FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VJESNIK, 18. TRAVNJA ALEKSANDAR MILOŠEVIĆ I DRAŽEN ĆURIĆ: AUTONOMIJA OTVARA PANDORINU KUTIJU

ALEKSANDAR MILOŠEVIĆ I DRAŽEN ĆURIĆ: AUTONOMIJA OTVARA PANDORINU KUTIJU ZAGREB, 17. travnja (Hina) "Zamišljen kao skup koji bi trebao potvrditi političko i svako drugo jedinstvo svojih sudionika, Prvi svjetski kongres Istrijana završio je u subotu posvemašnjim raskolom. Činjenica da su u javnosti na kraju ovog skupa predočene dvije završne deklaracije najbolje govori što se tokom Kongresa zbivalo u pulskom hotelu 'Histria'", pišu Aleksandar Milošević i Dražen Ćurić u komentaru pod naslovom "Autonomija otvara Pandorinu kutiju" u Vjesniku od 18. travnja. Oni napominju kako je glavnina organizatora skupa, "okupljena oko Istarskog demokratskog sabora, nastojala Kongres iskoristiti u prvom redu za profiliranje ideje o istarskoj autonomiji, ali često s tek maglovitim naznakama što bi ona trebala podrazumijevati", a "drugi dio sudionika ovoga skupa ustrajavao je na jasnom određenju Istre kao etničkom i povijesno-geografskom dijelu Hrvatske. Te dvije osnovne ideje glavni su sadržaji deklaracija što su ih pročitali u ime organizatora IDS-a župan Županije istarske Luciano Delbianco i Marino Golob, čelnik Županijske organizacije HDZ-a i saborski zastupnik u ime drugog dijela sudionika skupa", dodaju novinari. Prepričavajući potom raspravu koja se vodila tijekom Kongresa, u kojoj je autonomija - "pojam koji je najčešće spominjan u pozitivnom ili negativnom kontekstu" - zauzimala glavno mjesto, novinari komentiraju ocjene što su ih glede međunarodno-pravnih dokumenata koji se odnose na Istru (Osimski sporazum, Rimski memorandum) izrekli zagovornici istarske autonomije. "Dio sudionika te je dokumente oštro osporavao, tvrdeći da Hrvatska i Slovenija ne mogu polagati pravo na sukcesiju bivše Jugoslavije, pa su stoga, prema njihovim tvrdnjama, Osimski sporazumi nevažeći i Italiju ne obvezuju. Stoga, tvrdio je primjerice jedan talijanski sudionik ovog skupa, o sudbini Istre i njezinih stanovnika valja odlučivati referendumom koji bi nadziralo i organiziralo Vijeće sigurnosti UN. Sličnost te ideje sa stavovima koje s vremena na vrijeme izriče sadašnja beogradska diplomacija i njezin šef Vladislav Jovanović, zaista je zapanjujuća. Zagovornici istarske autonomije pokušavali su odrediti i geografski prostor. Uz područje današnje Istarske županije, a u budućnosti i dijelova Istre koji su danas u Sloveniji i Italiji, oni traže da se odmah političko-geografskom prostoru Istre priključe i Opatija te otoci Cres i Lošinj. Ideja autonomije branila se i tvrdnjom da je to najbrži put prema Europi koja se ujedinjuje. Međutim, slučajno ili ne, zaboravljalo se da se Europa ujedinjuje kroz države, a ne regije", ocjena je A. Miloševića i D. Čurića. Istaknuvši kako zagovorenici Istre kao povijesno i etnički neotuđivog dijela Hrvatske - koji su uglavnom bili iz redova HDZ-a ili drugih stranaka te nestranački orijentirani - nisu odricali pravo stanovnicima Istre "na njihove nacionalne ili etične, kulturne, vjerske ili ideološke posebnosti, ali su ustrajavali na tome da ne može biti ni govora o autonomiji koja bi bila izvan okvira sadašnjeg hrvatskog Ustava i zakona", novinari dalje pišu: "Ako bi se pokrenula pitanja istarske autonomnosti, onako kako su to tražili sudionici Kongresa okupljeni oko IDS-a, značilo bi to otvaranje Pandorine kutije i otvoren poziv na reviziju međunarodnih granica Hrvatske, smatrali su oni. Jesu li zagovornici te ideje bili u manjini, teško je reći. Sigurno je samo da su pristaše istarske autonomije, mada još nedovoljno artikulirane, bili glasniji i - netolerantniji". Novinari tu upozoravaju na činjenicu da je Marino Golob dva puta onemogućen da iznese svoje poglede "odnosno da pročita rezoluciju koju je podržavala grupa sudionika ovog skupa. Organizatori su snagu argumenta zamijenili argumentima sile", komentiraju novinari Aleksandar Milošević i Dražen Čurić takav postupak i na kraju pišu: "U svakom slučaju, Prvi svjetski kongres Istrijana i ono što se na njemu čulo, još dugo će biti predmet oštrih političkih rasprva i sučeljavanja. Na tome će i političke stranke u Istri odmjeravati snagu i utjecaj i prije narednih izbora". (Hina) dp sp 170902 MET apr 95

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