VEČERNJI LIST: SCHENGENSKA EUROPA

ZAGREB, 28. ožujka (Hina) - "Ova je nedjelja na dramatičan način pokazala što znači, a još više što će značiti pripadati Europi", piše Nenad Ivanković u uvodu svoje redovite kolumne 'U zrcalu' Večernjeg lista pod naslovom "Schengenska Europa", nakon što je počeo vrijediti Schengenski sporazum "po kojem na granicama između država Europske unije nema više ni carinske a ni pogranične kontrole u putničkom prometu". Nazvavši to pravom pravcatom revolucijom, kojom je Europa "od Flenfburga do Lisabona i od Muenchena do Amsterdama postala - gotovo kao u doba njemačkoga svetog rimskog carstva - tuzemstvo", Ivanković u svome komentaru upozorava na "tamnu stranu" te revolucije i piše: "U onoj mjeri u kojoj su granice među potpisnicima Schengenskog ugovora postale nevidljive i 'beznačajne', u toj istoj mjeri vanjske su granice potpisnica Schengenskog ugovora pretvorene u neku vrst nove demarkacijske crte. Europa bez granica ove se nedjelje opasala novim zidom; što više, moglo bi se reći: cijenu za novu europsku slobodu kretanja u prvom će redu platiti oni koji toj Europi ne pripadaju ili joj neće pripadati". Ivanković zatim navodi primjere s njemačko-poljske i njemačko-češke granice gdje su nepregledne kolone vozila čekale sate i sate. "Taj rascjep Europe na privilegirane i neprivilegirane, na građane prvog i drugog reda, nije vidljiv samo u činjenici da jedni moraju pokazivati putovnicu, a drugi ne, nego i u oznakama na graničnim prijelazima. S njemačke strane granice postoje već dvije odvojene prometne trake: jedna je označena s natpisom 'EU', a druga s natpisom 'Ne EU'. U jednoj se čeka satima, a drugom se prolazi brzo i slobodno. Na frankfurtskom aerodromu oznake su još upečatljivije: tamo se govori o 'EU-nacijama' i 'ne Eu-nacijama', s istom svrhom, naravno", piše dalje Ivanković. (...) Kako će se to odraziti na Hrvatsku, odnosno na nas "koji nemamo sreću da već sada pripadamo svijetu Schengena", Ivanković raščlanjuje na kraju i piše: "pritom se, naravno, ne radi samo o tome da nećemo moći kao dosad u 'šoping', na skijanje ili kakav znanstveni simpozij. Riječ je o psihološkom osjećaju koji može biti na dulji rok i te kako poguban. Čovjek koji mora satima čekati pred vratima restorana da bi napokon dobio stolac, nakon nekog vremena izgubi volju za specijalitet kuće i radije ostaje doma. Kada se to prenese na cijele narode, jasno je kakve to posljedice može imati po civilizacijsko-tehnološko-demokratski razvoj 'ne EU-nacija'. Schengenski ugovor za sve one koji mu ne pripadaju (osim, naravno, članica Europske unije kao što su V. Britanija, Irska, Švedska ili Finska) u biti je ozbiljna smetnja u komunikaciji. No, galamiti protiv toga nema mnogo smisla. Ono što se u nedjelju dogodilo, moralo bi biti povod Hrvatskoj da se odlučnije okrene Europi i da u tom smislu odredi i svoje nacionalne i političke prioritete. Put do 'EU-nacije' je, doduše, dug i trnovit i zahtijeva goleme kolektivne napore u izgradnji propulzivne privrede, pravne države i demokracije. Ostajanje pak u 'ne EU-nacijama' put je u Europu drugorazrednih". (Hina) dp mć 280840 MET mar 95