VEČERNJI LIST: RAZGOVOR S MINISTRICOM VOKIĆ

ZAGREB, 14. travnja (Hina) - O promjenama što će zahvatiti hrvatsko školstvo za Večernji list govori Ljilja Vokić, ministrica prosvjete i športa. Ministarstvo kojem je na čelu ovih je dana u saborsku proceduru dalo Program razvoja hrvatskog školstva, za koji ministrica kaže da se temelji na "najboljim sastavnicama hrvatske kulture i europskih kulturnih vrijednosti". Pojašnjavajući što je to europsko što hrvatska škola preuzima, kaže kako su dosad u školi najviše trpjela darovita djeca koja su žrtvovana zbog manje sposobnih. Stoga će se djeci, objašnjava ministrica, "već u sedmom razredu osmoljetke, ponuditi tri, po razinama i zahtjevima, različita programa. U te ih programe neće svrstavati ni njihovi učitelji, ni njihovi roditelji, nego - ocjene iz prvih šest razreda. Uvest ćemo i nove oblike praćenja njihova rada. Najzahtjevniji će im program omogućiti nastavak školovanja u nekoj od gimnazija i umjetničkih škola. Iz onih manje zahtjevnih učenici će se izravno upisivati u strukovne i ostale škole u četverogodišnjem ili trogodišnjem trajanju. Djeca koja se tijekom školovanja predomisle, moći će, ako polože uspješno završni ispit, prijeći u neki drugi razinom viši program. Tim će promjenama biti prilagođeni i nastavni programi i udžbenici. A s obzirom na to da je preopterećenost naših udžbenika brojnim nebitnim činjenicama, po mom sudu, naš najveći problem, svi će se oni iz temelja mijenjati", govori ministrica Vokić i ističe kako se najveći dio posla očekuje u školskoj godini 1996./97. do kada će se pripremiti novi programi i udžbenici. Govoreći o promjenama koje očekuju gimnazije, ministrica kaže kako u sadašnjem sustavu imamo četiri tipa gimnazija (opće, prirodoslovno-matematičke, jezične i klasične), a da su u novije vrijeme otvorene još i dvojezične (engleska i njemačka), i da je to prevelik broj, s obzirom da su razlike između njih minimalne. "Zato smo predložili samo dvije gimnazije: realnu i klasičnu, što ne znači da će doći i do gubitka posebnosti ostalih tipova gimnazija. Dapače, za djecu koja žive u Pazinu ili Slavonskoj Požegi, a koja, iako su nadarena za prirodne znanosti, dosad nisu mogla pohađati prirodoslovno-matematičku gimnaziju, jer takve škole u njihovu gradu nema, realna će gimnazija biti jedina prilika za razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i željama. Prva dva razreda realne gimnazije radit će pritom prema jedinstvenom programu, a treći i četvrti razred usmjeravat će se izbornom nastavom", objašnjava ministrica Vokić. Napominje kako bi se od ove jeseni, kao alternativa vjeronauku trebala uvesti etika i religija, za početak samo u prvi razred srednje škole, a taj bi predmet predavali profesori filozofije, sociologije i polaznici Filozofsko-teološkog studija. O najavljenoj razdiobi hrvatskoga jezika i književnosti na dva predmeta, što je izazvalo burne reakcije, kaže: "Na razdiobi rade profesori Odsjeka za kroatistiku. Kao i većina promjena, razdioba je planirana tek za 1996./97. školsku godinu. No, nije riječ ni o kakvoj razdiobi na dva predmeta. Hrvatski će jezik i književnost i dalje ostati jedan predmet, a promjena će biti samo u satnici. U hrvatskoj će se školi dva sata na tjedan učiti hrvatski jezik, a tri sata hrvatska književnost inkomporirana u svjetske tokove. Čvrsto stojim na stajalištu da je ta podjela ispravna". Glede vraćanja male i velike mature, ministrica Vokić kaže: "Mala će matura biti vraćena u škole samo kao ispit za onu djecu koja žele prijeći iz, primjerice, programa B u program A, ali tek za učenike koji se 1996./97. školske godine upišu u peti razred. Velika će matura biti obvezna za svu djecu koja se žele upisati na studij. Ali opet tek za one učenike koji gimnaziju upišu po novom programu, s tim da se, ocijenimo li da je to potrebno, državna matura u prve dvije godine može provoditi samo pokusno". (...) (Hina) dp mć 140811 MET apr 95