PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNORODNE POLITIKE

ZAGREB, 24. ožujka (Hina) ZAGREB - Nakon dvodnevnih razgovora vladinih izaslanstava večeras su u Banskim dvorima u Zagrebu predsjednici Vlade RH Nikica Valentić i Vlade Republike i Federacije BiH dr. Haris Silajdžić potpisali protokol o ovim razgovorima kao i nekoliko ugovora i sporazuma o međusobnoj suradnji. Dva premijera potpisala su ugovor o gospodarskoj suradnji, ugovor o carinskoj suradnji, sporazum o povratku izbjeglica, kao i ugovor o ukidanju viza, te protokol kao prijelazni režim do stupanja ovog ugovora na snagu. Tijekom dvodnevnih razgovora izaslanstava dogovoreno je da se do 25. travnja pripreme sporazumi o imovinsko-pravnim odnosima, o prometu, o nekim graničnim prijelazima, o suradnji u oblasti društvenih djelatnosti, o pravnim odnosima, te sporazumi o pristupu Federacije BiH Jadranskom moru kroz teritorij RH kao i o provođenju sporazuma kojim se Hrvatskoj jamči prolaz preko teritorija Federacije BiH kroz Neum. Kako je u izjavi nakon večerašnjeg potpisivanja rekao hrvatski premijer Nikica Valentić ovi sporazumi bi trebali biti potpisani u Sarajevu 3. svibnja kada će u posjet BiH doći izaslanstvo Vlade RH sa njim na čelu. Nakon razgovora premijer Silajdžić je izjavio da će večerašnje potpisivanje sporazuma značiti korak naprijed u unapređenju odnosa dviju zemalja. ZAGREB - Nakon što su večeras u Zagrebu potpisali niz sporazuma o suradnji dviju strana predsjednici vlade Republike Hrvatske Nikica Valentić i vlade Republike i Federacije Bosne i Hercegovine dr. Haris Silajdžić dali su okupljenim novinarima kratke izjave za javnost. "Uistinu mogu reći sa velikim zadovoljstvom da smo došli do rješenja za mnoge probleme", rekao je premijer Valentić. "Mislim da je ovo ozbiljan korak naprijed", ocijenio je on dvodnevne razgovore dvaju vladinih izaslanstava i potpisivanje sporazuma dodavši da je riječ "o sporazumima koji se već dugo pripremaju i za koje je potrebno puno vremena za usuglašavanje" te da nije čudno da su bila potrebna dva dana da bi se došlo do "što prihvatljivijih rješenja." "Osobno vjerujem da će ovi sporazumi ubrzati i politička rješenja u interesu i hrvatskog i bošnjačkog naroda u BiH, u interesu i Federacije i Republike BiH i Republike Hrvatske i to smatram značajnim doprinosom toj suradnji", istaknuo je hrvatski premijer. "Smatram vrlo značajnim istaknuti da smo prihvatili poziv vlade BiH i Federacije za posjet Sarajevu i da ćemo 3. svibnja u istom sastavu posjetiti Sarajevo", rekao je dalje Valentić. On je dodao da će tada biti nastavljeni pregovori te da očekuje potpisivanje "nekoliko vrlo značajnih ugovora od željezničkog i zračnog prometa do ugovora o imovinsko pravnim odnosima" čime bi bio zaokružen "čitav set sporazuma koji će bitno olakšati suradnju dviju strana." Premijer Silajdžić je u svojoj izjavi istaknuo da se nada kako je "ovo tek početak i da će ovaj uspješan dan biti doprinos miru i razvoju dobrih odnosa između naše dvije zemlje i naša dva naroda." U dvodnevnim razgovorima su u hrvatskom izaslanstvu sudjelovali i potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, ministar financija Božo Prka, ministar gospodarstva Nadan Vidošević, ministar pomorstva, prometa i veza Ivica Mudrinić te ministar u vladi i predstojnik Ureda za prognanike i izbjeglice dr. Adalbert Rebić. U izaslanstvu vlade Republike i Federacije BiH bili su i zamjenik predsjednika vlade dr. Jadranko Prlić, ministar financija Neven Tomić, ministar prometa i veza Ibrahim Koluder, ministar za izbjeglice Muharem Cero, ministar energetike i industrije Faruk Smailbegović te ministar trgovine dr. Nikola Grabovac. Razgovorima su bili nazočni i hrvatski veleposlanik u Sarajevu dr. Zdravko Sančević i veleposlanik Republike BiH u Zagrebu dr. Kasim Trnka. ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u petak u Predsjedničkim dvorima izaslanstvo Europskog parlamenta za zemlje jugoistočne Europe koje predvodi predsjednica izaslanstva Doris Pack, priopćeno je iz Ureda predsjednika RH. Nazočni su bili veleposlanik Hrvatske pri Eurpskom parlamentu i Vijeću Europe u Strasbourgu dr. Božidar Gagro, veleposlanik Hrvatske pri EU u Briselu dr. Zoran Jašić, savjetnici Predsjednika dr. Željko Matić, dr. Smiljko Sokol i dr. Đorđe Pribićević, članovi izaslanstva Europskog parlamenta Renzo Imbeni, Katerina Daskalaki, Alexander Langer, Arie Oostlander, Yiannis Roubatis, Pavlos Sarlis, Jan Kees Wiebenga, Jan Wiersma, Giorgio la Malfa i Robert Pedersen. Dvojica članova izaslanstva su izvjestitelji za PHARE program iz Vanjskopolitičkog odbora i Odbora za međunarodne ekonomske odnose Europskog parlamenta. Predsjednik Tuđman govorio je o uzrocima i nastanku krize, te o hrvatskoj odluci o prestanku mandata UNPROFOR-a i dolasku novih međunarodnih snaga, o hrvatskoj odlučnosti da mirnim putem nastavi proces reintegracije svojih privremeno okupiranih područja. Predsjednik je naglasio želju i potrebu Hrvatske da se bolje integrira s Europskom unijom. Dodao je da bi se boljim uključenjem Hrvatske u europske integracijske procese praktično poduprlo mirno rješenje u Hrvatskoj. Predsjednik je pozvao Europski parlament da uz potporu mirovnom procesu u Hrvatskoj podupre i oživotvorenje Federacije BiH i njezine Konfederacije s Hrvatskom. Doris Pack naglasila je podršku izaslanstva dogovoru iz Kopenhagena i novom mandatu međunarodnih snaga u Hrvatskoj o kojem je govorio Predsjednik. U ime izaslanstva je naglasila da će dati potporu Hrvatskoj, a rekla je i da UNPROFOR nije radio što je trebao, te da žele Hrvatskoj bilji i efikasniji mandat. Predsjednik je odgovorio na dva pitanja članova izaslanstva, zatim je razgovarao u četiri oka s gospođom Doris Pack, priopćeno je iz Ureda predsjednika RH. ZAGREB - Nakon razgovora izaslanstva Europskog parlamenta za zemlje Jugoistočne Europe s predsjednikom dr.Franjom Tuđmanom, predsjednica izaslanstva, zastupnica iz Njemačke i predstavnica Europske pučke stranke Doris Pack dala je izjavu za hrvatska sredstva javnog priopćavanja. Ocjenjući svoje razgovore za boravka u Zagrebu, a posebice s predsjednikom Tuđmanom ona je istaknula kako joj je drago da hrvatski Predsjednik ne želi rat nego mir i izrazila svoje slaganje s kopenhaškim sporazumom. Dodala je da bi joj bilo drago kada bi taj sporazum podržao i hrvatski Sabor, jer do mira u Hrvatskoj može doći samo pregovorima. Prema njezinu mišljenju Hrvatska tako može biti i primjer Bosni, jer se samo na taj način može postići mir na Balkanu. U vezi s pristupom Hrvatske PHARE-programu Doris Pack je izrazila mišljenje da će se o tome održati poseban sastanak krajem travnja u Bruxellesu i da će to pitanje razmotriti Odbor za gospodarstvo i vanjsku politiku. Izrazila je uvjerenost da će učiniti sve u tom smislu, da ne može udovoljiti svakome, ali da će dati sve od sebe. Doris Pack je također dodala da bi sutra željela otići u Tuzlu, ali nije sigurna hoće li to biti moguće. U nedjelju će, kako je rekla, otputovati u Mostar, gdje će se zadržati do utorka. Tamo će razgovarati s gospodinom Koschnikom i drugim dužnosnicima administracije Europske unije. ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u Predsjedničkim dvorima izaslanstvo Odbora za vanjsku politiku Njemačkog parlamenta koje je vodio predsjednik Odbora dr. Karl Heinz Hornheus (Karl Hajnc Hornhojs). Kako je priopćeno iz Ureda predsjednika Republike bilo je riječi o uzrocima i nastanku krize na području bivše Jugoslavije, te o naporima Hrvatske i međunarodnih čimbenika da dođe do mirnog rješenja. Predsjednik Tuđman govorio je o hrvatskoj odluci o prestanku mandata UNPROFOR-a, te da je ona ubrzala mirno rješavanje privremeno okupiranih hrvatskih područja i njihovu mirnu reintegraciju u ustavnopravni poredak Hrvatske. Predsjednik je istaknuo spone koje vežu Hrvatsku i Njemačku, a posebno je naglasio velik broj hrvatskih građana koji žive i rade u Njemačkoj. Predsjednik je naglasio da je prijateljstvo s Njemačkom od velike važnosti, i da je Hrvatska zahvalna Njemačkoj na pomoći koju je pružila u međunarodnom priznanju Hrvatske, kaže se u priopćenju predsjednikova Ureda. ZAGREB - Načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske general zbora Janko Bobetko i zapovjednik UNPROFOR-a za Hrvatsku general bojnik Eid Al-Rodan razgovarali su danas o trenutačnom stanju u Hrvatskoj i budućem djelovanju mirovnih snaga UN-a. "To su bili uobičajeni kontakti s obzirom na situaciju i potrebu da se mnoge stvari pojasne", rekao je poslije razgovora general Bobetko i napomenuo da je, zbog završetka mandata UNPROFOR-a s 31. ožujkom, "potrebno učiniti sve kako bi se izbjegli bilo kakvi incidenti, kako bi se stvari držale pod kontrolom, a svi sporovi koje situacija nameće bili odmah i djelotvorno riješeni." To je moj drugi sastanak s generalom Al-Rodenom, rekao je general Bobetko, te ocijenio da između njih "nema nikakvih razlika u pristupu i načinu rješavanja tako složenih problema" kakvi su trenutačno u Hrvatskoj. ZAGREB - Gospodarska reforma u Hrvatskoj, gospodarsko stanje na okupiranim hrvatskim područjima te položaj prognanika i izbjeglica bili su u središtu zanimanja tijekom razgovora članova izaslanstva vanjskopolitičkog odbora Bundestaga, predvođenog predsjednikom tog odbora Karl-Heinzom Hornhuesom, s predsjednikom hrvatske vlade Nikicom Valentićem. Najprije zahvalivši se na pomoći koju Njemačka pruža Hrvatskoj, premijer Valentić je istaknuo veliku pozornost koju Hrvatska pridaje razvijanju gospodarskih i političkih odnosa s Njemačkom koja je Hrvatskoj najveći gospodarski partner. Hrvatski je premijer goste zatim upoznao s naporima koje Hrvatska čini kako bi se problem okupiranih hrvatskih područja riješio mirnim i diplomatskim sredstvima. Mir i zdrav ekonomski program, kako je kazao Valentić, uvjet su uspješnog gospodarskog i demokratskog razvoja Hrvatske. On je, upoznavši predstavnike Bundestaga s ključnim elementima hrvatske gospodarske reforme, dodao kako vjeruje da će gospodarska