-PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ZAGREB, 31. ožujka (Hina)- Vijeće sigurnosti UN-a započelo je u petak poslijepodne formalnu sjednicu na kojoj bi se trebale usvojiti rezolucije o novom mandatu UN-a za Hrvatsku te o produženju mandata snaga za BiH i Makedoniju. Vijeće sigurnosti je prije toga na kraćim konzultacijama usuglasilo se oko konačnog nacrta Rezolucije o novom mandatu UN-a u Hrvatskoj. Riješen je i posljednji sporni dio - naziv operacije u Hrvatskoj - doznaje se iz izvora u UN-u. Snage UN-a svoj bi mandat u Hrvatskoj trebale provoditi pod nazivom "Operacija UN-a za obnovu povjerenja u Hrvatskoj". Rusija je posljednja koja je dala pristanak na konačni nacrt rezolucije. Nacrtom rezolucije o Hrvatskoj zadana su načela operacije pod nazivom Operacija UN za obnovu povjerenja u Hrvatskoj koja bi trajala do 30. studenog ove godine, a nacrtima rezolucija za BiH i Makedoniju predlaže se produljenje dosadašnjeg mandata do 30. studenog ove godine.. NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a u poslijepodnevnom nastavku sjednice trebalo bi glasovati o nacrtima rezolucija o novom mandatu UN-a u Hrvatskoj te o produženju mandata za BiH i Makedoniju. "Hrvatska očekuje da će novo izvješće glavnog tajnika definirati operativne aspekte novog aranžmana, sadržajem i tonom, poštivajući suverena prava Hrvatske i rezolucija ovog tijela i Opće skupštine, istovremeno stvarajući aktivne i učinkovite operativne mehanizme", istaknuo je u svom obraćanju Vijeću u prijepodnevnom dijelu sjednice hrvatski veleposlanik pri UN-u Mario Nobilo. On je kazao kako će se milijarde dolara trošene na statički UNPROFOR preusmjeriti na jeftiniji aktivni aranžman s naglaskom na civilne stručnjake i manjim oslanjanjem na vojnike. Cilj će biti obnova suradnje, ekonomski odnosi i reintegracija ljudi kroz promicanje programa izgradnje povjerenja i sprečavanje vanjskog uplitanja kontrolom relevantnih granica Hrvatske te normalizacija odnosa među državama u regiji. "Bez učinkovitog odvračanja vojne opskrbe iz Srbije i Crne Gore i preusmjeravanja međunarodne trgovine za okupirana područja Hrvatske s Beograda na Zagreb, nova operacija neće uspjeti", kazao je hrvatski veleposlanik. On je istaknuo da Hrvatska posebno pozdravlja dijelove rezolucije koji jasno ističu da konačno političko rješenje prava srpske manjine mora biti u skladu s teritorijalnim integritetom i suverenitetom Hrvatske. "Iskreno se nadamo da će i Knin i Beograd shvatiti tu poruku i konačno prihvatiti jedini mogući put rješenja okupiranih područja - za Beograd priznanje Hrvatske, a za Knin mirna reintegracija okupiranih područja u pravni i administrativni sustav Hrvatske". Unatoč tome što je Vanceov plan zastario i pravno i politički, jer je izrađen prije nego je Hrvatska postala članica UN-a, Nobilo je istaknuo da se Hrvatska zalaže za provedbu neispunjenih humanitarnih aspekata tog plana. "Nastavit ćemo promicati duh suradnje i dobre volje plana, no hrvatska Vlada mora istaknuti da ima isključivo pravo veta u predstojećim pregovorima o operacionalizaciji novog aranžmana na njezinu suverenom teritoriju", kazao je Nobilo. Veleposlanik BiH pri UN-u Muhamed Šaćirbej pozvao je na odlučniji plan kojim će se okončati etničko čišćenje, izgladnjivanje i napadi na stanovništvo u BiH. "Mora nam svima biti jasno da se ne možemo nadati da ćemo u nedogled održavati ljude u životu dopremom hrane, ako ih se napada s ciljem istrebljenja svim sredstvima dostupnim ratnim zločincima - od izgladnjivanja do snajpera i granata", istaknuo je veleposlanik BiH. Izrazivši žaljenje što je međunarodnim embargom na oružje BiH onemogućena u samoobrani, Šaćirbej je kazao da nedavna doprema novog srpskog naoružanja u BiH izaziva u posljednjoj godini najveće pogoršanje u humanitarnom, vojnom i političkom smislu. "Tražimo da se to nelegalno oružje ukloni ili neutralizira", dodao je. Šaćirbej je istaknuo da se UNPROFOR mora ocjeniti neuspješnim jer je podržavao status quo i zapravo učvrstio uvjerenje Srba s Pala da mogu zalediti