SJEDNICA HRVATSKE VLADE (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 13. travnja (Hina) - Problematika tzv. vojnih stanova, dugo čekani i najavljivani zakon o radu te Prijedlog zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji su bili predmetom brojnih rasprava u hrvatskoj javnosti, bili se danas na dnevnom redu sjednice hrvatske Vlade. Nakon višesatne rasprave u saborsku proceduru Vlada je uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postji stanarsko pravo i Prijedlog zakona o radu, dok će konačni prijedlog zakona o porezu na dodanu vrijednost nakon konačnog usuglašavanja za 15 dana, također biti upućen u saborsku proceduru. Naime, hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici raspravljala o tom dugo najavljivanom zakonu kojim će se okončati poreska reforma, a po riječima ministra financija Bože Prke ostvariti i pretpostavke za dolazak stranih investitora u Hrvatsku. Zakonom se predviđa jedinstvena poreska stopa od 20 posto za isporuke dobara i obavljene usluge, a datumom početka njegove primjene, koji se predlaže za 1. siječnja 1996. godine, ukinut će se tzv. ratni porez. Izvoz svih dobara oslobođen je od plaćanja ovoga poreza kako bi izvoznici bili konkurentni na svjetskom tržištu. Ministar turizma Niko Bulić zauzeo se za izjednačavanje usluga u turizmu sa izvoznim uslugama, ističući da bi se time hrvatskom turizmu omogućila konkurentnost. Potpredsjednik Vlade Borislav Škegro uzvratio je kako to nije u potpunosti opravdano jer se turistička djelatnost odvija u cijelosti na domaćem tržištu. Primjedbu na prijedlog zakona ima i Ministarstvo zdravstva, jer drži da bi se primjenom ovog zakona značajno povećali troškovi zdravstva, i to za oko 5,2 posto. S tim u vezi traže da se u zakonu utvrde načela povrata određenih sredstava sustavu zdravstvenog osiguranja. Ministar poljoprivrede Ivica Gaži ocijenio je nejasnim hoće li primjenom ovog zakona doći i do povećanja cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda, možda i za 20 posto. Premijer Valentić odgovorio je kako jamči da takvog povećanja cijena neće biti. Neki osnovni proizvodi mogu poskupjeti, no postoje elementi socijalne politike koje možemo primjeniti u tom slučaju, kazao je Valentić ističući da će uz uspješnost gospodarske politike porasti i plaće pa se mogu očekivati i realne cijene, npr. kruha i mlijeka. Kako potpune suglasnosti o predloženom tekstu zakona nije bilo, hrvatska je Vlada glasovanjem, uz četiri suzdržana glasa, odlučila da u roku od 15 dana sva ministarstva dostave svoje procjene primjene ovog zakona, a da se prijedlog zakona potom potpuno usuglašen uputi Saboru. "U tih 15 dana još ćemo jednom razmotriti visinu poreske stope, koja može varirati za dva do tri poreska poena", kazao je premijer Valentić. Hrvatska Vlada danas je u redovitu saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o radu. Ističući kako je to jedan od ključnih zakona, premijer Valentić je naglasio da gospodarskih reformi nema bez reguliranja tržišta rada. Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara, obrazlažući predloženi zakonski tekst, je kazao da je osnovna značajka napuštanje statusne koncepcije radnog odnosa i prelazak na ugovor o radu te potpunu slobodu udruživanja i pregovaranja. Glavni temelj za to bit će kolektivni ugovori koji su inače po predloženom zakonu izvor svih prava zaposlenih. Novim zakonom o radu predlaže se i zaštita obitelji i žene pa se tako ženama omogućava korištenje porodiljskog dopusta i do tri godine. Škara je naglasio kako su svi socijalni partneri uložili mnogo truda na usuglašavanju teksta predloženog zakona koji bi se po njegovom mišljenju trebao početi primjenjivati od 1. siječnja 1996. godine zbog nužnosti donošenja brojnih zakonskih podakata. Naglašavajući ozbiljnost i svu težinu donošenja takvog zakona premijer Valentić je istaknuo potrebu za maksimalnim konsenzusom. "Spremni smo i dalje, ukoliko ima primjedbi i prijedloga, na predloženi tekst, razgovarati kako bi izbjegli bilo kakve socijalne tenzije", kazao je Valentić zaključivši da je predloženi tekst zakona sredina između zaštite prava poslodavaca i posloprimaca. Dugo se čekalo i na izmjene i dopune Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, koje je Vlada s današnje sjednice uputila u redovitu saborsku proceduru. Kako je obrazložila ministrica prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marina Dropulić-Matulović izmjenama i dopunama tog Zakona utvrđeno je tko i pod kojim uvjetima može otkupiti tzv. vojne stanove. Riječ je o oko 38 tisuća stanova, a koliko će ih biti za otkup odredit Ministarstvo obrane do sljedeće saborske sjednice. Stanove neće moći otkupiti oni koji su se bavili neprijateljskom djelatnošću protiv Republike Hrvatske. Po novoj klauzuli jedna osoba - jedna soba stanove neće moći otkupiti ni oni koji neracionalno koriste velike stanove, pojasnila je ministrica Dropulić-Matulović. Na otkup stana imat će pravo i obitelji stradalnika domovinskog rata koji imaju ugovor o najmu stana ili rješenje o privremenom korištenju. Oni koji nisu u Hrvatskoj, a misle da imaju pravo na otkup stana, morat će se osobno javiti u roku 30 dana od donošenja zakona, a u suprotnom gube stanarsko pravo. Svi invalidi domovinskog rata i njihove obitelji i skrbnici imat će, kada dobiju stan, i pravo otkupa. Predloženim izmjenama i dopunama tog Zakona ukida se mogućnost otkupa stana tzv. starom deviznom štednjom, a uvodi se i popust za obitelji zatočenih i nestalih, te dodatni popust ako se stan otkupi odjednom. Hrvatska je Vlada prihvatila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja domovinskog rata kojim se izjednačavaju prava obitelji nestalih s pravima obitelji poginulih hrvatskih branitelja te utvrđuje naknada za osobe koje će pružati pomoć i njegu najtežim invalidima domovinskog rata. (Hina) msj/sšh ds 130407 MET apr 95