i politička riješenja hrvatske vlade još više privući inozemni kapital. Govoreći o problemu prognanika i izbjeglica, Valentić je naglasio kako je cilj sve ljude vratiti njihovim kućama te da će u tom pravcu biti usmjerene sve mjere hrvatske Vlade. Prema njegovim riječima, ove je godine hrvatska Vlada izdvojila oko milijardu kuna za program povratka onih prognanika koje će se moći vratiti svojim domovima. Dodatnu poteškoću, napomenuo je hrvatski premijer, čini činjenica da Srbi još uvijek protjeruju Hrvate i Muslimane s okupiranih područja BiH. On je naglasio da je problem izbjeglica i prognanika zasigurno jedna od najgorih posljedica rata u socijalnom, psihološkom, financijskom, političkom i ljudskom smislu. Odgovarajući na upit o gospodarskom stanju na hrvatskom okupiranom području, Valentić je, među inim, istaknuo kako vjeruje da će ekonomija odigrati vrlo važnu ulogu u mirnoj reintegraciji okupiranih područja. Kako je rekao, razlika u kvaliteti života između slobodnog dijela Hrvatske i okupiranih područja, gdje ljudi žive od humanitarne pomoći i šverca, očita je i velika. Kad bi se obične ljude pitalo, oni bi vrlo brzo prihvatili reintegraciju, no oni o tome ne odlučuju jer su pod ogromnim propagandnim, policijskim i vojnim pritiskom, rekao je Valentić. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić primio je danas izaslanstvo Europskog parlamenta za zemlje jugoistočne Europe na čelu sa predsjednicom izaslanstva, zastupnicom Doris Pack, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Ministar Granić govorio je o razlozima zbog kojih je Hrvatska otkazala mandat UNPROFOR-a, naglasivši da je hrvatsko opredjeljenje nastavak i ubrzavanje mirovnog procesa koji će što prije dovesti do reintegracije hrvatskih okupiranih područja. Glavna zadaća novih međunarodnih snaga u Hrvatskoj mora biti učinkovita kontrola njezinih međunarodno priznatih granica i nadgledanje provedbe dosad postignutih sporazuma, rekao je dr. Granić. Bilo je riječi i o odnosima Hrvatske sa susjednim zemljama, te o njezinoj čvrstoj podršci Federaciji Bone i Hercegovine. ZAGREB - Iz Ministarstva obrane RH primili smo priopćenje koje prenosimo u cijelosti: "Ministar obrane Republike Hrvatske Gojko Šušak primio je danas u prostorijama Ministarstva obrane njemačko parlamentarno izaslanstvo koje je vodio dr. Karl-Heinz Hornhues. U pratnji izaslanstva bio je i veleposlanik Njemačke dr. Horst Wiesel. U ime Ministarstva obrane sastanku je bio nazočan i zamjenik ministra mr. Josip Juras. Tijekom razgovora visokog gosta zanimalo je pitanje o UNPROFOR-u, izrazivši nevjericu da će 5-7 tisuća vojnika UN-a moći obaviti sve ono što nije moglo 12 tisuća. Ministar je odgovorio da mi nikad nismo ni držali da vojnici UN trebaju voditi rat protiv pobunjenih Srba, ali smo još manje za to da UNPROFOR održava stanje statusa quo, dodavši, da ni jedna UN rezolucija nije provedena. Unatoč tomu, Hrvatska je spremna suzdržati se tijekom šest mjeseci kako bi se provela mirna reintegracija, iako je Hrvatska vojska spremna i osposobljena vratiti okupirana područja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Gospodin Hornhues je također pitao o Združenom stožeru Hrvatskog vijeća obrane i Armije BiH i općenito o stanju u BiH, na što mu je odgovoreno da je Hrvatska supotpisnik Washingtonskog sporazuma i samim