PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ZAGREB, 7. travnja (Hina) RIM - "Put u Zagreb za mene je nezaboravno iskustvo", rekao je u petak papa Ivan Pavao II. članovima Državnog odbora i Crkvenog odbora za organizaciju dočeka. Zagrebački nadbiskup, kardinal Franjo Kuharić i potpredsjednik Vlade Jure Radić zahvalili su Papi na svemu što je učinio za hrvatski narod i pozvali ga ponovno u Hrvatsku. Ivan Pavao II. primio je dva izaslanstva u Dvorani papa u Vatikanu. U izaslanstvima su se, uz ostale, nalazili Ivan Jarnjak, Ivica Mudrinić, Marina Dropulić, Franjo Gregurić, zatim mons. Marko Culej, Zvonimir Kurečić, Tomo Petrić i drugi. Poslije prijema kod Pape izaslanstva su posjetila Hrvatski papinski crkveni zavod Svetog Jeronima. ZAGREB - Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić primio je u petak predsjednika i dopredsjednika Društva hrvatsko-slovenskog prijateljstva prof. Mladena Hanzlovskog i prof. Josipa Vasilija Jordana koji su ga obavijestili o radu Društva osnovanog prije dvije godine u Zagrebu te mu predali prvi broj glasila "Hrvatsko-slovenski prijatelj". Ministar Granić podržao je rad Društva i ocijenio da ono pridonosi razvoju hrvatsko-slovenskih odnosa i zbližavanja dvaju naroda. Hrvatska i Slovenija susjedne su i prijateljske države, upućene jedna na drugu, a usmjerene prem europskim integracijama, rekao je dr. Granić i istaknuo kako hrvatska i slovenska javnost shvaćaju značaj rješavanja svih otvorenih pitanja što bi pridonijelo ukupnom razvoju jedne i druge zemlje, a o čemu će biti riječi prigodom razgovora sa slovenskim kolegom Zoranom Thalerom u ponedjeljak u Ljubljani. LONDON - Zagrebačka banka, vodeća hrvatska privatizirana banka, primit će od Europske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) dugoročna sredstva putem kreditne linije za financiranje malih i srednjih privatnih poduzeća te pojedinaca koji posluju pod svojim vlastitim imenom. Dio zajma također će se koristiti za financiranje kupovine (informatičke) opreme. Šestogodišnji zajam Zagrebačkoj banci od 56 milijuna DEM (29,7 milijuna ECU) potpisan je u petak u Londonu. Ron Freeman, prvi potpredsjednik EBRD-a, izjavio je: "Taj je zajam usmjeren na potrebe hrvatskoga privatnog sektora za srednjoročnim i dugoročnim sredstvima. To je prvi zajam EBRD-a jednoj instituciji u Hrvatskoj, te prvi zajam privatnom sektoru Hrvatske. Zajam će omogućiti financiranje investicijskih projekata i u korporacijskom i u maloprodajnom sektoru, pa tako olakšati razvoj malih i srednjih privatnih poduzeća. Zajam će također pridonijeti daljnjem razvoju Zagrebačke banke, jedne od najjačih financijskih organizacija u privatnom sektoru Republike Hrvatske". ZAGREB - Zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Ivo Sanader pozvao je u petak u Ministarstvo vanjskih poslova otpravnika poslova Ureda "SRJ" u Zagrebu Dragana Veselinovića, u odsutnosti šefa Ureda Veljka Kneževića. Dr. Sanader je u ime hrvatske Vlade uložio oštar prosvjed u povodu tzv. "Memoranduma o kršenjima prava Srba u Hrvatskoj", propagandnoga materijala proizvedenog u Beogradu u čiju se distribuciju uključio i Ured u Zagrebu. Doministar Sanader je upozorio da se u "Memorandumu" na tendenciozan način govori o tobožnjim povredama prava srpske manjine u Hrvatskoj, te se navodi niz neistina. Kako je taj "Memorandum" distribuiran u međunarodnoj zajednici, hrvatska će Vlada svoj odgovor, kao službeni dokument, proslijediti u sva relevantna međunarodna tijela za zaštitu ljudskih prava i prava manjina s kojima, za razliku od Srbije i Crne Gore ("SRJ"), surađuje. Tako tendenciozno iskrivljavanje činjenica od Beograda može isključivo imati za svrhu sprečavanje normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa općenito, te ubrzanja procesa mirne reintegracije nakon prihvaćanja Rezolucije 981. Vijeća sigurnosti UN-a, rekao je dr. Sanader. VARŠAVA - U trodnevnom posjetu Varšavi boravi izaslanstvo Odbora za vanjsku politiku Sabora RH, koje sudjeluje u radu Parlamentarne konferencije Srednjoeuropske inicijative. Po završetku Konferencije izaslanstvo će se sastati s predsjednikom poljskog Sejma i s predsjednicima srodnih komisija Parlamenta. U hrvatskom izaslanstvu su Božidar Petrač, Savka Dabčević-Kučar, Ante Klarić, te hrvatski veleposlanik u Varšavi dr. Ivan Brnelić. Na završnoj sjednici Konferencije Srednjoeuropske