SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 27. ožujka (Hina) ZAGREB - Hrvatska nije zadovoljna izvješćem glavnoga tajnika UN-a Butrosa Butros-Galija i danas će mu uputiti pismo u kojem će iznijeti svoja stajališta u svezi s novim mandatom međunarodnih snaga, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. Nakon razgovora s norveškim ministrom vanjskih poslova Bjoernom Tore Godalom (Bjern Ture Gudal), ministar Granić je izjavio da Galijevo izvješće ne odražava duh razgovora predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana i glavnoga tajnika UN-a, te da Hrvatska nije zadovoljna s prijedlogom imena mirovnih snaga koje će zamijeniti UNPROFOR ni s definicijom nadzora hrvatskih granica s BiH i Srbijom. Glavni UN-ov tajnik Butros Butros-Gali podnio je u petak poslijepodne izvješće Vijeću sigurnosti u kojem predlaže da se sadašnji mandat UNPROFOR-a razdvoji na tri zasebna mandata za Hrvatsku, BiH i Makedoniju. Te bi se snage, prema Galijevu prijedlogu, zvale Mirovne snage UN-a (UNPF-1) za Hrvatsku, UNPF-2 za BiH i UNPF-3 za Makedoniju. "Hrvatska će uputiti pismo glavnom tajniku u kojem će vrlo čvrsto prikazati svoja stajališta i zahtjeve, poglavito oko novih rezolucija. Naša je želja da nađemo zajednički jezik i da do kraja ovoga tjedna budu donesene obje rezolucije: o prestanku mandata UNPROFOR-a u Republici Hrvatskoj i o novom mandatu UN-ovih snaga koji će uključiti s jedne strane nadzor granica, a s druge motrenje potpisanih sporazuma s hrvatskim Srbima, te ostanak glavnoga stožera UNPROFOR-a u Zagrebu za potrebe djelovanja u BiH". "Galijevo izvješće nije uravnoteženo, a osobito smo nezadovoljni njegovim zaključkom o razlozima za sadašnje stanje", rekao je ministar Granić, dodajući kako je Gali u svojem izvješću praktički ocijenio da je hrvatska odluka o otkazu UNPROFOR-u glavni razlog za sadašnje stanje. Hrvatsko je gledište da su za sadašnje stanje odgovorni isključivo hrvatski Srbi i Beograd. "Beograd nije priznao hrvatske granice i neprestano vojno pomaže hrvatske Srbe, u posljednjih deset dana praktički s jednom brigadom. Beograd redovito plaća pet generala, 50 pukovnika i više od 6. 000 vojnika", rekao je ministar Granić, napominjući da su Srbi s okupiranih područja protjerali svo nesrpsko pučanstvo. "Nismo zadovoljni prijedlogom nove rezolucije Vijeća sigurnosti zbog dvije stvari: očekujemo da se u nazivu mirovnih snaga nađe ime Hrvatske, te da se bolje definira nadzor granica", rekao je ministar Granić. Na pitanje novinara - kada će se prognanici prognanici na svoja ognjišta, dr. Granić je odgovorio da ne može reći točan datum, "ali je naš veliki cilj njihov siguran povratak domovima. Razumijemo zabrinutost prognanika jer su oni najveće žrtve rata. Zbog toga očekujemo stvarnu kontrolu granica i stvarne pregovore s hrvatskim Srbima, međunarodnom zajednicom i Beogradom. Hrvatska je spremna odmah početi pregovore o provedbi gospodarskih sporazuma i političke pregovore o lokalnoj autonomiji u 11 općina", u kojima je prema popisu iz 1991. godine živjelo većinsko srpsko pučanstvo, dodao je ministar Granić. ZAGREB - Hrvatska visoko cijeni humanitarnu pomoć koju pruža Norveška, zemlja s kojom nema otvorenih pitanja, rekao je potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić nakon sastanka s norveškim ministrom vanjskih poslova Bjoernom