i Hercegovini, koji će biti predložen ministrima vanjskih poslova zemalja članica Srednjoeuropske inicijative na zasjedanju u Krakowu, u Poljskoj, od 20. do 22. travnja, predočen je u srijedu u Trstu. Osim predstavnika talijanskih gospodarskih komora i ekonomskih stručnjaka sastanku u Trstu su, kako prenosi talijanska novinska agencija ANSA, prisustvovali predstavnici Hrvatske, Bosne i Makedonije. Program predviđa zaštitu i racionalizaciju prirodnih i gospodarskih resursa, uspostavu osnovnih infrastruktura, ponovno oživljavanje proizvodnje i stvaranje novih radnih mjesta. Italija će na ministarskom sastanku u Poljskoj predložiti da Trst postane stalnim sjedištem tajništva SEI-a. NEW YORK - Američki potpredsjednik Al Gore je u srijedu na konferenciji UN-a o proširenju Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja (NPT), pozvao zemlje sudionice konferencije da donesu odluku o trajnom produženju NPT sporazuma. Konferencija je sazvana kako bi se odlučilo o tome da li 25 godina star sporazum produžiti na ograničeno ili neograničeno razdoblje. "Sastali smo se da bismo odlučili je li za očuvanje mira bolje produžiti sporazum na ograničeno razdoblje ili pronaći trajno rješenje i produžiti ga bez ograničenja", kazao je Gore, dodajući kako SAD vjeruju da je trajna opcija proširenja sporazuma vitalna za očuvanje mira. WASHINGTON - Turska premijerka Tansu Ciller u srijedu je izjavila da su turske snage započele s povlačenjem iz sjevernog Iraka, ali je odbila reći kada će završiti turska vojna intervencija protiv kurdskih pobunjenika. "Većina posla je obavljena," rekla je Ciller na početku sastanka s američkim predsjednikom Billom Clintonom. Teme susreta bile su turski napad na pripadnike Kurdske radničke stranke (PKK) i bilateralna pitanja. Turska je premijerka rekla u izjavi za novinare da je njena zemlja "već započela s povlačenjem" nakon uspješne akcije usmjerene ka "uništenju terorističkih baza" u sjevernom Iraku. Ona je dodala da nemože odrediti datum do kada će biti povlačenje kompletno završeno jer još uvijek traje operacija traženja i 'čišćenja' planinskih skloništa kurdskih pobunjenika. MOSKVA - Ruske postrojbe nakon teškog granatiranja svojih položaja, bile su prisiljene povući se iz čečenskog sela Bamut, samo jedan dan nako što su ga osvojile, priopćila je u srijedu novinska agencija Interfax, oslanjajući se na izjavu zamjenika zapovjednika ruske vojne operacije u Čečeniji general-pukovnika Mihajla Jegorova. "Ruske postrojbe bile su prisiljene povući se iz sela kako bi izbjegle gubitke vojnika", kazao je Jegorov koji zamjenjuje general pukovnika Anatolija Kulikova. Kulikov koji se nalazi na kratkom odmoru u Moskvi potvrdio je agenciji Interfax da su se ruske postrojbe povukle iz Bamuta. Bamut je posljednje važno uporište čečenskih snaga u nizinskom, industrijski razvijenom dijelu Čečenije. (Hina) rb 200757 MET apr 95