inicijative u petak hrvatsko izaslanstvo je uspjelo u završni dokument CEI uvrstiti hrvatsko stajalište o novom mandatu UN snaga za Hrvatsku. Tijekom dana poslanstvo imalo je radni sastanak s predsjednikom Komisije vanjskih poslova senatorom Henrikom Makarewiczem. Na sastanku je najviše vremena posvećeno aktualnoj situaciji u RH odnosno novom mandatu UN u Hrvatskoj. ZAGREB - Zapovjednik mirovnih snaga UN francuski general Bertrand Janvier posjetio je u petak bihaćki džep unatoč prijetnji pobunjenih hrvatskih Srba da će srušiti njegov helikopter, doznaje se u stožeru UN-a u Zagrebu. Prema riječima glasnogovornika Christophera Gunnesa, zbog srpske prijetnje da će srušiti helikopter vladala je neizvjesnost oko posjeta Janviera "plavim kacigama" u bihaćkom džepu, no nakon procjene sigurnosnih uvjeta let je ipak odobren. U helikopteru UN-a uz generala Janviera bio je, među inim, i predstavnik UNHCR-a. Temeljni razlog Janvierovog odlaska u bihaćki džep bio je procjena humanitarnog stanja i potreba u toj enklavi koja je već treću godinu okružena Srbima. General Janvier se u petak poslijepodne helikopterom vratio u Zagreb. ZAGREB - Posebni izaslanik glavnog tajnika UN Yasushi Akashi sastao se u petak poslijepodne u Zagrebu s ministrom u vladi BiH zaduženim za njezine odnose s UNPROFOR-om Hasanom Muratovićem. Kako se doznaje iz izvora UN-a, središnja tema razgovora bila je stajalište bosansko-hercegovačke vlade prema produženju primirja u BiH koje istječe 30. travnja. U razgovoru dvojice dužnosnika bilo je riječi i o pogoršanju stanja u BiH proteklih nekoliko tjedana, a posebice o situaciji na područjima oko Travnika, Tuzle i Bihaća. Susret Akashi-Muratović jedan je u nizu sastanaka izaslanika glavnog tajnika UN prije njegova puta u subotu za New York, gdje će sljedećeg tjedna sudjelovati u konzultacijama o primjeni novog mandata snaga UN u Hrvatskoj te o stanju u BiH. Na konzultacijama u New Yorku, kako se doznaje u stožeru UN-a u Zagrebu, uz glavnog tajnika UN Butrosa Butrosa Galija i njegovog izaslanika Yasushia Akashia očekuje se sudjelovanje mirovnog posrednika UN Thorvalda Stoltenberga, zapovjednika mirovnih snaga UN generala Bertranda Janviera te podtajnika UN-a za mirovne operacije Kofia Annana. MADRID - Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović je izrazio osobnu nesklonost produženju primirja u Bosni i Hercegovini, čiji rok se završava 30.travnja. Izetbegović je, tijekom interviewa za 6 listova udruženja World Media, objavljenom u petak u španjolskom dnevnom listu El Pais, izjavio da bosanske vlasti još nisu donijele nikakvu odluku o produženju primirja, koje bi prema njegovu mišljenju "predstavljalo stalnu okupaciju 70 posto našeg teritorija". "Moramo se sami braniti", a snage UN ograničavaju se "posvuda zadržati status quo", ocjenjuje bosanski predsjednik. Bosanski predsjednik je rekao da je spreman "osobno ići u Beograd" po srpsko priznanje Bosne. BEOGRAD/PALE - Vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić izjavio je da bosanski Srbi neće prihvatiti kontrolu granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, javile su u petak svjetske agencije pozivajući se na izvješće agencije bosanskih Srba SRNA. Na konferenciji za novinare, održanoj u petak na Palama, Karadžić je osudio "ulazak NATO-a na područje Balkana na mala vrata" što se, prema njegovim riječima, odnosi na odluku Vijeća NATO-a o raspoređivanju 80 vojnika Sjevernoatlantskog saveza u Hrvatskoj koji će djelovati pod zapovjedništvom UN-a. Vođa bosanskih Srba najavio je da će Srbi odbiti produženje prekida vatre. "Muslimani su iskoristili ovo razdoblje (prekida vatre) za uvježbavanje i naoružavanje svojih postrojba i to je razlog zbog čega nećemo prihvatiti produžavanje primirja" - rekao je on. Karadžić je potvrdio da će se samozvani parlament bosanskih Srba sastati 14. travnja i raspravljati o "projektu federacije između dvije srpske države, 'republike srpske' i 'republike srpske krajine'". LONDON - Stručnjaci Kontaktne skupine (Sjedinjene Države, Rusija, Francuska, Velika Britanija, Njemačka) za bivšu Jugoslaviju, doći će na lice mjesta "početkom sljedećeg tjedna", objavio je u petak u Londonu glasnogovornik Foreing Officea. Stručnjaci bi trebali ići u Beograd, Zagreb i Sarajevo kako bi uvjerili srpskog, hrvatskog i bosanskog predsjednika da sudjeluju na trojnom sastanku