PISANJE SLOVENSKOGA TISKA O O TIJEKU BILATERALNIH RAZGOVORA S ITALIJOM I O POČETKU PREGOVORA S EU-OM

ITALIJOM I O POČETKU PREGOVORA S EU-OM LJUBLJANA, 3. travnja (Hina) - Uoči rasprave u Odboru za međunarodne odnose slovenskoga parlamenta o tijeku bilateralnih razgovora s Italijom i o platformi za skori početak pregovora s Europskom unijom o asociacijskom sporazumu, najavljene za srijedu, slovenske novine danas pišu o novom zahlađenju odnosa s Rimom. Zahlađenje se veže uz susret vladinih povjerenika, prije dva tjedna u Rimu, o pitanju optantskih nekretnina. Tršćanski "Il Piccolo", pak, navodi kako je riječ o pokušaju da se "digne cijena" pregovaračkoj poziciji Ljubljane te kako Slovenija pokazuje spremenost da u sporazum uključi popis od samo 70 nekretnina od nekadašnjih 300, koliko je Italija zahtijevala u vrijeme Berlusconijeve vlade. Ljubljanska "Republika" navodi kako se u sjeni političkih razgovora nastavljaju slovensko-talijanski gospodarski kontakti namijenjeni jačanju ekonomske suradnje te pregovori o liberalizaciji prijelaza granice. No "Republika" upozorava da je približavanje izbora u jednoj i u drugoj državi otegotan čimbenik za rješavanje spora. Nekadašnji jugoslavenski diplomat, uključen u pregovore između Italije i SFRJ koji su doveli do Osimskih sporazuma l975. godine, a sada privatni poduzetnik u Beogradu, Novak Pribičević izjavio je za ljubljansko "Delo" kako je izjava šefa diplomacije 'SR Jugoslavije' Vladislava Jovanovića "Il Giornaleu", kojom je relativizirao taj sporazum, neumjesna. Iako je taj dokument kada je potpisan odražavao interes cjelokupne tadašnje države, odnosio se zapravo samo na Hrvatsku i Sloveniju jer se bavio pitanjem granica i manjina, rekao je Pribičević i dodao da tzv. SRJ ne može postati sukcesorom tog sporazuma jer je takav zahtjev neopravdan, premda ga SRJ postavlja. Prema interpretaciji Novaka Pribičevića, odredbe Osimskog sporazuma su konačne i vrijede u međunarodnim okvirima. Između ostalog, tim sporazumom je i pitanje optantske imovine konačno riješeno, jer tadašnja jugoslavenska strana nije pristala da se u njega unese institut "beni liberi" (slobodna dobra, imanja koja su na raspolaganju) koji je postojao u tekstu londonskog mirovnog ugovora Italije i tadašnje Jugoslavije, napominje u intervjuu "Delu" Novak Pribičević. (Hina) fl sp 031119 MET apr 95