- UNPROFOR - BROJKE I LJUDI

ZAGREB, 29. ožujka (Hina - Igor Ilić i Slavoljub Leko) - UNPROFOR je najveća, najskuplja i najsloženija mirovna operacija organizacije UN u njezinoj povijesti. Njezini ciljevi bili su vojne i civilne naravi: očuvanje mira, izgradnja povjerenja među zaraćenim stranama radi konačnog političkog rješenja i omogućavanje normalnog funkcioniranja života na prostoru Hrvatske na kojem je razmješten. Godišnji troškovi operacije UNPROFOR-a procjenjuju se na oko 1,2 milijarde dolara. Do završetka mandata UNPROFOR-a broj pripadnika Zaštitnih snaga UN u Hrvatskoj povećao se na sadašnjih 15.479 ljudi. Vojni kontingent obuhvaća postrojbe iz Švedske, Finske, Danske, Ukrajine, Poljske, Jordana, Češke, Kenije, Kanade, Belgije, Rusije, Argentine i Nepala. Za vrijeme mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj smrtno je stradalo 56 pripadnika Zaštitnih snaga, a ranjeno ih je 506. Prethodnica UNPROFOR-a predvođena prvim zapovjednikom indijskim generalom Satishom Nambiarom stigla je u Hrvatsku 8. ožujka 1992. godine kako bi pripremila raspoređivanje Zaštitnih snaga UN. Vijeće sigurnosti 7. travnja rezolucijom 749 donosi odluku o potpunom raspoređivanju snaga UNPROFOR-a. Ukupan broj pripadnika UNPROFOR-a, uključujući vojno, policijsko i civilno osoblje, iznosio je oko 14 tisuća ljudi, a osiguralo ga je 29 zemalja. Dolazak vojnika UNPROFOR-a označio je kraj širenja neprijateljstava u Hrvatskoj, odigrao važnu ulogu u povlačenju JNA iz Hrvatske te omogućio djelovanje humanitarnih udruga. Snage UNPROFOR-a bile su raspoređene u tri područja pod zaštitom UN u Hrvatskoj koja su za potrebe UNPROFOR-a podijeljena u četiri sektora: Istok, Zapad, Sjever i Jug. Glavni stožer Zaštitnih snaga isprva je bio smješten u Sarajevu, zatim je zbog izbijanja rata u BiH prebačen u Beograd, a od kolovoza 1992. godine nalazi se u Zagrebu. Prvi izaslanik glavnog tajnika UN za prostor bivše Jugoslavije bio je Amerikanac Cyrus Vance prema čijem je planu i utemeljena mirovna operacija UNPROFOR-a. U kolovozu 1992. godine nakon Londonske mirovne konferencije počinje s radom Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji čiji su supredsjedatelji lord David Owen (predstavnik EU), koji je kao mirovni posrednik EU naslijedio lorda Petera Carringtona, te Cyrus Vance (predstavnik UN). U svibnju 1993. godine Norvežanin Thorvald Stoltenberg namjesto Cyrusa Vancea postaje supredsjedatelj ICFY-a i posebni izaslanik glavnog tajnika UN za prostor bivše Jugoslavije. Konačno, početkom siječnja 1994. glavni tajnik UN imenuje za svog posebnog izaslanika Japanca Yasushia Akashia kojeg je pratio glas uspješnog mirotvorca iz Kambodže. Prvi zapovjednik UNPROFOR-a bio je indijski general Satish Nambiar koji je tu dužnost obavljao od ožujka 1992. do ožujka 1993. godine. Nambiara je zamijenio švedski general Lars Eric Wahlgren provevši na položaju zapovjednika kratkih tri mjeseca (ožujak - lipanj 1993) i saznavši, kako je sam rekao, za zamjenu iz novina. Slijedi serija od tri francuska zapovjednika. Prvi u nizu dužnost je dobio general Jean Cot (lipanj 1993 - ožujak 1994), zatim general Bertrand de Sauville de Lapresle (ožujak 1994 - ožujak 1995) i konačno sadašnji zapovjednik general Bernard Janvier (ožujak 1995.). Zasebno zapovjedništvo UNPROFOR-a za Hrvatsku postoji od 1. veljače 1994. godine sukladno rezoluciji 871 Vijeća sigurnosti. Prvi zapovjednik Zaštitnih snaga u Hrvatskoj bio je jordanski časnik general A. Ghazi Tayyeb. Zamijenio ga je sunarodnjak general-bojnik Eid Kamel Al-Rodan 19. siječnja 1995. godine. Služba civilnih poslova UNPROFOR-a zadužena je za politička, pravna i humanitarna pitanja. Njezina osnovna zadaća je posredovanje među stranama, bavljenje gospodarskim pitanjima, pomoć zatočenicima i izbjeglicama te organiziranje razmjene zatvorenika i slobode prolaza humanitarnih konvoja. Prvi šef te službe bio je Irac Cedric Thornberry. Nakon njega tu je dužnost preuzeo Brazilac Sergio Vieira de Mello, a sadašnji šef je Švicarac Michel Moussali. Uz vojni i civilni dio UNPROFOR-a u mirovnoj operaciji UN u Hrvatskoj sudjelovalo je i niz humanitarnih i drugih međunarodnih organizacija kao što su Visoko povjereništvo UN za izbjeglice (UNHCR), Fond UN za djecu (UNICEF), Organizacija UN za obrazovanje, kulturu i znanost (UNESCO), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) i Humanitarna organizacija Europske unije (ECTF). (Hina) sl/ii fp 291007 MET mar 95