PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ZAGREB, 13. travnja (Hina) ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova RH dr. Mate Granić poslao je u četvrtak pismo predsjedavajućem Vijeća sigurnosti UN Karelu Kovandi povodom današnjeg srpskog bombardiranja okolice Dubrovnika. Pismo dr. Granića prenosimo u cijelosti (neslužbeni prijevod s engleskog): "Vaša ekselencijo, čast mi je izvijestiti Vas da je uslijed neizazvanog topničkog napada na zračnu luku Ćilipi kod Dubrovnika došlo do ozbiljnog narušavanja sigurnosne situacije u južnom dijelu Hrvatske. Paravojne postrojbe bosanskih Srba ispalile su danas između 11.25 sati i 13.00 sati po lokalnom vremenu ukupno 22 granate od 130 milimetara. Dvanaest granata palo je na tlo zračne luke, a ostatak na okolna sela Radovčići i Močići. Agresor se koristio topništvom s položaja na teritoriju Republike Bosne i Hercegovine, istočno od Nevesinja kod Grab-Tule. U 17 sati po lokalnom vremenu jedna granata pogodila je grad Orašac u blizini Zatona na dubrovačkom području, uzrokujući smrt jedne osobe i ozbiljno ranjavanje tri osobe. Spremište goriva u dubrovačkoj zračnoj luci, koje se nalazi 200 metara od aerodromskog terminala, pogođeno je u 12.40 sati i uništeno. Požar koji je pri tome izbio je pod kontrolom. Pismu prilažem plan zračne luke s označenim mjestima i vremenima pogodaka unutar i u blizini kruga zračne luke. Širina pogodaka jasno pokazuje da ovaj napad nije bio slučajan, nego da je bio namijenjen izravnom gađanju nove terminalske zgrade. Isto tako, moram Vas izvjestiti da su jučer, 12. travnja 1995. srpske paravojne snage u okupiranom području Hrvatske u blizini Slunja, u zoni Glina, lansirale jednu raketu zemlja-zrak SA-6 koja je prošla iznad sela Donja Dubrava i eksplodirala pri udaru u selu Malik u blizini Trošmarije, napravivši pri tome 6 metara širok krater. Republika Hrvatska želi naglasiti činjenicu da ti sofisticirani projektili ruske proizvodnje nisu bili u arsenalu paravojnih postrojbi na okupiranim teritorijima. Zbog toga ne možemo zaključiti drugo nego da je dopušteno njihovo dopremanje iz "Savezne Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore)" te da trenutačno nisu pod nadzorom mirovnih snaga na licu mjesta kao što predviđa Zagrebački sporazum. Osim toga, jasno je da granica između "Savezne Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore)" i Republike Bosne i Hercegovine nije zatvorena, što treba imati u vidu kada se uskoro bude razmatrala Rezolucija 970 (1995). Imajući u vidu rečeno, Vlada Republike Hrvatske smatra apsolutno nužnim da se Vijeće sigurnosti očituje o tom pitanju. Hrvatska do sada nije odgovorila na napade koji svakako prelaze razinu svakodnevnih provokacija, a u slučaju da se oni ponove, Hrvatska vojska će biti primorana poduzeti sve potrebite obrambene mjere. Štoviše, ovakav razvoj događaja može biti određujući za mirovni proces općenito, a posebno za osjetljivo pitanje razmještanja novih mirovnih snaga u Republici Hrvatskoj. Vaša ekselencijo, molim Vas da prihvatite izraze moga najvećeg poštovanja." ZAGREB - U nazočnosti potpredsjednika hrvatske vlade dr. Ivice Kostovića i predstavnika Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) u Zagrebu je u četvrtak održan sastanak radnih skupina Republike Hrvatske i tzv. SR Jugoslavije za traženje nestalih i zatočenih osoba. Obrativši se uvodnom rječju sudionicima sastanka dr. Kostović je rekao da hrvatska vlada pridaje najveći značaj rješavanju problema zatočenih i nestalih osoba kao bitnom humanitarnom pitanju. On je naglasio da je popis osoba koje Hrvatska traži kao nestale