STUDIJSKI DANI "CRKVA, DEMOKRACIJA, OPĆE DOBRO U HRVATSKOJ"

ZAGREB, 31. ožujka (Hina) - Što je Crkva u odnosu prema demokraciji, kako poima opće dobro te posebice kakvo je stajalište Crkve glede djelovanja na opće dobro koje mora biti u službi ljudske osobe, obitelji, šire zajednice, naroda i države? Ta će pitanja razmatrati i na njih nastojati odgovoriti sudionici dvodnevnih Studijskih dana "Crkva, demokracija, opće dobro" koji su večeras započeli u Zagrebu. Studijske je dane organiziralo Vijeće za laike Hrvatske biskupske konferencije, a na njima sudjeluju katolički svećenici i laici iz cijele Hrvatske. Pozdravljajući okupljene vjernike, nadbiskup zagrebački kardinal dr. Franjo Kuharić podsjetio je da je još II. Vatikanski sabor ukazao da je u pluralističkom društvu važan odnos pojedinca i države te Crkve i države. Rekavši da je "Crkva otajstvo, zajedništvo i poslanje", kardinal Kuharić istaknuo je da se "Crkva ne podudara ni s jednom političkom strankom niti s bilo kojim političkim sustavom, već je po otajstvu upućena biti čuvarom transcendentnosti ljudske osobe". Po kardinalovim riječima, "između crkvenog poimanja čovjeka te njegova političkog, gospodarskog, kulturnog i inog poimanja postoji nesporazum". Pojasnivši je da je za Crkvu "čovjek slika Božja, uzvišeno biće stvoreno od Boga i pod njegovom zaštitom biće apsolutne budućnosti", Kuharić je ukazao je da je zadaća Crkve da kao "otajstvo Kristovo, bude sakrament unesen u život koji osvjetljava sve odnose da bi čovjek mogao živjeti svoje vremenito dostojanstvo na putu u apsolutnu vječnost". Predsjednik Vijeća za laike Hrvatske biskupske konferencije mons. Josip Bozanić istaknuo je da je demokracija doista rabljen pojam, ali počesto s različitim sadržajem. "Demokracija je oblik pravilno ustrojenoga ovozemaljskog života u kojemu se odgovorno skrbi za opće dobro", rekao je mons. Bozanić. Po njegovu sudu, "demokracija, međutim, sama po sebi ne proizvodi vrijednosti te je, zato, podvrgnuta ćudorednoj prosudbi". Skup Kristovih vjernika laika Crkve u Hrvata, nastojat će, istaknuo je mons. Bozanić, izreći svoj sud i o kvaliteti demokracije koja se danas ustrojava u Hrvatskoj. Biskup Bozanić drži da su hrvatska iskustva u početnim koracima ustrojavanja demokracije ukazala i na potrebu za ljudima koji će "na načelima kršćanskoga nauka unijeti novo svjetlo u sva područja hrvatskoga gospodarskog, političkog i kulturnog života". Pozdravljajući sudionike, predsjednik Državnog odbora za odnose s vjerskim zajednicama i ministar obnove i razvitka dr. Jure Radić istaknuo je da u "posebno vrijeme kada se grade temelji nove hrvatske države, Hrvati imaju dvostruku obvezu". Pojasnio je da se to odnosi na činjenice da kao pripadnici hrvatskoga naroda trebaju pridonositi kršćanskim načelima općeg dobra, a kao kršćani to opće načelo ugrađivati u temelje vlastite države. Sudionike skupa pozdravili su i članica Pastoralnoga vijeća katoličkih laika Ana Tunjić-Čaleta, prorektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Petar Kraljević, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Franjo Šanjek te zamjenik zagrebačkoga gradonačelnika mr. Božo Biškupić. Večeras su održana i prva predavanja. O temi "Društveni nauk crkve: model ili privid" govorio je dr. Stjepan Balobandr, a dr. Josip Sabol o temi "Demokracija i opće dobro". Po sudu dr. Sabola, "demokracija nije moguća bez demokrata isto tako kao što ni sustavi ne stvaraju demokratsko uvjerenje i život već opće dobro stvara samo bolji čovjek". (Hina) ip mć 312306 MET mar 95