na vrhu, dodao je taj glasnogovornik. Ali oni nemaju namjeru razgovarati s vođom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem, koji se i dalje suprotstavlja podjeli Bosne koju je potvrdila međunarodna zajednica. Stručnjaci skupine su se u utorak sastali u Londonu po drugi put u osam dana. Tada su se složili da je potrebno brzo otići u bivšu Jugoslaviju dok primirje u Bosni, koje završava 31. travnja, zaraćene strane bitno narušavaju. ATLANTA - Bivši američki predsjednik Jimmy Carter (Džimi Karter) izjavio je u petak kako je u svakodnevnom kontaktu s Clintonovom administracijom glede obnavljanja borbi u BiH, te kako je spreman tamo ponovno otputovati. Carter je, na redovnoj tjednoj konferenciji za novinare Carterovog centra u Atlanti, također kazao kako je spreman ponovno otići u Koreju kako bi probao započeti pregovore između vođa Sjeverne i Južne Koreje radi smanjenja nuklearne napetosti. Ujedinjeni narodi upozorili su da se u BiH zaraćene strane ne drže prekida vatre dogovorenog tijekom Carterovog posjeta u prosincu. Carter smatra da su uzroci pojačavanja borbi toplije vrijeme i neslaganja unutar Kontaktne skupine koja je "podijeljena među sobom". BERLIN - Konferencija UN-a o klimi službeno je danas završena u Berlinu, nakon 11 dana rada tijekom kojih su se delegati složili o zaustavljanju ispuštanja plinova koji izazivaju efekt staklenika, kako bi se spriječile klimatske promjene do kojih bi moglo doći tijekom sljedećeg stoljeća. Ova konferencija, koja je uslijedila nakon Summita u Riju 1992., značajno je pridonjela spriječavanju drastičnih klimatskih promjena koje znanstvenici predviđaju kao rezultat ispuštanja ugljičnog dioksida i drugih plinova koji izazivaju efekt staklenika. Delegati na Berlinskoj konferenciji odlučili su postaviti 1997. kao krajnji rok da se razvijene zemlje slože o smanjenju izbacivanja u atmosferu ovih plinova, za koje je zaključeno da izazivaju globalno zatopljenje. Prema stručnjacima nekih zemalja, ako se ispuštanje plinova ne zaustavi, do 2050. će se njihova koncentracija dvostruko povećati. U tom slučaju, atmosfera će se zagrijati za dodatnih 4,5 stupnja celzijusa, čime će doći do podizanja razine mora, potapljanja obalnih gradova i čitavih otoka. MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin trebao bi se sastati 17. travnja u Moskvi s američkim državnim tajnikom Warrenom Christopherom (Uoren Kristofer), javlja agencija Interfax navodeći "obaviještene izvore". Svha susreta je pripremiti sastanak na vrhu Clinton-Jeljcin koji se treba održati 11. svibnja u Moskvi. Summit, koji simbolizira nove prijateljske odnose između bivših neprijateljskim velesila iz doba hladnog rata, mogao bi ipak biti u znaku nesuglasica zbog prodaje ruskih nuklearnih reaktora Iranu, operacija u Čečeniji i ruskog protivljenja proširenju NATO-saveza na istočnu Europu. REYKJAVIK - Na Islandu se u subotu održavaju parlamentarni izbori o čijem će ishodu, prema ispitivanjima biračkog raspoloženja, odlučivati tek neznatna većina glasova u korist vladajuće koalicije konzervativnog premijera Davida Oddssona ili oporbenog bloka koji čine četiri stranke ljevice i centra. Zadnja ispitivanja predizbornog raspoloženje daju Oddsssonovoj Stranci nezavisnosti između 31 i 37 posto glasova, koalicijskim Socijal-demokratima između 10 i 12 posto, dok među četiri stranke oporbenog bloka vodi Progresivna stranka s 21-24 posto, Socijalisti 11-13 posto, Narodni pokret 11 posto i Ženska stranka s pet posto glasova. Jednodomni parlament - Alting, ima 63 zastupnička mjesta. PARIZ - Francuski "Službeni list" objavio je u petak ujutro imena devet kandidata koji su ispunili uvjete da sudjeluju u utrci za predsjednika, čime je i službeno otpočela predizborna kampanja. Ustavno vijeće odobrilo je devet kandidatura za predsjedničke izbore koji će se održati 23. travnja i 7. svibnja. Prema istraživanjima javnog mnijenja, najviše izgleda da postane budući francuski predsjednik ima pariški gradonočelnik Jacques Chirac. Izglede za ulazak u drugi krug, 7. svibnja, imaju premijer Edouard Balladur i socijalistički kandidat Lionel Jospin. isu odlučili za koga će glasovati iznimno je velik - od 37 do 41 posto. Osim njih, nominirani su kandidati još Jean-Marie Le Pen, Philippe de Villiers, Robert Hue, Dominique Voynet, Arlette Laguiller i Jacques Cheminade. (Hina) rb 071120 MET apr 95