PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ZAGREB, 9. travnja (Hina) ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić primio je u nedjelju prijepodne nadbiskupa vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića. Dvojica sugovornika razgovarala su o životu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini te o problemima s kojima se suočava. Oni su tom prigodom istakli potrebu i važnost jedinstva hrvatskog naroda, kao i Crkve u Hrvata jer, kako je rekao kardinal Puljić, svako nejedinstvo predstavlja služenje neprijatelju. U razgovoru je istaknuta i velika važnost potpore Hrvatske opstanku hrvatskog naroda na njegovim ognjištima u Bosni i Hercegovini, a posebice na onim dijelovima gdje je hrvatski narod najugroženiji kao što je područje Banja Luke. Ministar Granić i kardinal Puljić također su razgovarali o boravku i susretima kardinala Puljića tijekom njegovog nedavno okončanog posjeta SAD. VATIKAN - Papa Ivan Pavao II branio je u nedjelju pred nekoliko tisuća vjernika okupljenih na Trgu Svetog Petra svoju encikliku Evangelium Vitae, naglašavajući kako je to himna životu pred "kulturom smrti" koja, prema Papi, prijeti čovječanstvu. Papa je 30. ožujka objavio encikliku Evangelium Vitae koja je kritizirana u liberalnim krugovima radi stajališta o pobačaju i eutanaziji. Sveti je Otac odgovorio na ove kritike, ocjenjujući da "za one koji encikliku čitaju u cijelosti i spokojnog duha, ona će biti ono što jest: poziv da se prepozna život kao dar kojeg treba primiti sa zahvalnošću". RIM - Tisuće osoba demonstriralo je u nedjelju Rimom i Vatikanom tražeći da se diljem svijeta ukine smrtna kazna. Demonstracije je organizirala talijanska Radikalna stranka i međunarodna skupina za ukidanje smrtne kazne u svijetu do 2000. godine. Demonstranti, među kojima su bili i parlamentarci Italije i drugih europskih zemalja, dobili su moralnu potporu talijanskog predsjednika Oscara Luigija Scalfara. U Italiji je smrtna kazna ukinuta nakon drugog svjetskog rata. Demonstracije su završile na trgu Svetog Petra, a papi Ivanu Pavlu II predana je peticija kojom se traži da uporabi svoj utjecaj kako bi se ukinula smrtna kazna u svijetu. BONN - Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel iznova je u nedjelju pozvao bosanske Srbe da prihvate pregovore na temelju međunarodnog mirovnog plana Kontaktne skupine za BiH. U priopćenju, objavljenom u Bonnu uoči puta predstavnika Kontaktne skupine u Beograd, Sarajevo i Zagreb, planiranog za sljedeći utorak, Kinkel ističe da je to zajedničko stajalište svih međunarodnih posrednika. Kinkel također traži da srbijanski predsjednik Slobodan Milošević neodložno iskaže spremnost za priznavanje država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije. Za ukidanje sankcija UN Beograd osim toga mora osigurati djelotvornu blokadu granica za svaku pošiljku koja nije humanitarnog karaktera te pružiti svoj "bezuvjetni doprinos" smanjivanju napetosti u opasnom razvoju stanja u BiH, dodaje se u priopćenju njemačkog ministra vanjskih poslova. BEOGRAD - Kineski ministar vanjskih poslova Qian Qichen doputovao je u nedjelju u trodnevni posjet u Beograd. Kineski ministar će tijekom svog boravka u Beogradu razgovarati sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem i ostalim predstavnicima vlasti u Beogradu, a osim Srbije će, kako je planirano, posjetiti i Crnu Goru. LONDON - Istočnoeuropske zemlje uskoro bi mogle postići trajan razvoj zahvaljujući povećanju proizvodnje i borbi protiv inflacije, ocijenila je Europska banka za obnovu i razvoj (BERD). Istodobno, Rusija i druge države nastale raspadom bivšeg Sovjetskog saveza suočavaju se sa stalnim padom proizvodnje i visokom inflacijom, kaže se u izvješću što ga je BERD objavio tijekom weekenda. "Postoje jasni znaci oporavka u gotovo svim državama istočne Europe i u baltičkim državama", kaže se u izvješću. "Mnogi uvjeti za trajan rast sada su ostvareni... Najveći dio doprinosa razvoju u istočnoj Europi sada dolazi od privatnog sektora", dodaje se. BERD predviđa da će se u zemljama istočne Europe nastaviti jaki rast produktivnosti, uz rast investicija. SARAJEVO - Ujedinjeni su narodi zatvorili u nedjelju sarajevsku zračnu luku nakon što su srpske snage, koje su jučer pogodile jedan američki teretni zrakopolov, odbile dati jamstva za sigurnost humanitarnih letova, izjavio je u Sarajevu glasnogovornik UN-a bojnik Pierre