višestruko provjeren i da on odgovara popisu Međunarodnog odbora Crvenog križa. Na hrvatskom se popisu nalazi 2.850 osoba. Ocijenjujući prethodni sastanak dviju radnih skupina, održan 15. veljače 1995. u Beogradu, dr. Kostović je kazao da je on bio uspješan na planu tehničke suradnje, ali ne i sveukupno budući da na njemu nije riješen ni jedan konkretan slučaj, dodajući da hrvatska strana rezultate vidi samo u rješavanju pojedinačnih sudbina nestalih osoba. ZAGREB - Pripadnici snaga UN-a u Hrvatskoj izvijestili su o pojavljivanju novih šest protuzrakoplovnih topova kod pobunjenih Srba na području Vukovara za koje ne znaju od kuda su došli, izjavio je u Zagrebu vojni glasnogovornik UN-a pukovnik Walt Natynczyk (Volt Netinčik). "Šest 40-milimetarskih protuzrakoplovnih topova zamijećeno je 11. travnja zajedno s 26 vojnika koji su izvodili vježbu na zračnom uzletištu u Borovu kod Vukovara", rekao je pukovnik Natynczyk govoreći na konferenciji za novinare u zagrebačkom Stožeru mirovnih snaga UN-a. On je dalje rekao da je ovo oružje sada stavljeno u skladište i na spisak snaga UN-a kao što se dogodilo i sa šest tenkova koji su se ranije pojavili u Baranji a za koje snage UN-a također ne znaju odakle su stigli. ZAGREB - Američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter W. Galbraith i hrvatska ministrica prosvjete i športa Ljilja Vokić te vršitelj dužnosti ravnatelja Državne uprave za zaštitu okoliša dr. Viktor Simončić u četvrtak su potpisali u Zagrebu ugovor o ostvarivanju GLOBE programa u Hrvatskoj. Globe je međunarodni školski znanstveni program koji je pokrenuo američki potpredsjednik Al Gore 22. travnja 1994. godine na Dan Zemlje. Ideja je tog programa da učenici vrše relativno jednostavne znanstvene testove mjerenja određenih čimbenika koji utječu na okoliš, a zatim se dobiveni podaci šalju u SAD na procesiranje u Globe središnjicu i na taj se način razmjenjuju informacije. Galbraith je izjavio kako će djeca u više od 100 zemalja širom svijeta biti uključena u ovaj program, uključujući SAD i Hrvatsku. ZAGREB - Predstavnici snaga UN-a podržavaju priopćenje hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova kojim se opovrgava zabrinutost da Hrvatska ne želi afričko-azijske vojnike u snagama UN-a u Hrvatskoj, izjavio je u Zagrebu glasnogovornik UN-a Michael Williams (Majkl Viljems). On je dodao da su i predstavnici nizozemskog i ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova na jučerašnjem sastanku u Den Haagu izrazili svoju zabrinutost zbog mogućeg stajališta Hrvatske u tome. ZAGREB - Oko milijun ljudi na prostorima bivše Jugoslavije pati od mentalnih trauma uzrokovanih ratom koje traže stručnu pomoć, izjavio je u Zagrebu predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dr. Hannu Vuori. "U isto vrijeme ima dovoljno stručnih terapeuta za pružanje pomoći najviše u 5 posto slučajeva", naglasio je on predstavljajući novinarima godišnje izvješće WHO (agencije UN za područje zdravlja) o stanju zdravlja na prostorima bivše Jugoslavije u 1994. "Glavne posljedice rata su veliko povećanje depresivnosti i agresivnosti kod ljudi", istaknuo je stručnjak WHO za mentalno zdravlje dr. Milan Košuta dodajući da je "ogroman problem što će ljudi pogođeni tim stanjem prenijeti svoje psihičke probleme i na svoju djecu." NEW YORK - Dokumenti koji su izneseni iz Srbije pokazuju da su najviši dužnosnici u vladi srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića znali za koncentracijske logore bosanskih Srba i za protjerivanje Muslimana iz najmanje jednoga grada, piše u četvrtak New York Times. Dokumenti potječu iz 