Toreom Godalom (Bjorn Ture Gudal). On je dodao da su razgovarali "o svim multilateralnim temama i našim bilateralnim odnosima". Nakon razgovora s dr. Granićem, šef norveške diplomacije potpisao je s ministrom u hrvatskoj Vladi i predstojnikom vladina Ureda za prognanike i izbjeglice dr. Adalbertom Rebićem sporazum o norveškoj novčanoj potpori projekata za proganike i izbjeglice. Ministri Granić i Godal razgovarali su i o sporazumima koje bi trebalo potpisati do kraja godine kako bi se unaprijedila gospodarska, znanstvena, tehnološka i kulturna suradnju, te trgovinska razmjena. Objašnjavajući norveškom kolegi hrvatsku odluku o otkazu mandata UNPROFOR-u, Granić je izjavio kako je "Hrvatska željela usmjeriti pozornost cjelokupne svjetske javnosti na problem hrvatskih okupiranih područja, te da je cilj Republike Hrvatske da se dogovori s međunarodnom zajednicom o novoj međunarodnoj prisutnosti". Od 1991. godine do sada Norveška je uložila 90 milijuna dolara u razne humanitarne akcije na prostoru bivše Jugoslavije. Norveška također sudjeluje sa svojih 900 vojnika i policajaca u sastavu UNPROFOR-a, naglasio je ministar Godal. Norveški ministar je ocijenio da se bez čvrste suradnje europskih zemalja ne može očuvati mir u Europi. "Norveška neizravno sudjeluje u diplomatskom mirovnom procesu, koji će, nadam se, dovesti do revidiranog mandata nazočnosti snaga UN-a u Hrvatskoj," rekao je. "Razmijenili smo mišljenja o budućem razvoju bilateralnih odnosa," izjavio je Godal dodajući da njegova zemlja želi proširiti odnose s Hrvatskom na području gospodarstva i trgovine. Norveška podupire proces ujedinjavanja europskih zemalja i hrvatska nastojanja da zaključi sporazume s EU i da se uključi u proces europskih integracija, zaključio je ministar Godal. ZAGREB - Ministar u Vladi Republike Hrvatske i šef Vladina Ureda za prognanike i izbjeglice dr. Adalbert Rebić i ministar vanjskih poslova Kraljevine Norveške Bjoern Tore Godal (Bjorn Ture Gudal) u ponedjeljak su potpisali sporazum o norveškoj financijskoj potpori projekata za prognanike i izbjeglice. Vrijednost toga humanitarnog sporazuma, koji uključuje tri projekta, je dva milijuna dolara, a namijenjen je osiguranju smještaja i medicinske pomoći za prognanike i izbjeglice. LONDON - Kontaktna skupina, koja se danas na razini stručnjaka sastala u Londonu, izrazila je "veliku zabrinutost pogoršanjem stanja" u BiH i pozvala strane da poštuju primirje. Nakon šestosatnih razgovora stručnjaci pet zemalja članica Skupine zatražili su produženje primirja u BiH i nakon kraja travnja te pozvali bosanske Srbe da prihvate međunarodni mirovni plan kao polaznu točku za nove pregovore. Kontaktna skupina također je naglasila "važnost koju pridaje brzom međusobnom priznanju država bivše Jugoslavije." SARAJEVO - Ujedinjeni su narodi navijestili veliku promjenu u svojoj politici u BiH s izjavom jednoga glasnogovornika - da su spremni zatražiti zračne napade NATO-a protiv topništva bosanskih Srba koji su granatirali civilne ciljeve unutar "zaštićenih zona". "Na napade koji su došli iz područja izvan zaštićenih zona i koji su bili namjerno usmjereni na civilne ciljeve bit će s naše strane odlučno odgovoreno, uključujući uporabu zračnih snaga", rekao je Colum Marphy, glasnogovornik zapovjednika UNPROFOR-a za BiH generala Ruperta Smitha. Srpske su snage prošlih