VJESNIK: RAZGOVOR S HRVATSKIM VELEPOSLANIKOM U BIH DR. SANČEVIĆEM

ZAGREB, 28. ožujka (Hina) - O prilikama u BiH, Ivan Šabić razgovarao je za Vjesnik s dr. Zdravkom Sančevićem, hrvatskim veleposlanikom u BiH. Govoreći o položaju Hrvata u BiH, osvrće se na brojne reakcije što ih je izazvao interview sarajevskog gradonačelnika g. Zelića u kojem govori o teškom položaju Hrvata u Sarajevu, a kojima je zajedničko to da se tvrdi kako su iznesene tvrdnje neistinite. Sančević prvo napominje kako svojim Ustavom Federacija jamči poštivanje svih građanskih prava, ali da još nisu uvedene demokratske institucije, te da, osim toga, "postoji još i Republika BiH čiji Ustav nije tako demokratski. A Zelić je samo konstatirao ono što je poznato. Kada govorimo o području pod nadzorom Armije BiH, kršenje ljudskih prava nije problem samo u Sarajevu. Neprekidno se događaju istjerivanja iz kuća i stanova, pljačkanje dobara, smjenjivanje Hrvata s položaja... Ne želim reći da je to s privolom Vlade Republike i Federacije, ali nema sumnje da u vlasti ima ljudi koji su ekstremno nastrojeni i iskorištavaju usporeni napredak Federacije da bi napravili prava etnička čišćenja. Broj profesora Hrvata na sarajevskom Sveučilištu smanjio se na polovinu. 1991. ih je bilo više od dvjesto, a danas ih je nešto više od stotinu, dok je broj Muslimana ostao nepromijenjen - oko pet stotina. G. Zelić je iznio, a to se zna iz podataka Katoličke crkve prikupljenih prigodom blagoslova kuća, da u mnogim stanovima u kojima su ranije živjeli Hrvati danas žive pripadnici druge nacionalnosti. Međutim, nije to uvijek samo na štetu Hrvata, nego se može odnositi i na Muslimane i Srbe". (...) Procjenjujući može li kršenje ljudskih prava dovesti u pitanje Federaciju, Sančević kaže kako "ekstremisti o tome ne razmišljaju" i da ih nije briga "što će biti s Federacijom", kao i da su mnogi od njih "njezini otvoreni neprijatelji". Napominje kako se mi "ne možemo ravnati po ekstremistima", i kaže kako imaju saznanja i vjeru "da je većina racionalna, demokratski orijentirana i korektna u pogledu međunacionalnih odnosa. Prema tome, ne možemo te ekscese uzimati kao glavni trend i miriti se s njima. Naprotiv, treba se s Ustavom u ruci boriti protiv tih pojava. Ti elementi koji su protiv Federacije nastoje još nešto uloviti u mutnom prije ostvarenja Federacije. Oni znaju da je, kada se pučanstvo s nekog područja protjera, proces povratka vrlo težak. Vidimo to na slučajevima Bugojna, Stoca, Vareša, Travnika... Borba protiv toga se najefikasnije može voditi upravo uspostavom Federacije. Tu se dosta očekuje od uvođenja funkcije arbitra, kao i od formiranja komisije sastavljene od predstavnika prijateljskih zemalja", smatra Sančević. Govoreći zatim o dobroj suradnji Hrvata i Muslimana, posebno izdvaja projekt obnavljanja pruge dolinom Neretve i dolinom Bosne, što je glavni prometni pravac kroz Federaciju. Dodaje tome i prihvaćanje europskog upravitelja Hansa Koschnika (na nagovor predsjednika Tuđmana) da obnovi dva porušena željeznička mosta na području Mostara. Smatra da su najvažniji mostovi jer će nakon njihove obnove vlakovi moći stići do Pazarića nadomak Sarajeva, što bi bilo od ogromne važnosti. (...) O planu kontaktne skupine, koji je skoro zaboravljen, Sančević kaže: "Plan kontaktne skupine je vrlo nepravedan. Prema njemu najveći dio Hrvata iz BiH još ostaje u Federaciji, ali ne i najveći dio Bošnjaka-Muslimana kojima je planom oduzeta istočna Bosna koja je njihovo tradicionalno područje. Time je provedena silna koncentracija bošnjačko-muslimanskoga pučanstva na vrlo malom području srednje i sjeveroistočne Bosne. Time je kontaktna skupina načinila tešku pogrešku. Bošnjačko-muslimansko vodstvo je u interesu mira prihvatilo plan, ali je posve shvatljivo da ono na istočnu Bosnu gleda kao na područje na koje bi se njihov narod trebao vratiti. Odluči li se to vodstvo na neke poteze usmjerene na vraćanje istočne Bosne ili barem dijelova istočne Bosne, onda mi Hrvati, premda nismo izravno zainteresirani jer u tom području do rata nije živjelo hrvatsko pučanstvo, na to moramo gledati s odobravanjem. U interesu Hrvata je da Federacija bude onakva kakva je definirana Ustavom, a u Ustavu stoji da Federacija obuhvaća područja na kojima su Hrvati i Bošnjaci-Muslimani većinsko stanovništvo, pa bi ona morala obuhvaćati više od 60 posto teritorija BiH. Argumenti članova kontaktne skupine da je Hrvatima i Bošnjacima-Muslimanima pripalo manje teritorija, ali da su zato dobili više industrije, vrlo su varljivi, pogotovo što je dobar dio te industrije zahrđao i pitanje je koliko će biti upotrebljivi kada se uspostavi mir, što je temeljni preduvjet obnavljanja proizvodnje". (Hina) dp mć 280831 MET mar 95