tim zainteresirana za ostvarivanje Federacije u BiH, te u sklopu toga i Združeni stožer je jedan od koraka koji stremi toj svrsi. Tom prigodom, uz ostalo, visoki gost izrazio je nadu da će se problem okupiranih područja Republike Hrvatske riješiti na miran način. Ministar obrane g. Gojko Šušak se zahvalio na razumijevanju, te zamolio članove njemačkog parlamenta da izvrše pritisak na "SR Jugoslaviju" kako bi došlo do međusobnog priznavanja bivših jugoslavenskih republika i ostvarivanja rezolucija UN-a." SARAJEVO - Osam osoba, među njima i jedan promatrač UN-a, te šest bosanskih vojnika ranjeni su u petak u Sarajevu, priopćio je glasnogovornik UNPROFOR-a u Sarajevu Pierre Chavancy (Pjer Šavansi). Chavancy je rekao da je nigerijski vojni promatrač lakše ranjen u ruku. Na njega, jednog šezdesetgogišnjeg civila i jednog bosanskog vojnika pucali su snajeperisti. Još pet bosanskih vojnika ranjeno je u petak u području Skenderije, dodao je glasnogovornik UNPROFOR-a. BUDIMPEŠTA - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev danas je u Budimpešti potvrdio da postoji novi ruski plan za rješenje krize na prostorima bivše Jugoslavije. Kozirev je, vraćajući se iz Ženeve u Moskvu, danas boravio u Mađarskoj, gdje su ga primili predsjednik države Arpad Goenz i premijer Gyula Horn. Više sati razgovarao je i sa svojim mađarskim kolegom Laszlom Kovacsom, a nakon toga održana je zajednička konferencija za novinstvo. Jedno pitanje odnosilo se i na ruski mirovni plan. Kozirev je istaknuo kako ga Rusija još ne želi objaviti jer traju intenzivne konzultacije među članicama Kontaktne skupine pa Moskva ne želi narušiti njihovo jedinstvo. Andrej Kozirev je svoje mađarske domaćine uvjeravao da Rusija ne prijeti nikome te da svoje stavove ne želi nametati ni bivšim komunističkim istočnoeuropskim državama. To je izjavio komentirajući razgovor u Budimpešti o mađarskom zahtjevu za prijem u NATO pakt. Takav odgovor Kozireva tu je protumačen ocjenom da Rusija neće pokušati omesti mađarski prijem u Sjevernoatlanski savez. Bilo je riječi i o novom europskom modelu sigurnosti te o aktivnostima Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, kojom ove godine predsjeda Mađarska. Obostrano je zaključeno kako treba jačati ulogu i važnost te organizacije. STOCKHOLM - Stockholm je danas objavio da će od Hrvatske zatražiti jamstva za korektne postupke za oko 5.000 bosanskih Hrvata, koji traže azil u Švedskoj, prije nego što ih nastavi vraćati u Hrvatsku. U priopćenju objavljenom nakon povratka švedskog izaslanstva iz Zagreba, švedski ministar za imigraciju Leif Blomberg rekao je da nema nikakvih podataka o tome da se loše postupa prema bosanskim Hrvatima koji su iz Švedske već vraćeni u Hrvatsku. "Mi smo tražili početak razgovora s hrvatskom stranom kako bi nam vlasti u Hrvatskoj zajamčile zaštitu za te građane, u skladu s ustanovljenim načelima poštovanja ljudskih prava", izjavio je Blomberg. Ministarstvo rada, koje je također odgovorno i za imigraciju, smatra kako bosanski Hrvati koji imaju hrvatsko državljanstvo ne trebaju azil u Švedskoj i kako će biti vjerojatno vraćeni, premda će se svaki slučaj pojedinačno ispitati. Neki bosanski Hrvati koji čekaju rješenje za zahtjev za azilom dobili su utočište kod Luteranske crkve. "Mislim da je šokantno da švedska crkva - naša državna