Chavancy (Pjer Šavansi). "Bosanski su Srbi priopćili da ne mogu jamčiti sigurnost letova iz i u Sarajevo, tako da je zračna luka zatvorena", izjavio je Chavancy. JERUZALEM - Predsjednik palestinske samouprave Jaser Arafat telefonski je u nedjelju izrazio sućut izraelskom premijeru Yitzhaku Rabinu (Jichak), nakon što je sedmero Izraelaca poginulo u dva samoubilačka atentata u pojasu Gaze, javlja AFP. Rabin je u svom odgovoru naglasio da "cijeni sućut koju je Arafat izrazio", ali da bi vođa PLO-a trebao "učini puno više kako bi spriječio teroriste Hamasa i islamskog Džihada", dviju palestinskih organizacija koje se protive mirovnom procesu. "Trebali bi zajedno djelovati kako bi spriječili teroriste da djeluju, jer oni nisu samo nepriijatelji Izraela, već i palestinske samouprave", dodao je izraelski premijer. Džihad je preuzeo odgovornost za oba atentata u kojima je poginulo sedmero Izraelaca, a četrdesetak ih je ranjeno. KAIRO - Američki posebni izaslanik za Bliski istok Dennis Ross stigao je u nedjelju u Egipat kako bi razgovarao s predsjednikom Hosnijem Mubarakom o rezultatima svojih susreta s sirijskim i izraelskim vođama. Cilj Rossovog posjeta Bliskom istoku je ubrzati izraelsko-sirijske pregovore o Golanskoj visoravni, a posjet Kairu je "odgovor na zahtjev egipatske vlade da je izvijesti o razgovorima s Izraelom i Sirijom". Ross je u subotu u Damasku razgovarao sa sirijskim predsjednikom Hafezom al-Asadom o proširenju sirijsko-izraelskih pregovora u koje bi se uključili i vojni dužnosnici. WASHINGTON - Washington je u nedjelju opovrnuo vijesti prema kojima je prijetio da će prekinuti dogovore o suradnji s Rusijom u području atomske energije ako Moskva ne odustane od svojih planova o prodaji nuklearnih reaktora Iranu. "Ne želimo prekinuti taj vid suradnje i to nećemo učiniti", izjavio je za američku televiziju američki potpredsjednik Al Gore. Washington je zabrinut zbog te prodaje i o tome pregovara s Moskvom, dodao je Gore. Prema pisanju današnjeg "New York Timesa", dužnosnici američke vlade su potvrdili da je Washington prijetio da će prekinuti dogovore o suradnji s Rusijom ako ona ne odustane od svojih planova o gradnji četiri nuklearna reaktora u Iranu. LIMA - Peruanski predsjednik Alberto Fujimori izabran je u nedjelju u prvom krugu predsjedničkih izbora sa viđe od 60 posto glasova, ali njegova strana je izgubila apsolutnu većinu koju je imala u Kogresu, prema prvim rezultatima izbora. Glavni protivnik Fujimore, bivši glavni tajnik UN-a Javier Perez de Cuellar, dobio je oko 26 posto glasova. Fujmorijeva stranka Cambio 90-Nueva Mayoria dobila je samo 58 poslaničkih mjesta u parlamentu koji ima 120 poslanika, prema prvim procjenama, nakon što je prebrojano oko 46 posto glasova. HARARE - Dvodnevni opći izbori u Zimbabveu završili su u nedjelju, uz unaprijed osiguranu pobijedu vladajuće stranke ZANU-PF. Predsjednik izborne komisije Mariyawanda Nzuwa izajavio je da je na izbore izišlo vjerojatno nešto više od polovice glasača. Predsjednik ZANU-PF Robert Mugabe, koji je na vlasti od proglašenja nezavisnosti 1980., osigurao je većinu već prije nego što su u subotu otvorena glasačka mjesta. Stranka je osvojila 55 poslaničkih mjesta u parlamentu jer nije bilo kandidata oporbe. Dvadeset poslanika imenuje predsjednik, a preostalih deset poslaničkih mjesta u parlamentu popunjavaju tradicinalni poglavice. Oporba je u prošlom sazivu parlamenta imala samo tri poslanika. Neke oporbene stranke bojkotirale su izbore. REYKJAVIK - Prema konačnim rezultatima općih izbora na Islandu, održanih u subotu, vladajuća koalicija konzervativaca i socijal-demokrata sačuvala je većinu u parlamentu, osvojivši 34 od ukupno 63 mjesta u parlamentu, javila je islandska agencija Ritzau. Nezavisna stranka, premijera Davida Oddsona, dobila je 37,1 posto glasova a njen koalicijski partner, Socijal-demokratska stranka 11,4 posto glasova. NIKOZIJA - Vođa alžirskih fundamentalista rekao je da su njegove snage "spremne ići dalje" u traženju rješenja trogodišnjeg sukoba s vladinim snagama. "Spremni smo ići dalje", rekao je vođa Islamskog fronta spasa Mezrak Madani, "s onima koji imaju dobru volju podržati religiju, odbaciti nepravdu među ljudima i spasiti domovinu". To stoji u njegovu priopćenju koje je u nedjelju dostavljeno dopisništvu britanske agencije Reuter u Nikoziji. U priopćenju Madani nije naveo nikakve posebne uvjete. (Hina) rb 091140 MET apr 95