VJESNIK : "INTERNACIONALIZACIJA ISTRE KORISTI HRVATSKOJ"

ZAGREB, 10. travnja (Hina) - O predstojećem Prvom svjetskom kongresu Istrijana, za "Vjesnik" govori dr. Loredana Bogliun-Debeljuh, predsjednica Organizacijskog odbora 'Pool Histria'. "Ideja okupljanja Istrijana iz cijelog svijeta već dugo je prisutna u Istri, riječ je o našem snu koji se polako ostvaruje. Bit toga je da se nakon svih strašnih događaja koje je Istra doživjela, među kojima je najstrašniji egzodus nakon Drugog svjetskog rata, svi Istrijani, koji se nalaze širom svijeta, ponovno okupe u Istri, da se nađu na jednom mjestu, kod kuće, pa da smireno porazgovaramo o svim našim temama, o našoj budućnosti, razvoju Istre, o viđenju Istre u budućoj Europi. To su naše najvruće i najljepše teme", objašnjava dr. Bogliun-Debeljuh. Napominje kako će na Kongresu biti predstavnici svih gradova (gradonačelnici i načelnici), predstavnici asocijacija esula, vijećnici Županije istarske, lokalna samouprva, zatim da su pozvani ambasadori "svih triju zemalja u kojima se Istra nalazi", ministri vanjskih poslova, predsjednici vlada... O mogućnosti da se taj Kongres ispolitizira, osobito naspram dolaska predstavnika asocijacija esula, kaže da se toga ne boje, "jer smo u Istri jasno rekli da za nas nema tabu tema. (...) Udruženja esula iskazuju jasnu želju da se svima onima koji su morali napustiti Istru vrati oduzeta imovina, odnosno da im se omogući pravo prvokupa. To je staro otvoreno pitanje koje ne možemo riješiti mi na regionalnoj razini, to je predmet međudržavnih pregovora", dodaje Loredana Bogliun-Debeljuh. O mišljenjima da se to može djelomično riješiti i dvojnim državljanstvom, kaže: "Da, mi za te naše ljude u iseljeništvu tražimo poseban status, kao što tražimo i za Istrane koji borave u Istri. To želimo dati do znanja cijeloj međunarodnoj javnosti, želimo kazati da je Istra problematična i po tome i da ne želimo nikakve diskriminacije naspram državljanstva za Istrane, pogotovo ako je dio tih ljudi bio istjeran iz svojih kuća. Ukazujemo da kroz taj problem ne smijemo stvoriti nove nepravde, jer se dosta toga izmijenilo, i da se jednim smirenim, jasnim radom može doći do zadovoljavajućih rješenja". Napominje kako se zalažu i za praktično ukidanje granice na Dragonji i objašnjava: "Uglavnom, želimo da se ta nova granica europeizira i da nas ne drže više pod ovakvim režimom. Ta granica, uz ostalo, podijelila je povijesnu Istru, ali isto tako i talijansku etničku zajednicu. Omekšavanje te granice bio bi dobar korak u pravcu poštivanja Memoranduma, koji je Hrvatska potpisala 15. siječnja 1992. u kome se priznaje Talijanima na ovim prostorima pravo na jedinstvenu organizaciju, da imamo jednaka prava svejedno je li riječ o Istri koja je u Hrvatskoj ili onom dijelu što je u Sloveniji. To bi bio početak normalizacije stanja suglasno postojećim europskim standardima". Dr. Loredana Bogliun-Debeljuh napominje kao su na Istru uvijek utjecali fenomeni europske razine, i kako se, stoga, težnje za regionalnom autonomijom moraju realizirati u suradnji s europskim državama i međunarodnom javnošću. Drži da će stoga Kongres otvoriti novu epohu u međunarodnoj poziciji Istre. "To što dolazi iz Istre je i na političkom planu stvarno revolucionarno. Ta etnička 'convivenza' kod nas je dio svakodnevne stvarnosti, ona je ušla u politički život, nije samo na riječima, ona se realizira u životnoj svakidašnjici", objašnjava i ističe kako će se taj suživot, što je i programska orijentacija Kongresa, očitovati i s tehničke strane jer će se on odvijati na tri službena jezika: hrvatskom, talijanskom i slovenskom. (...) Na kraju razgovora dr. Loredana Bogliun-Debeljuh, objašnjava svoju tvrdnju da Kongres Istrijana afirmira hrvatsku državu i kaže: "Internacionalizacija ovoga našega prostora vuče za sobom sve pozitivne posljedice za Hrvatsku. Od toga će naša država uvijek imati dobrobit, pogotovu kada je riječ o turizmu kome stvaramo pozitivnu propagandu, uvijek u znaku otvaranja". (Hina) dd 100822 MET apr 95