situaciju na terenu. Makedonski veleposlanik pri UN-u Denko Maleski kazao je da je njegova vlada spremna raditi s Vijećem sigurnosti u cilju postizanja mira na Balkanu. Sjednica Vijeća nastavlja se po lokalnom vremenu u 15,30 sati. ZAGREB - Talijanska ljevica podržava teritorijalni integritet i suverenitet Hrvatske i BiH, a ne pati od nostalgije za bivšom Jugoslavijom, izjavio je danas u Zagrebu vođa izaslanstva talijanske Demokratske stranke ljevice (PDS) Piero Fassino. Izaslanstvo PDS-a, čiji su članovi ujedno i članovi Odbora za vanjsku politiku talijanskog parlamenta, boravi u dvodnevnom posjetu hrvatskom Saboru kako bi se upoznalo s eventualnim opasnostima od izbijanja novoga rata i s unutarnjim prilikama u zemlji te kako bi pripremilo službeni posjet izaslanstva Socijalističke internacionale Zagrebu u svibnju ove godine. "Mi podržavamo suverenitet i integritet Hrvatske i BiH, to je stav ljevice. Ljevica nije nostalgična prema bivšoj Jugoslaviji kako se ponekad misli", istaknuo je na konferenciji za novinstvo Piero Fassino nakon sastanka s članovima Odbora za vanjsku politiku hrvatskog Sabora. On je također rekao da njegova stranka podržava uključivanje Hrvatske u Vijeće Europe i PHARE program, uz zadovoljenje poznatih uvjeta koje postavlja međunarodna zajednica, te da će se on u svojstvu člana Parlamentarne skupštine Vijeća Europe zauzeti za uključivanje Hrvatske u europske integracije. Istaknuvši da je prostor srednje Europe od strateškog interesa za Italiju Fassino je rekao da će se u svojstvu člana Odbora za vanjsku politiku talijanskog parlamenta zauzeti za njegovu suradnju s hrvatskim Saborom. BONN -Njemački i britanski ministri vanjskih poslova Klaus Kinkel i Douglas Hurd pozvali su danas, nakon sastanka u Bonnu, sukobljene strane u BiH da zaustave širenje vojnog sukoba i pokrete vojske. Kinkel je, izrazivši Hurdovu i svoju "duboku zabrinutost" stanjem u BiH, pozvao sve strane da iskoriste svaku mogućnost za mir, podsjećajući da prekid vatre istječe krajem travnja. Želio bih da strane "počnu pregovore na temelju prihvaćanja mirovnog plana Kontakne skupine", rekao je Kinkel. On je ponovno zatražio da "dužnosnici u Beogradu priznaju sve države nastale raspadom bivše Jugoslavije, uključujući BiH, u njihovim međunarodno priznatim granicama." Kinkel i Hurd su, također, pozvali Tursku da "što prije povuče vojnike" iz sjevernog Iraka, da poštuje ljudska prava, pazi na prikladnost sredstava koje koristi te da poštedi civile. ŽENEVA - U Palači naroda u Ženevi održat će se od 3. do 11. travnja godišnje zasjedanje Europske ekonomske komisije - ECE-e u kojoj je Hrvatska punopravna članica. Skupu će prisustvovati predstavnici 56 zemalja članica te regionalne organizacije UN-a, osnovane godine 1947. Na jednotjednom zasjedanju razmatrat će se aktualne gospodarske teme o transportu, zaštiti okoliša, energetici, industriji, unapređenju međusobnog trgovanja te budući zajednički projekti na tim područjima. Utvrdit će se i prioriteti potpore zemljama na gospodarskoj prekretnici u pribavljanju sredstava za projekte tržišnog prestrukturiranja u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj. Hrvatska, koja je aktivno uključena u radne grupe za transport, energetiku i zaštitu okoliša, kandidirala je također poluotok Istru i Lošinj kao demonstracijska područja u projektu ECE-a "energetska učinkovitost 2000-te". Prvog će se dana zasjedanja, kako je najavljeno, sudionicima obratiti i hrvatski veleposlanik pri UN-u u Ženevi dr. Miomir Žužul. ZAGREB - U Zagrebu će se u ponedjeljak potpisati zajedničko priopćenje o uspostavi diplomatskih odnosa između Republike BiH i Narodne Republike Kine, priopćeno je danas iz veleposlanstva BiH u Hrvatskoj. Dokument bi trebali potpisati veleposlanici dviju zemalja u Zagrebu Xie Xiqin (Ksie Ksićin) i dr. Kasim Trnka. BERLIN - Zemlje u razvoju, koje odbijaju smanjiti svoja ispuštanja plina s učinkom staklenika - iz straha da ne bi pokvarile svoj gospodarski razvoj - opiru se na Konferenciji o klimi u Berlinu industrijaliziranim