'najsnažnijeg' političkog dokumenta što ga je Vijeće sigurnosti UN
donijelo u korist Hrvatske (šef hrvatske diplomacije Mate Granić),
odnosno prihvaćanja 'prazne kutije' koju tek treba ispuniti
zadovoljavajućim sadržajem (veći dio oporbe)?", pitanje je na koje
odgovara Ivkica Bačić u 'Komentaru' sutrašnjeg lista.
"Prema novom zaoštravanju", piše dalje, pozivajući se na posljednje
izjave Radmila Bogdanovića, "praktički drugog čovjeka srbijanske
politike. Ili je Bogdanovićeva galama... samo verbalni pokušaj da se
uspori nužnost priznanja Hrvatske (i BiH) u međunarodnim granicama?",
pita dalje, napominjući kako oporba smatra kako se 'priznanje' i
usporava i odgađa, ali ne i osporava. "I šešeljevci i ćosićevci
optužuju Slobodana Miloševića za izdaju (veliko)srpskih interesa, za
(tajno) klečanje pred svjetskim moćnicima, samo da bi opstao na
vlasti", opisuje novinarka prilike u Srbiji i ocjenjuje: "Premda je
sigurno da je otac rata u današnjim razgovorima s međunarodnim
posrednicima znatno 'mekši i kooperativniji' no što je to bilo ranije,
ipak je teško povjerovati u tu tvrdnju beogradske-turbo opozicije.
Zašto? Prvo zato što dovoljno jakoga pritiska izvana nikada nije bilo,
a nema ga ni danas; drugo zato što su svjetski moćnici sada
razjedinjeniji u gledanju na 'krizu' na prostorima bivše Jugoslavije
no što su to bili u početku".
Novinarka zatim prenosi ocjene zapadnih analitičara i nekih
nezavisnih srbijanskih medija, koji drže da će Milošević uskoro ipak
priznati susjedne države, a kao krunski argument navode gospodarski
razorenu Srbiju. Ivkica Bačić smatra da to nije dobra procjena i piše:
"Činjenica je, naprotiv, da Srbijanci pokazuju zavidnu nesnošljivost -
skoro deset godina rapidno im pada standard, a nijednog generalnog
štrajka nije bilo! Ako se tome doda i svenazočna logika da Miloševića
ne treba stvarno napadati dok traju sankcije, koje su za sve Srbijance
'nezaslužene i genocidne', jasno je da bi Miloševićevu vlast prije
ugrozilo priznanje Hrvatske (i BiH), dakle nacionalno nezadovoljstvo,
nego što će ga i poljuljati glad pučanstva". Podsjeća pritom novinarka
na 1993. godinu kada je Srbija jednom mjesečno dijelila humanitarnu
pomoć za održavanje naroda na životu, a narod bio strpljiv, pokoran,
"sve se hraneći 'zaštitom' Srba u Kninu i na Palama". Stoga novinarka
u zaključku piše:"Ako se kod većine Srbijanaca od tada nešto
promijenilo, to sigurno nije shvaćanje da bi zbog očuvanja i
prosperiteta Srbije trebalo 'žrtvovati' hrvatske i bosanske Srbe. A
upravo bi tako oni doživjeli Miloševićevo priznanje Hrvatske (i BiH).
Zato su u pravu oni koji tvrde da otac rata i ključar mira taj
politički korak (još) ne smije i neće prihvatiti. Uostalom, on se na
vrijeme djelomice osigurao i od prošlotjedne rezolucije Vijeća
sigurnosti o novom mandatu UN u Hrvatskoj. Poslao je vojnike i tankove
preko mosta kod Batine na okupirani dio našeg teritorija, čime je još
jednom pokazao da mu je kontrola obje strane Dunava od vitalnog
interesa. Ako mu je Knin (zbog nedostupnosti) sada manje važan, to mu
sigurno nije najistočniji dio Hrvatske, posebno desna obala Dunava. I
taj potez govori da je spreman za trgovinu. U Hrvatskoj, za vjerovati
je, nema spremnih za trgovinu s Miloševićem".
(Hina) mc
040903 MET apr 95
Trump kaže da carine Meksiku i Kanadi možda neće uključivati naftu
Remili: U prvom poluvremenu kao da uopće nismo igrali
Najava događaja - fotografije - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - kultura - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - sport - za petak, 31. siječnja
Najava - gospodarstvo - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - svijet - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - Hrvatska - za petak, 31. siječnja
Šah - Šesta pobjeda prvog nositelja
ATP Montpellier: Rezultati