PREDSTAVLJEN DNEVNIK BLAŽA JURIŠIĆA

izdanju Hrvatske sveučilišne naklade predstavljeno je danas javnosti u Društvu hrvatskih književnika. Dnevnik je za tisak priredila Jurišićeva kćerka Biserka Rako. Prvi nadnevci su iz 1909. a posljednji iz godine 1969. Predstavljajući te memoarske zapise akademik Petar Šimunović je istaknuo da je Blaž Jurišić najveći hrvatski jezikoslovac prve polovice 20. stoljeća i pisac prvog dijalektalnog rječnika, jezični polemičar i borac za samobitnost hrvatskoga jezika tridesetih godina. Blaž Jurišić je i osnivač Društva za hrvatski jezik i časopisa "Jezik" koji je počeo izlaziti 1936. te autor neobjavljena "Rječnika hrvatskoga jezika", koji sadrži 60 tisuća natuknica. Tu iznimnu pojavu u hrvatskome kulturnom i javnom životu pamtimo po njegovoj uspravnosti i kao gorljiva zagovornika i poznavatelja djela Ante Starčevića, rekao je između ostaloga akademik Šimunović. Recenzent naklade Josip Šentija istaknuo je da je on dao preporuku za objavljivanje "Dnevnika" koji sadrži tri vrste zapisa. Prema njegovim riječima na prvom su mjestu zapisi o 'duhu vremena' u kojemu je Blaž Jurušić živio i o kojem je u "Dnevniku" zasvjedočio. Odnose se na razdoblje 30-tih godina, a obrađuju najvažnije teme: politiku i kulturu u hrvatskome narodu; opći polažaj Hrvatske i Hrvata u ondašnjoj državi, odnose sa Srbima i Srbijom; odnose prema komunizmu i posebice prema hrvatskim komunistima, tei teme o časopisima i nacionalnim ustanovama. Drugo su zapisi o suvremenicima - o galeriji onih koji su se kretali oko časopisa "Revija" Matice hrvatske, koji je uređivao - i o ličnostima unutar Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Treća skupina zapisa iz rukopisa govori o obiteljskoj kronici Blaža Jurišića. Objavljivanje toga "Dnevnika" dug je hrvatske nakladničke kulture prema istaknutom lingvisti, pedagogu, publicisti, uredniku i uglednom pravašu, a tiskanje tih zapisa izravno se tiče i naše nacionalno-povijesne memorije, rekao je Šentija. Ocjenjujući političku vrijednost tih memoara Šentija je upozorio da je Blaž Jurišić živio u doba kada ni hrvatski desničarski, ni hrvatski ljevičarski nacionalizam još nisu bili u punom opsegu razvili svoje programe i potvrdili svoja politička bića, što će u razdoblju Drugoga svjetskog rata poprimiti opseg i karakter nacionalne katastrofe. Blaž Jurišić stajao je pred tim kontrapozicijama u trenucima njihova nastanka i rasta do paroksizma, a njegove dnevničke bilješke upućuju da je slutio njihovo dalekosežno značenje za sudbinu hrvatskoga naroda. Na sve te događaje Blaž Jurišić je reagirao kao dosljedan sljedbenik Starčevića, što znači kao integralan i demokratičan Hrvat, istaknuo je, između ostaloga, Josip Šentija. O Blažu Jurišiću kao uredniku "Revije", glasila Matice hrvatske koje je izlazilo 17 godina, govorio je Vinko Nikolić i istaknuo kako je na zasadama te revije kasnije utemeljio "Hrvatsku reviju" u emigraciji. "Dnevnik" će pomoći da se mlađi naraštaj upozna s djelom Blaža Jurišića kao čovjeka kojeg treba nasljedovati, rekao je na kraju Vinko Nikolić. O nastanku "Dnevnika" govorila je i Biserka Rako, a ulomke je kazivao dramski umjetnik Zlatko Crnković. (Hina) ta vkn tra 100240 MET apr 95