SARAJEVSKA HAGADA PONOVNO NA SVJETLU DANA

SARAJEVO, 15. travnja (Hina) - Veliki židovski nacionalni i vjerski blagdan Pasha obilježen je danas u sarajevskoj sinagogi. Gotovo svi članovi malobrojne židovske zajednice sudjelovali su u današnjem svečanom obredu a među uzvanicima i gostima bili su najviši državni dužnosnici Bosne i Hercegovine. U čast blagdana Pashe u sarajevskoj se sinagogi na oslobođenje Židova iz egipatskog ropstva danas podsjećalo čitanjem tekstova iz originalne Hagade. Sarajevska Hagada, jedan je od najdragocjenijih primjeraka u kojima je sačuvana uspomena na izlazak Židova iz Egipta. Sarajevska Hagada spada u kodeks španjolske provinijencije. Točno vrijeme njezina nastanka ne zna se, ali se pretpostavlja da potječe iz 13. ili 14. stoljeća. Vrijednost sarajevske Hagade ogromna je u kulturološkom ali i materijalnom smislu. Ona se trenutačno čuva u trezoru Narodne banke BiH, a na molbu predstavnika Židovske općine, Vlada BiH dala je dopuštenje da se ona danas uz posebne mjere sigurnosti prenese do sinagoge kako bi se tamo obavio obred posvećen Pashi. Vrijednost sarajevske Hagade poznata je stoljećima i svo to vrijeme postojala je opasnost od njezina uništenja ili krađe. Samo zahvaljući spletu sretnih okolnosti Nijemci je krajem prošlog rata nisu uspjeli odnijeti pri povlačenju iz Sarajeva. I tada kao i do početka ovog rata ona je čuvana u podrumima Zemaljskog muzeja u Sarajevu. U travnju 1992. područje oko zgrade tog muzeja bilo je najopasnije u cijelom gradu, a u općem metežu koji je zavladao na početku rata Hagada je zajedno s još nekim vrijednim dokumentima ostala nezaštićena u podrumu građevine koja je bila na prvoj crti bojišnice. Potom slijedi priča kao iz filmova. Mala skupina policajaca-dragovoljaca dobila je zadaću da iz muzejskog trezora po svaku cijenu spasi tu dragocjenu knjigu kako bi se sklonila na sigurno - ako je u Sarajevu u tom trenutku uopće postojao takav prostor. Policajci koji su to s uspjehom obavili svjedočili su kako je podrum bio već napola poplavljen a Hagada je bila zaključana u kasi staroj otprilike koliko i zgrada muzeja koju je sagradila Austro-Ugarska. Ono što bi u miru predstavljalo nedopustivu nemarnost, u ratu se ispostavilo kao sretna okolnost - policajci su uspjeli otvoriti kasu bez većih poteškoća i potom kroz kišu srpskih metaka s okupirane Grbavice prenijeti Hagadu na sigurno. Od tada ona se čuva u trezoru Narodne banke. Tijekom protekle tri ratne godine o Hagadi se nije puno govorilo - bilo je važnijih problema. Vlada BiH međutim u nekoliko je navrata bila osumnjičena kako je tu knjigu prodala i za te novce kupila oružje. Premijer Silajdžić bio je posebno zainteresiran da se takve glasine demantiraju i stoga je današnji praznik iskorišten kao prilika da se pokaže koliko Bosna i Hercegovina i u ratnim okolnostima vodi računa o svojim vrijednostima. Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović koji je također bio među nazočnima u sarajevskoj sinagogi iskoristio je današnju svečanost uputivši poziv Židovima da ne napuštaju Bosnu koja je i njihova zemlja. "Naš je cilj da ovo bude tolerantna zemlja kao što je to bila stoljećima. To je težak zadatak ali zajedno s vama bit će nam ga lakše ostvariti", rekao je Izetbegović. Židovska je zajednica u Sarajevu na početku ovoga rata brojala nešto više od tisuću članova. Sada ih je ostalo samo nekoliko desetaka, uglavnom starih ljudi. Ostali su najvećim dijelom otišli u zemlju svojih predaka - Izrael. Predsjednik Židovske općine Ivan Čerešnješ i dalje je uglavnom u Sarajevu i sam ističe kako njegovi sunarodnjaci ne kane ostaviti Bosnu. On podsjeća da ni nacisti nisu uspjeli uništiti Židove na tim prostorima iako su ih desetkovali. Po njegovim rječima, djeca koja su zbog rata 1992. otišla u Izrael i dalje sanjaju o povratku u svoju zemlju. (Hina) rm mn 150328 MET apr 95