GALI - POTREBNI DALJNJI PREGOVORI O NOVOM MANDATU U HRVATSKOJ

WASHINGTON, 24. ožujka (Hina) - "Jaz između stajališta hrvatske Vlade i vlasti krajinskih Srba u pogledu uloge i funkcija novih snaga ostaje širok i još nisam u poziciji izvijestiti Vijeće o tome da bi vlasti krajinskih Srba surađivale. Stoga su daljni pregovori potrebni", navodi u izviješću Vijeću sigurnosti o novim mandatima UN-a u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji glavni tajnik UN-a Butros Gali. Ističući kako smatra da se dogovor može postići na temeljima predloženim u izviješću Gali ocjenjuje da se najveće razlike između hrvatske Vlade i vlasti krajinskih Srba odnose na prirodu, veličinu i funkcije snaga u zoni razgraničenja i u UNPA. Vijeće sigurnosti trebalo bi, predlaže Gali, uspostaviti tri nova odvojena mandata UN-a za Hrvatsku (UNPF-jedan), Bosnu i Hercegovinu (UNPF-dva) i Makedoniju (UNPF-tri) koji bi istekli 30. studenog ove godine. Mandati za BiH i Makedoniju zadržali bi iste odgovornosti i sastav sadašnjeg UNPROFOR-a. U izviješću od 43 stranice, Gali navodi da bi svaku od tri operacije mirovnih snaga UN-a vodio šef civilne misije na razini pomoćnika glavnog tajnika te vojni zapovjednik. Obzirom na isprepletenost problema u regiji te kako bi se izbjeglo umnožavanje troškova paralelnim strukturama, glavni tajnik predlaže da zapovijedanje i nadzor nad sve tri operacije obavlja posebni predstavnik glavnog tajnika i vojni zapovjednik čitavog područja. Glavno sjedište UNPF-a (UN peace force) bilo bi u Zagrebu. Predlaže se primjena relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti i ovlasti na nove mandate u tri države. Glavni tajnik preporuča znatno smanjivanje snaga u Hrvatskoj, no ne navodi njihov broj. Mandat za Hrvatsku stupio bi na snagu nakon što Vijeće sigurnosti odobri izviješće glavnog tajnika o detaljima predloženog mandata te o pristanku obje strane na suradnju u njegovoj provedbi i o potvrdi o zaključenju sporazuma o statusu snaga s hrvatskom Vladom. Po Galiju mandat mirovnih snaga u Hrvatskoj trebao bi uključiti potporu provedbi sporazuma o prekidu vatre od 29. ožujka 94. te ekonomskog sporazuma od 2. prosinca 94, kao i provedbu onih elemenata postojećeg plana UN-a za održavanje mira u Hrvatskoj koje prihvate obje strane. To bi uključilo, no ne bi bilo ograničeno na zadržavanje prisutnosti UN-a na međunarodnim granicama Hrvatske te mjere izgradnje povjerenja kao i humanitarne ciljeve. U dodatku nove bi snage nastavile obavljati svoju funkciju koja proizilazi iz dogovora o Prevlaki i iz relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti, poput onih koje rješavaju pitanje praćenja zone zabrane letenja i proširenja bliske zračne potpore na Hrvatsku. "Uvjeren sam da je proces pregovora u tri faze jedini praktični put do trajnog mira". U napredovanju prema političkom rješenju pregovori moraju biti podupirani konzistentnom i savjesnom politikom nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja koju bi vodila hrvatska Vlada, navodi glavni tajnik. "Ta bi politika trebala uključiti široku amnestiju, slobodu putovanja, slobodni pristup medijima i ohrabrenje ljudskih kontakata na terenu". Napredak u praćenju zaštite ljudskih prava uključivši međunarodno promatranje ključni je korak prema obnovi povjerenja i trajnog mira dok zapaljiva i provocirajuća retorika sa obje strane ugrožava mirovni proces, dodaje Gali. Odlazak UN-a doveo bi do opasnosti obnavljanja neprijateljstava, ističe glavni tajnik, napominjući da se zadržavanje reduciranog broja snaga u Hrvatskoj pod novim mandatom čini kao jedini put smanjenja rizika obnove velikog rata te bi omogućio napredak u provedbi ekonomskog sporazuma i početak političkih pregovora. Gali navodi da je od njegova posljednjeg izviješća Vijeću sigurnosti od 14. siječnja zabilježen značajni porast vojnih aktivnosti i napetosti između dvije strane u Hrvatskoj, kao i pomanjkanje kooperativnosti s vojnim jedinicama UNPROFOR-a u zonama razgraničenja te porast ograničenja kretanja vojnih promatrača UN-a. Zbog tih aktivnosti glavni tajnik izražava veliku zabrinutost, kao i zbog vojnih saveza uspostavljenih u tom razdoblju. U izviješću se podsjeća da se ekonomski sporazum ubrzano provodio sve do odluke samoproglašenog srpskog parlamenta u Kninu u veljači o odgodi daljnih pregovora do odluke o ostanku UNPROFOR-a u UNPA. Dok je hrvatska vlada prihvatila Z-4 plan kao temelj za pregovore Srbi iz Knina odbili su ga primiti dok se ne osigura ostanak UNPROFOR-a, dodaje Gali. Glavni tajnik u izviješću je pozdravio to što je predsjednik Tuđman svojom izjavom od 12. ožujka prepoznao velike opasnosti koje bi nastale preuranjenim povlačenjem snaga za održavanje mira iz Hrvatske te se za sada suglasio sa njihovim zadržavanjem. Uzrok sadašnje krize Gali vidi u pomanjkanju povjerenja između strana te posljedičnim trogodišnjim zastojem na političkom planu koji je doveo do straha hrvatske strane da je mirno politički rješenje nedostižno i da pruža ohrabrenje tvrdoj struji među krajinskim Srbima u vjeri da je neovisnost ili udruživanje u veliku Srbiju realna mogućnost. Podsjećajući na uspjehe UNPROFOR-a u okončanju neprijateljstava i provođenju ekonomskog sporazuma, Gali navodi da unatoč najboljim naporima nije došlo do političkog pomaka u vremenskim okvirima prihvatljivim za hrvatsku vladu i za tisuće prognanih Hrvata koji se žele vratiti kućama u UNPA. U nedostatku značajnog napretka prema političkom rješenju povratak širih razmjera nije bio moguć, ističe Ghali i dodaje da je veliki problem i dalje to što Srbi onemogućavaju prolazak humanitarnih konvoja i opskrbu mirovnih snaga. U pogledu Prevlake navodi da je utvrđivanje Hrvatske unutar žutih i plavih zona imalo destabilizirajući učinak. (Hina) ps dr 250718 MET mar 95