crkva - djeluje suprotno odlukama vlade", rekao je ministar Blomberg u interviewu za švedsku televiziju. MAJEVICA - Vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić danas je zaprijetio da će njegove snage svim sredstvima odgovoriti na najnovije napade Armije BiH sjeverno od Tuzle. Srpska televizija prikazala je Karadžića odjevenog u maskirnu uniformu kako obilazi sela na području Majevice, gdje se vode borbe. "Srpska strana ima pravo iskoristiti sva sredstva koja su joj na raspolaganju", izjavio je Karadžić i dodao: "Nećemo se zaustaviti dok (Muslimani) ne budu potpuno poraženi". On je optužio međunarodnu zajednicu da je primirjem pružila Bošnjacima priliku da se naoružaju i pokrenu nove napade. SARAJEVO - Predsjednik predsjedništva BiH Alija Izetbegović izjavio je danas da ne vjeruje da će vlasti u Beogradu uskoro priznati nezavisnost BiH. On je ocijenio da nedavni kontakti između njegove vlade i srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića nisu donijeli ništa novo. "Izgleda da obje strane čvrsto stoje na svojim pozicijama i zbog toga ne očekujem nikakve velike promjene u skoroj budućnosti", izjavio je Izetbegović. Veleposlanik BiH u Švicarskoj Muhamed Filipović nedavno se u Beogradu susreo s Miloševićem, javlja agencija Reuter, komentirajući da je to neke političke promatrače navelo na ocjenu da se time htjelo izvršiti pritisak na Karadžića da bi zamijenio teritorij za mir. Izetbegović je rekao da unatoč najnovijim diplomatskim potezima, njegova vlada i dalje ostaje pri svojim stavovima u ključnim pitanjima. "Mi ćemo se i dalje boriti za suverenu i nezavisnu BiH u njenim međunarodno priznatim granicama", dodao je on. Izetbegović je izjavio da su snage Armije BiH potisnule vojsku bosanskih Srba nekoliko kilometara od Tuzle. BEOGRAD - Čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić izjavio je danas da je ponudio nove prijedloge koji bi trebali "deblokirati djelovanje Kontaktne skupine", javila je agencija France press, pozivajući se na izvještaj srbijanske agencije Beta. Karadžić je tijekom posjeta Bijeljini na sjeveru BiH izjavio da je svoje nove prijedloge, o kojima nije iznio nikakve pojedinosti, prenio supredsedateljima Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji Davidu Owenu i Thorvaldu Stoltenbergu, s kojima se u četvrtak navečer susreo u Zvorniku. "Iznijelo smo prijedloge sporazuma koji bi odgovarali Kontaktnoj skupini, nama, ali i Muslimanima", kazao je Karadžić. Međutim, čelnik samoproglašenog srpskog parlamenta u BiH Momčilo Krajišnik je izjavio da bi priznavanje BiH od strane Beograda bila "neoprostiva pogreška". pregovorima". ZAGREB - Izaslanstvo Odbora za vanjsku politiku njemačkoga saveznoga parlamenta s predsjednikom Odbora dr. Karl-Heinzom Hornhuesom (Karl Hajnc Hornhus) na čelu otputovalo je danas predvečer iz zagrebačke zračne luke "Pleso". Na konferenciji za novinstvo, održanoj prije polaska, dr. Hornhues je izjavio da je to bilo važno putovanje za njemačko izaslanstvo i to iz više razloga, ponajprije jer "želimo njegovati već postojeće kontakte s našim hrvatskim kolegama, ali i zbog produbljivanja tih kontakata, a naša je želja da se taj dijalog nastavi". Važnost dolaska njemačkog parlamentarnog izaslanstva je u tome što se taj dolazak dogodio u trenutku kada je Njemačka bila vrlo zabrinuta zbog