zemljama koje od njih traže da smanje onečišćenja. "Razvijene zemlje su stvorile problem zagrijavanja zemlje i ponajprije ga one moraju riješiti", izjavila je u petak filipinska veleposlanica i predsjednica Grupe 77 (G-77), koja okuplja zemlje u razvoju, Lilia Bautista. Industrijalizirani narodi ispuštaju ugljični dioksid (CO 2) i druge plinove s učinkon staklenika već dulje od stoljeća, ističe G-77. Te zemlje čine samo 22 posto svjetskog stanovništva , a uzrokuju 58 posto tih ispuštanja ugljičnog monoksida. Zemlje u razvoju, za razliku od industrijaliziranih zemalja, odbijaju pridonijeti naporima koje je potrebno poduzeti. Godine 1992. Konvencija u Riju je samo industrijalizirane zemlje pozvala da do 2.000 godine svoja ispuštanja CO 2 smanje na razinu iz 1990. godine. ANKARA - Turska vojska poriče optužbu UNHCR-a da je prilikom upada u sjeverni Irak prognala 15 tisuća iračkih Kurda. "To je nemoguće", izjavio je za agenciju Reuter turski vojni glasnogovornik, brigadir Dogu Silahcioglu, dodavši da su "poduzete sve mjere za sigurnost lokalnog stanovništva". Glasnogovornik UNHCR-a u Ženevi izjavio je da je prema pouzdanim izvješćima oko 15 000 iračkih Kurda zbog turske vojne akcije bilo prisiljeno napustiti svoje domove. "Djelatnici UNHCR-a na tom području iz pouzdanih međunarodnih izvora doznaju da je oko 2500 kurdskih obitelji ili 15000 osoba iz Kanamasia i Barwari Bala prognano zbog turskih vojnih operacija", kazao je glasnogovornik UNHCR-a. UNHCR je pred turskom ofenzivom uspio skloniti oko 3000 turskih Kurda u sigurne izbjegličke kampove u unutrašnjosti Iraka. Uhićenja članova Kurdistanske radničke partije (PKK) traju od 20. ožujka, kada je započela najveća vojna operacija u novijoj povijesti Turske. BUJUMBURA - Poluvojna policija ubila je 22 i uhvatila 22 odmetnika u autobusu, u glavnom gradu Burundija, javio je danas državni radio i policija. Isti izvori javljaju da su dvadesetdvojica odmetnika ubijena u četvrtak, 30. ožujka kada je policija zaustavila autobus na cesti za grad Rumonge, 80 kilometara od glavnog grada. Policijski časnici su izjavili da su odmetnici došli iz Zaira s namjerom da napadnu policijsku postaju i vojarnu. RIM - Svjetski prehrambeni program (PAM) Ujedinjenih naroda priprema se dočekati u Ngari u Tanzaniji 40.000 ruandskih izbjeglica, od kojih je 785 stiglo u četvrtak sa sjevera Burundija u logor Kitali, navodi se u petak u jednom izvješću PAM-a objavljenom u Rimu. PAM Ngare treba 1.800 tona prehrambenih proizvoda svakog tjedna kako bi prehranio 480.000 izbjeglica u šest logora, koji su većinom tamo od prošle godine. Dolazak 40.000 novih izbjeglica znači da će trenutne rezerve hrane koje su trebale potrajati do kraja travnja biti potrošene barem tjedan dana prije. Trenutno PAM osigurava prehranjivanje 675.000 izbjeglica iz Ruande i Burundija u tanzanijskim područjima Kagera, Kigoma i Kibondo. PORT-AU-PRINCE - Misija Ujedinjenih naroda u Haitiju (MINUHA) je u petak zamijenila multinacionalne snage koje su pod vodstvom Sjedinjenih Država, omogućile povratak na vlast haićanskog predsjednika Jean-Bertrand Aristidea 15. listopada 1994. "U trenutku kada UN preuzima smjenu od multinacionalnih snaga upućujem želje za naš zajednički uspjeh", izjavio je glavni tajnik UN Butros-Butros Gali, tijekom svečanosti predaje vlasti, u nazočnosti Aristidea i američkog predsjednika Billa Clinotna. MOSKVA - Čečenski grad Šali, u kojem je još bilo čečenskih boraca, "pao je" u petak poslijepodne, objavilo je zapovjedništvo ruskih snaga u Čečeniji, kako prenosi agencija Interfax. Ruske su snage ušle u grad "bez gubitaka" i uz "pomoć stanovništva", potvrdilo je rusko zapovjedništvo. BEČ - Hans-Jorge Schimanek, poznati desni radikal, zbog neonacističkih aktivnosti osuđen je na 15 godina zatvora, što je u Austriji u zadnjih deset godina najveća kazna dosuđena zbog političkog kriminala. Suđenje 31-godišnjem Schimaneku privuklo je veliku pozornost zbog toga što je on sin poznatog političara desne Slobodarske populističke stranke Jorgea Haidera Schimaneka, za