TRIBINA CROATICUMA O TOLERANCIJI

ZAGREB, 13. travnja (Hina) - Poimanje tolerancije kroz povijest te suvremeno shvaćanje toga pojma kao i pitanja načina te oblika provođenja načela tolerancije u praksi suvremenih društava bile su teme sinoćnje tribine Croaticuma priređene u zagrebačkom Otvorenom sveučilištu. Tribinu su organizirali Hrvatski studiji - Studia Croatica Sveučilišta u Zagrebu i Otvoreno sveučilište Zagreb, a povod odabiru večerašnje teme bio je dvobroj 53/54 časopisa "Filozofska istraživanja" koji je većim dijelom posvećen toleranciji. Podsjetivši na jedno od određenja tolerancije kao podnošenja i neodbacivanja drugovrsnog bez obzira na njegovu neprihvatljivost, glavni urednik Filozofskih istraživanja dr. Pavo Barišić istaknuo je da je to određenje važno i za shvaćanje te provođenje političke tolerancije. S tim je u svezi govorio i o situaciji na hrvatskoj intelektualnoj sceni, ocijenivši da se "val ideološke netolerancije prisutan u 'žutom tisku' proširio i na neke ozbiljnije hrvatske novine poput Vjesnika". Također napomenuo je da i neke hrvatske nadstranačke intelektualne udruge, primjerice Hrvatski demokratski forum, iznose gledišta o postojanju suprotstavljenih skupina u suvremenom hrvatskom društvu. Prof. dr. Esad Ćimić, ravnatelj Instituta za primijenjena društvena istraživanja, drži uspjehom da se u Hrvatskoj pojavio "tako opsežan prikaz o toleranciji kakav je dat u dvobroju Filozofskih istraživanja baš u Godini tolerancije kojom su 1995. i službeno proglasili Ujedinjeni narodi". Rekavši da treba lučiti teorijski od praktičnog vida tolerancije, dr. Ćimić istaknuo je da su za "naše socio-kulturno podneblje važna dva stupnja tolerancije - snošljivost i uvažavanje". Dr. Ćimić izvijestio je da su po rezultatima prošlogodišnjeg istraživanja koje je provela skupina američkih znanstvenika "Hrvati među najtolerantnijim narodima u Europi". Također, rekao je, "ta istraživanja ukazuju da Hrvati, uz tako visoku razinu tolerancije pokazuju, istodobno, i najveću razinu odbojnosti prema jednoj skupini, tj. prema tzv. krajinskim Srbima". Po sudu prof. dr. Igora Primorca, izvanrednog profesora Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, za aktivnu primjenu načela tolerancije postoji šest čvrstih argumenta. To su, pojasnio je, argumenti slobode, raznovrsnosti, samokritičnosti, društvenog napretka, utilitarizma te nenasilnog rješavanja problema. Među brojnim pitanjima postavljenim tijekom rasprave bilo je i ono vezano uz toleranciju prema postojanju neonacističkih političkih stranaka u svijetu i Hrvatskoj. Odgovarajući na to pitanje, dr. Primorac rekao je da se tim pitanjem vraćamo na jedan od prividnih paradoksa tolerancije tj. na snošljivost prema nesnošljivima. Pri takvim pojavama potrebno je, istaknuo je dr. Primorac, uključiti političku prosudbu koja će odgovoriti na pitanje jesu li te pojave opasne za snošljivo društvo. (Hina) ip mn 131043 MET apr 95