1992. godine i mogli bi pokazati da je Slobodan Milošević imao veze sa zločinima koja su počinili bosanski Srbi. Bosanski Srbi su u to vrijeme provodili snažnu kampanju protjerivanja nesrpskog stanovništva iz područja pod njihovim nadzorom. Milošević i drugi srbijanski dužnosnici tvrdili su da o tome ne znaju ništa. Dužnosnik u Clintonovoj administraciji izjavio je ovaj tjedan za Associated Press da je član bivše jugoslavenske tajne policije iznio te dokumente iz Srbije. Čedomir Mihailović je predao dokumente Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije u Haagu, nakon što je pobjegao iz tzv. SR Jugoslavije u listopadu prošle godine. "Otvoreno je pitanje" jesu li dokumenti vjerodostojni, rekao je za AP američki dužnosnik, dodajući da Sjedinjene Države vode vlastitu istragu. WASHINGTON - Američka administracija vjeruje da bi ljudi trebali pojedinačno odgovarati za zločine neovisno o položaju, izjavio je u četvrtak u Washingtonu glasnogovornik State Departmenta Nicholas Burns, dodajući da SAD pruža potporu radu Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije. Zamoljen za komentar izvješća New York Timesa od četvrtka po kojem odbjegli srbijanski tajni agent Čedomir Mihajlović raspolaže dokumentima koji ukazuju na odgovornost Miloševića za zločine u BiH i Hrvatskoj, Burns je na redovitoj konferenciji za novinare kazao kako ne želi spekulirati hoće li Međunarodni sud u to uključiti Miloševića. "Međunarodni sud ima odgovornost da istraži ratne zločine i odluka je na njima", kazao je Burns. Upitan kako se u taj kontekst stavljaju razogovori o postizanju mira sa Miloševićem, Burns je kazao da se pregovorima sa srbijanskim predsjednikom "ni na koji način ne podupire Miloševića ili srbijansku politiku". Ono što se želi postići jeste da se Srbija ponaša u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti te da se dobije njezin pristanak na rješenje glavnih pitanja u BiH, dodao je. WASHINGTON - Prijedlogom Kontaktne skupine, podnesenim u utorak u Beogradu Slobodanu Miloševiću, od srbijanskog se predsjednika tražilo priznanje BiH u zamjenu za ograničeno ublažavanje sankcija, izjavio je u četvrtak u Washingtonu američki dužnosnik. Dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, rekao je kako taj prijedlog nije sadržavao i prijedlog za priznanje drugih država nastalih na području bivše Jugoslavije, uključujući i Hrvatsku, iako američka administracija i dalje podupire potrebu priznanja i tih država. Glasnogovornik State Departmenta Nicholas Burns, na redovitoj konferenciji za novinstvo, rekao je u četvrtak kako Milošević još nije dao konačan odgovor na prijedlog Kontaktne skupine. NEW YORK - Posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Yasushi Akashi (Jasuši Akaši) izjavio je u četvrtak kako "neće biti lako" produžiti sporazum o prekidu neprijateljstava u BiH koji istječe 30. travnja u ponoć. Akashi je na konferenciji za novinare u New Yorku kazao da će sljedećeg tjedna posjetiti Sarajevo i Pale kako bi pokušao postići napredak glede tog pitanja, kojemu Vijeće sigurnosti pridaje veliku važnost. Akashi, koji se od početka tjedna nalazi u sjedištu UN-a u New Yorku, razgovarao je s glavnim tajnikom Butrosom Butrosom-Galijem i dužnosnicima odjela za mirovne operacije. U četvrtak je izvijestio Vijeće sigurnosti o trenutnoj situaciji. U New Yorku se ovoga tjedna nalazi i zapovjednik UN-ovih snaga u BiH, Hrvatskoj i Makedoniji Bernard Janvier (Bernar Žanvje). MOSKVA - Rusija je objavila da žali zbog odluke UN-a o otpuštanju general-bojnika Aleksandra Pereljakina, zapovjednika ruskih mirovnih snaga koje se nalaze u dijelu