SVE VEĆA GUŽVA NA KINESKOM NEBU

BEIJING, 17. travnja (Hina) - "Swissair proslavio rođendan", "Lufthansa slijeće u Chengdu", "Direktan let Beč-Beijing". Kad se istoga dana u jednom dnevnom listu pojave tri takve vijesti, lako je zaključiti da nebo iznad Kine postaje sve napučenije. Swissair je, dakle, obilježio dvadesetu obljetnicu redovnog zrakoplovnog prometa s Kinom, već planirajući da uz dva leta tjedno uvede i treći. Putnika je sve više, a i prošla su vremena kada je prije samo dvadeset godina za let od Zuricha do Beijinga, preko Geneve, Atene, Bombaya i Shangaia, trebalo 32 sata. Što kraća ruta, što brže i što udobnije, aduti su na koje u ne maloj svjetskoj konkurenciji računaju prijevoznici zainteresirani za izravnu vezu s Kinom. I pritom reklame nikad dosta. Otvaranje direktne linije Beč-Beijing, Austrian Airlines je obilježio prijemom za tristo gostiju. U uvjetima živog zanimanja za kinesko tržište te kineskog integriranja u svjetske gospodarske i trgovinske tokove, za manjak putnika ne treba brinuti. Da veliki avioprijevoznici računaju na mogućnost zarade i izvan neposrednog putničkog prometa, dokazuje Lufthansa, inače tvrtka čiji su zrakoplovi još davne 1931. kao prvi strani zrakoplovi slijetali u Kini. Održavajući redoviti zračni promet s Kinom od 1980. godine, Lufthansa se sada, uz svoje centre u Beijingu i Shangaiu, priprema otvoriti i treći u Chengduu, glavnom gradu pokrajine Sichuan. Planirani centar biti će podignut kao rezultat zajedničkih ulaganja s pokrajinskim vlastima, a glavna će mu zadaća biti putnicima s područja kineskog jugozapada nuditi karte za letove europskih avioprijevoznika. I, kako se ističe, bit će to sedmo Lufthansino poduzeće ostvareno zajedničkim ulaganjem. Među postojećima je i Ameco, tvrtka s četiri tisuće zaposlenih, koja se bavi održavanjem zrakoplova, dok jedno drugo Lufthansino mješovito poduzeće osposobljava pilote. I dok strani prijevoznici nastoje osigurati dozvole za letove ne dvojeći u njihovu isplativost, ili dok s domaćim partnerima nastoje osigurati suradnju u djelatnostima vezanim uz promet putnika i roba, proizvođači zrakoplova također računaju na kinesko nebo. Izračunato je već i koliko će zrakoplova Kina trebati 2010. godine, koliko novih, koliko za zamjenu dotrajalih, koliko za prijevoz putnika na domaćim linijama, koliko za prijevoz robe. Uz nedovoljno razvijen sustav cestovnih i željezničkih prometnica, ali i ubrzanu izgradnju aerodroma diljem zemlje, zračnom prometu nitko ne odriče budućnost. Otkako je 1988. godine država dopustila i pokrajinskim vlastima da osnivaju zrakoplovne tvrtke (što su ove obilno iskoristile), te otkako je lani ukinula zabranu stranih ulaganja u kinesku avioindustriju, i zračni promet i avioindustrija dobili su na zamahu. Tim više, jer uz interkontinentalne letove, domaći promet i povezivanje sa susjednim zemljama otvaraju još uvijek goleme mogućnosti i prijevoznicima i proizvođačima zrakoplova. Primjerice, nedavno otvorena, nova privatna zrakoplovna tvrtka u Xinjiangu koristi domaće zrakoplove Yun-12 proizvedene u Harbinu. Zrakoplovima istog proizvođača, Yun-7, nedavno je uspostavljena i redovita zračna veza između Harbina na sjeveroistoku Kine i Vladivostoka u Rusiji. Znajući da se uz brzi rast zrakoplovstva uvijek postavlja i pitanje sigurnosti, vezano kako uz pouzdanost letjelica, tako i uz osposobljenost pilota, kontrolu leta itd., Kina je za podizanje vlastitih sigurnosnih standarda koristila, i koristi, i suradnju sa stranim partnerima. Dobra suradnja s američkom Saveznom upravom za zrakoplovstvo, nadležnom i za sigurnosne standarde, omogućila je da zrakoplov Yun-12 dobije američku potvrdu o sigurnosnoj podobnosti, što znači da bi se kao pouzdan mogao uključiti i u putnički promet u SAD-u. S druge strane, dugogodišnja kooperacija, primjerice s Boeingom, za koje pojedine kineske tvornice izrađuju dijelove, također pokazuje kako je ovakva suradnja dvostrani proces. Zainteresiran za sigurnost svojih zrakoplova, ali i za kinesko tržište, Boeing Kinezima prenosi neophodna tehnička i tehnološka znanja. Pomaže im i u modernizaciji sustava za kontrolu leta, osposobljava ih za prikupljanje i analizu sigurnosnih podataka. Uz to, školuje stotine kineskih stručnjaka i u svojim postrojenjima u SAD, i u Kini. Otvarajući se prema svijetu na način nezamisliv prije dvadeset godina, Kina danas pruža sliku u kojoj se mnogi natječu za svoj dio neba iznad nje, pomažući istodobno razvitak kineskoga zračnog prometa. Sve po formuli: gužva na nebu, računovodstvo na zemlji. (Hina) mer br 171025 MET apr 95