kojega se očekuje da bi mogao izgubiti mjesto poslanika u donjem domu austrijske pokrajinske vlade. Schimanek je proglašen krivim zbog neonacističkog djelovanja kao član desne "drugarske" grupe, ali on poriče da je bio vodeći član radikalnije stranke poznate pod nazivom "Narodna vanparlamentarna opozicija" (VAPO), iako je osmeročlana porota zaključila da je bio vođa VAPO-a. Kazna koju je odredila porota prekoračila je onu minimalnu od pet godina koju je zahtijevao državni odvjetnik. Očekuje se da će Schimanek uložiti žalbu. BEJRUT - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozyrev koji boravi na Bliskom istoku radi potpomaganja arapsko-izraelskog mirovnog procesa, sastao se danas s libanonskim dužnosnicima. Kozyrev se nakon posjete Siriji sastao s libanonskim ministrom vanjskih poslova Farisom Bouezom. On je prvi ministar vanjskih poslova iz bivšeg SSSR koji je nakon 1956. godine posjetio Libanon. Kozyrev je s libanonskim ministrom gospodarstva i trgovine Hagopom Demourijianom potpisao sporazum o gospodarskoj i trgovinskoj suradnji. Tijekom svoje posjete Bejrutu Andrej Kozyrev će se sastati i s libanonskim predsjednikom Elisom Hrawiem i premijerom Rafikom al-Haririom. Nakon Bejruta Kozyrev će posjetiti Israel i oblast Gazu koja je pod palestinskom upravom. PARIZ - Kandidat radikalne partije Jean-Francois Hory povukao se danas iz francuskih predsjedničkih izbora u korist socijalističkog kandidata Lionela Jospina. Hory koji je u ispitivanju javnog mijenja dobio više od jedan posto glasova, izjavio je da se povukao zbog jedinstva lijevog krila i moguće opasnosti da lijevi kandidati ne uđu u završni dan izbora 7. svibnja. Vođe socijalista zahtijevali su od Horya da se povuče početkom ovog tjedna jer su ispitivnja javnog mijenja pokazala da su Jospin i konzervativni premijer Edouard Balladur gotovo izjednačeni na drugom mjestu iza daleko odmaklog desničarskog kandidata i gradonačelnika Pariza Jacquesa Chiraca. TIRANA - Potpredsjednik Socijalističke partije Albanije Namik Dokle optužen je ovih dana za kazneno djelo pronevjere 400 tisuća dolara dok je, krajem osamdesetih godina, bio urednik lista "Zeri i populit", glasila bivše albanske Partije rada. Riječ je o 400 tisuća dolara, koje je Dokle dobio za nabavu štamparije u Kanadi za državne potrebe. Prema pisanju albanskih sredstava informiranja koja prenosi agencija Montena-fax, niti je nabavljena štamparija, niti ima traga velikoj sumi novca, a bivši urednik "Zeri i populita" - koji je inače i jedan od najžešćih kritičara predsjednika Salji Beriše - i dalje se brani šutnjom. BUKUREŠT - Zrakoplov kompanije TAROM na liniji Bukurešt-Bruxelles srušio se je kratko nakon polijetanja u 9 sati i 11 minuta po lokalnom vremenu, javlja rumunjska novinska agencija ROMPRES. Prema priopćenju za javnost kompanije TAROM u zrakoplovu je bilo 49 putnika i 10 članova posade. Zrakoplov se srušio tri minute nakon polijetanja s Otopeni aerodroma. Zrakoplov je potpuno uništen i nema preživjelih. Rumunjsko je ministarstvo saobraćaja imenovalo skupinu stručnjaka koja će istražiti uzroke nesreće. BEČ - Još tri ministra napuštaju austrijsku vladu, rekao je u petak austrijski kancelar Franz Vranitzky. On je najavio njihov odlazak dva dana nakon što je ostavku podnio ministar financija Ferdinand Lacina. Vranitzky je rekao da će ministar unutrašnjih poslova Franz Loeschnak, ministar za socijalnu skrb Josef Hesoun i ministrica za ženska pitanja Johanna Dohnal podnijeti napustiti vladu. "Složio sam se s troje ministara da okončaju svoje mandate," rekao je Vranitzky novinarima. On je naglasio da promjene, koje će stupiti na snagu početkom travnja nakon što parlament odobri državni proračun, neće predstavljati i promjenju politike. "Želio bih pojasniti da ove promjene nisu politička senzacija. One su običnim dijelom demokratskog života," rekao je austrijski kancelar. Vranitzky je rekao da će se o pitanju nasljednika ova tri socijaldemokratska ministra raspraviti na sasatnku stranačkih čelnika u subotu. (Hina) dr 012223 MET apr 95