Hrvatske pod srpskom okupacijom. Pereljakin je otpušten zbog korupcije i suradnje s pobunjenim Srbima. Glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova Grigorij Karasin izjavio je u Moskvi novinarima da ne vjeruje da će otpuštanje Pereljakina utjecati na "općenito dobre" odnose između Rusije i snaga UN-a na prostoru bivše Jugoslavije. ZAGREB - Mirovne snage UN su izvijestile u četvrtak o snažnim borbama na području Male Kladuše ali ne mogu reći tko je pokrenuo ovaj napad, rekao je u Zagrebu zamjenik glasnogovornika posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Christopher Gunness (Kristofer Ganis). "Od 06.00 sati jutros zabilježeno je 700 granata i 1.700 rafala iz pješačkog oružja", rekao je Gunness na konferenciji za novinare u zagrebačkom Zapovjedništvu mirovnih snaga UN-a. Pukovnik snaga UN-a Walt Natynczyk (Volt Netinčik) je dodao kako su zamijećeni "autobusi s vojnicima koji su iz okupiranih područja Hrvatske prelazili na područje bihaćkog džepa". On nije mogao reći da li se radi o vojnicima snaga Fikreta Abdića ili o snagama pobunjenih hrvatskih Srba koji se na ovim prostorima bore protiv 5. korpusa Armije BiH. ZAGREB - Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) osigurao je hitnu pomoć za više od 2.500 novih izbjeglica na bihaćkom području, priopćeno je iz zagrebačkog sjedišta ICRC-a. Preko svoje ispostave u Todorovu Crveni križ je u srijedu podijelio tisuću paketa hrane i kućnih sljedovanja za ljude koji su pred najnovijim borbama izbjegli iz sjeveroistočnog dijela bihaćkog džepa. ATENA - Dio opreme za bušenje nafte, za koji UN sumnjaju da je namijenjen tzv. SR Jugoslaviji, zaplijenjen je u Solunu, izvijestila je u četvrtak grčka agencija Makedonija-Presse. Iranski brod, koji je prevozio opremu iz Irana u Bugarsku, pristao je u Solun 14. veljače, napominju lučki carinici, navodeći podatke iz brodskih dokumenata koji kazuju da je tvrtka Canadian Triton poslala 1.866 tona opreme u 398 komada. Dio tereta otpremljen je prema Bugarskoj tri dana nakon pristajanja u Solun, no zaplijenile su ga makedonske vlasti. Ostatak tereta zaplijenjen je u Solunu odlukom grčkog ministarstva financija nakon intervencije odbora za nadzor embarga protiv tzv. SRJ, dodaje Agencija. New York Times izvijestio je u subotu da je CIA otkrila da su dva sustava za bušenje nafte, namijenjena Srbiji, krenula iz Irana te su SAD o tomu izvijestila vlade zemalja koje nadziru embargo. SKOPJE - Makedonske vlasti zaplijenile su ovih dana 13 kamiona s opremom za bušenje nafte namijenjenom, kako se vjeruje, Srbiji, izvijestili su u četvrtak carinski dužnosnici u Skopju. Kamioni koji su krenuli iz grčke luke Soluna zadržani su u Gevgeliji, na ulazu u Makedoniju. Pet kamiona blokirano je u Bugarskoj, kod granice s Makedonijom, koja im nije dopustila ulazak, dodaju isti izvori. NIKOZIJA - Iran je u srijedu porekao navode da je kršeći sankcije UN-a, isporučio Srbiji dvije naftne platforme. Državna iranska novinska agencija IRNA priopćila je da je iranski ministar naftne industrije Golamrez Akazadeh porekao "tvrdnje američkog dnevnog lista The Times (Tajms) o isporuci dvije naftne platforme Srbiji". KABUL - Ruski su zrakoplovi u četvrtak bombardirali afganistanski grad Talokan i pogranično područje između Afganistana i Tadžikistana, pri čemu je poginulo 125 i ozlijeđeno 250 civila, javio je Kabulski radio oslanjajući se na vladine izvore i izjave očevidaca. Isti izvor javlja da je afganistanski ministar vanjskih poslova uputio prosvjed UN-u zbog tog napada i zatražio da se poduzmu mjere kako bi se spriječili takvi napadi. (Hina) rb 141141 MET apr 95