BASSIOUNI: ZLOČINI U BIH SU ZLOČINI PROTIV ČOVJEČANSTVA

WASHINGTON, 4. travnja (Hina) - Komisija eksperata Ujedinjenih naroda podnijela je Vijeću sigurnosti konačno izviješće o povredama međunarodnog humanitarnog prava u bivšoj Jugoslaviji od 3.500 stranica i UN bi ga trebao objaviti krajem travnja, kazao je u utorak poslijepodne u Washingtonu pred Helsinškim odborom američkog Kongresa Cherif Bassiouni koji je predsjedao Komisijom eksperata, osnovanom odlukom Vijeća sigurnosti 1992. "Iznad svega zapanjuje okrutnost kojom je to počinjeno, to je ono što šokira... apsolutno besmislena brutalnost", rekao je Bassiouni, napominjući da u vrijeme osnivanja Komisije razmjeri zlodjela nisu bili poznati. Komisija je tijekom svoga rada utvrdila da je u BiH oko 200.000 ljudi ubijeno, da je postojalo 800 zatočeničkih logora u kojima je držano pola milijuna ljudi, od čega se procjenjuje da je 50 tisuća mučeno, kazao je Bassiouni. Komisija je provela istragu "o najvećem slučaju silovanja u svijetu", ispitala je više od 1.600 slučajeva i interviewirala 223 žrtava silovanja i svjedoka. "Imamo 575 iskaza kojima su žrtve identificirale počinitelje". Ispitivanjem ovih 1.600 slučajeva, dobili smo podatke o 4.500 slučajeva, a postupkom provjere činjenica dokazivo je više od 20.000 slučajeva silovanja, kazao je Bassiouni. Silovanja su provođena masovno, ponavljala su se i većinom odvijala u logorima, kazao je Bassiouni navodeći primjere žena korištenih za zadovoljavanje vojske koja se smjenjivala svakih 15 dana te jedne skupine djevojčica starih od 11 do 17 godina silovanih od osam do 10 mjeseci. On je ocijenio zapanjujućim opseg stradanja u BiH u relativno kratkom vremenskom razdoblju. U 17 godina arapsko-izraelskog sukoba, koji je zahvatio oko 50 milijuna ljudi, nije zabilježen nijedan slučaj silovanja, kazao je, a u izraelsko-egipatskom sukobu u kojem je bilo 35 tisuća ratnih zatočenika nije zabilježen nijedan slučaj mučenja do smrti zatočenika. "Utvrdili smo 151 masovnu grobnicu koje su sadržale u rasponu od pet do tri tisuće tijela", kazao je Bassiouni, dodajući da je Komisija provela široku istragu masovne grobnice u Ovčari pokraj Vukovara gdje je 204 Hrvata iz vukovarske bolnice pobijeno na otvorenom polju. Lokalne vlasti onemogućile su nas u dovršetku istrage, dodao je Bassiouni. Kazao je kako je provedena i istraga u Sektoru zapad gdje je, po izvješćima, navodno pobijeno 1.700 Srba. "Pronašli smo 19, a ne 1.700 tijela", kazao je Bassiouni, a istraga nije dovršena jer je rad Komisije bio okončan bez odluke Vijeća sigurnosti. Posebnu pažnju Komisija je posvetila istrazi napada na Sarajevo. Bolnica na Koševu u gotovo četiri godina bombardirana je 289 puta, kazao je Cherif Bassiouni, a 40 posto bombardiranja događalo se između 12 i 14 sati. "Radilo se o vremenu određenom za posjete bolnici". Komisija je istraživala i način provođenja etničkog čišćenja u BiH. Bassiouni je istaknuo kako ono nije bilo produkt kaosa, nego obrasca koji se protezao od Foče, Goražda, Srebrenice, Brčkog, Banja Luke do Bihaća u duljem vremenskom razdoblju, iako su najteže zločine počinile paramilitarne jedinice. "Politika etničkog čišćenja imala je stratešku logiku, političku logiku i provedena je po dosljednom obrascu", istaknuo je Bassiouni, dodajući da je cilj te politike bio zaokruživanje i povezivanje srpskih cjelina u BiH i Hrvatskoj sa Srbijom i Crnom Gorom. Kako je srpsko stanovništvo u tim područjima bilo u manjini, i kako se nesrpsko stanovništvo stoga nije moglo kontrolirati, etničko čišćenje stimulirano je takvim zločinima koji su zastrašivanjem natjerali na odlazak, naglasio je. Govoreći o prestanku rada Komisije, odlukom birokracije UN-a, Bassiouni je istaknuo da je "postojao politički cilj u preuranjenom ukidanju Komisije", ocijenivši to kratkovidnom odlukom. "Nema dvojbi da ne može biti mira bez pravde, a pravde nema ako se prvo ne utvrdi istina", dodao je. Zločine u BiH konačno izviješće Bassiounijeve komisije klasificira kao "zločine protiv čovječanstva". Upitan postoje li dokazi protiv srpskih lidera, odnosno protiv srbijanskog predsjednika Miloševića i vođe bosanskih Srba Karadžića za zločine, Bassiouni je kazao da se odgovornost, primjerice za napade na Sarajevo, može utvrditi u slučaju vojnog zapovjednika bosanskih Srba Mladića, no da je za odgovornost političkih vođa potrebno dokazati vezu vojnog dijela sa političkim. "Nemam tu vezu jer ne znam u kojoj su mjeri političke vođe znale što se događa ili jesu li imali mogućnosti to spriječiti". Podsjetivši na zlodjela snaga Željka Ražnjatovića Arkana u Vukovaru, a poslije u Prijedoru, Bassiouni je kazao da je malo vjerojatno da su brojni slični slučajevi, o kojima je puno izvještavano, "mogli biti nepoznati visokom političkim vodstvu". U povodu održavanja dva ovotjedna saslušanja o genocidu u BiH te o budućnosti UN-a u Hrvatskoj i BiH pred Helsinškim odborom američkog Kongresa, Židovsko-srpsko društvo prijateljstva i Srpsko-američka koalicija u utorak su u Washington Timesu zakupile stranicu na kojoj su relativizirale značenje tih saslušanja. U tekstu objavljenom na čitavoj stranici Ameriku se optužuje za jednostranost u "građanskom ratu" na Balkanu i pita hoće li se raspravljati "o jedinom pravom genocidu kojeg su od 41.-45. provele hrvatske ustaše i njihovi muslimanski saveznici" te o "etničkom čišćenju koje je protiv Srba provedeno u Hrvatskoj i BiH". (Hina) ps mm 050246 MET apr 95