dana topništvom gađale zaštićene zone u BiH - Goražde, Sarajevo, Bihać i Tuzlu. Zrakoplovi NATO-a nadlijetali su Goražde tijekom granatiranja, ali nisu djelovali po srpskim položajima. Murphy je izjavio da je nova politika usklađena s NATO-m, zemljama koje imaju svoje postrojbe u sastavu UNPROFOR-a i sa stožerima UN-a u Zagrebu i u New Yorku. MOSKVA - Rusko ministarstvo vanjskih poslova je u ponedjeljak izrazilo "najveću zabrinutost" zbog opće mobilizacije koju je u nedjelju naredio vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, javlja agencija Interfax. "Ta mjera može izazvati lančanu reakciju i izložiti opasnosti privremeni sporazum od 1. siječnja o prekidu vojnih djelovanja u Bosni", izjavio je predstavnik ministarstva koji je želio ostati anoniman. SARAJEVO - Dvadeset pet švedskih pripadnika mirovnih snaga blokirano je u zoni intenzivnih borbi u sjeveroistočnoj BiH već sedam dana, priopćili su izvori nordijskog bataljuna UN-a. Glavni stožer nordijskog bataljuna u Tuzli je priopćio da su vojnici blokirani na dvije kontrolne postaje u područjima intenzivnih borbi između Muslimana i bosanskih Srba. Armija BiH započela je prošlog tjedna ofenzivu sjeverno i istočno od Tuzle. Nordijski je bataljun priopćio da su bosanski Srbi odbili napore da se pošalju nenaoružana oklopna vozila s medicinskih osobljem prema kontrolnim postajama. BEOGRAD - Armija BiH krenula je u ponedjeljak u svoj "najžešći napad" na srpske položaje na planini Majevici od početka njezine ofenzive prije osam dana, tvrdi agencija agencija bosanskih Srba SRNA, čije izvješće prenosi France presse. Prema istom izvoru, od ponedjeljka ujutro u 8 sati na srpske položaje palo je više od 300 granata, posebno na područje Banj Brda i telekomunikacijskog releja Stolice. Prema tvrđenju SRNE, snage bosanskih Srba su uspjele zadržati svoje položaje, zadajući "teške gubitke neprijatelju". BAGDAD - Šef posebnog UN-ovog povjerenstva zaduženog za razoružanje Iraka (UNSCOM) Rolf Ekeus u ponedjeljak je ocijenio kako je njegova posljednja misija u Iraku bila neuspješna jer još nije riješen problem iračkoga biološkog oružja. "Smataram da do sada nismo zatvorili dosje biološkog oružja", izjavio je za tisak Ekeus nakon četverodnevne misije u Bagdadu, namijenjene dobivanju informacija o iračkom programu bakteriološkog oružja. "Nismo završili posao", izjavio je bivši švedski diplomat. Ostaju neriješena neka bitna pitanja", dodao je. Ekeus je ipak ocijenio kako je postignut "napredak" u razgovorima s iračkim predstavnicima. "Dobili smo nove podatke koje trebamo procijeniti", naveo je on. Ekeus treba do 10. travnja predati polugodišnje izvješće Vijeću sigurnosti, koje treba odlučiti o mogućem ublažavanju međunarodnih sankcija Iraku. ANKARA - Turski predsjednik Suleyman Demirel u ponedjeljak je smijenio ministra vanjskih poslova Murata Karayalcina i zamijenio 10 drugih ministara u vladi. Dužnost ministra vanjskih poslova preuzet će Erdal Inonu. Priopćenje je stiglo nakon što je prije, tijekom dana, premijerka Tansu Cillar podnijela popis novih članova vlade predsjedniku Demirelu, a njegova odluka stupa na snagu odmah. Svi smijenjeni ministri članovi su socijaldemokratske Narodne republikanske stranke, a promjene u vladi očekivane su nakon što je na čelo stranke početkom veljače došao Hikmet Cetin. (Hina) rb 271808 MET mar 95