pogoršanja stanja u Hrvatskoj i zbog hrvatske odluke o otkazu mandata UNPROFOR-u, istaknuo je voditelj njemačkog izaslanstva. "Ovaj je posjet bio vrlo važan, ne samo zbog toga što smo bili vrlo ljubazno dočekani, već i zbog toga što su nam omogućeni razgovori na najvišim razinama", istaknuo je dr. Hornhues. Tijekom svog boravka u Zagrebu, njemačko se izaslanstvo sastalo s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom, s predsjednikom Sabora Republike Hrvatske, dr. Nedjeljkom Mihanovićem, s potpredsjednikom Zastupničkoga doma Sabora i predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Zastupničkoga doma dr. Žarkom Domljanom, s ministorom obrane Republike Hrvatske Gojkom Šuškom, s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Nikicom Valentićem te s posebnim izaslanikom glavnog tajnika UN-a Yasushijem Akashijem. U kratkom sažetku tih razgovora, dr. Hornhues je istaknuo veliku povezanost Hrvatske s Europom, Europskom unijom i s europskim organizacijama. "Sa sobom u Njemačku sada nosimo sve to zanimanje koje su nam hrvatske kolegice i kolege iskazali, bilo da se radi o integracijama u financijske sustave u Europi ili o primanju u stalno članstvo u Vijeću Europe", dodao je voditelj njemačkog izaslanstva. Dr. Hornhues je dodao kako su svi sugovornici jasno dali do znanja kako žele mirno rješenje sadašnjih problema, ali se i dalje inzistira na tome da se učini ono što je zacrtano u već donesenim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. ZAGREB - Višestranačko izaslanstvo Sabora Republike Hrvatske sudjelovat će u radu 93. redovite konferencije Interparlamentarne unije (IPU), u Madridu, od 26. ožujka do l. travnja, priopćeno je iz Kabineta predsjednika Sabora RH. Izaslanstvo će voditi dr. Žarko Domljan, predsjednik Odbora za vanjsku politiku i dopredsjednik Izvršnog odbora Hrvatske interparlamentarne grupe (Sabora RH) pri IPU. U izaslanstvu će također biti zastupnici u Zastupničkom domu Sabora RH akademik Dalibor Brozović i dr.Savka Dabčević-Kučar, zastupnik u Županijskom domu Sabora RH dr. Mate Meštrović, tajnik Zastupničkog doma Sabora RH i glavni tajnik Hrvatske IPU grupe (Sabora RH) Mihovil Klapšić, te savjetnica predsjednika Sabora RH, izvršni tajnik Hrvatske IPU grupe i tajnik Izaslanstva Hrvatskoga sabora pri IPU mr. Andrina Pavlinić. BEČ - Komisija za narkotičke droge završila je jučer s 38. zasjedanjem u Beču i upozorila na nagli porast zlouporabe droga u svim regijama, s negativnim posljedicama od droga na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. U radu skupa sudjelovali su predstavnici iz 48 zemalja, od 53 zemalje članice Komisije, predstavnici 41 države promatrača, uključujući Hrvatsku, te predstavnici Programa UN za kontrolu droga (UNDCP), Međunarodnog vijeća za kontrolu narkotičkih droga(INCB), INTERPOL-a, specijaliziranih organizacija UN i nevladinih organizacija, doznaje se iz Ministarstva vanjskih poslova. Ovogodišnje zasjedanje bavilo se društvenim i gospodarskim posljedicama zlouporabe droga i nelegalnog trgovanja drogama i psihotropskim supstancama, uspjesima i slabostima u primjeni postojećih mjera za kontrolu droga, posebice u odnosu na Globalni program aktivnosti UN za kontrolu zlouporabe droga i nadzor nad primjenom međunarodnih ugovora o kontroli droga. Hrvatski predstavnici distribuirali su izvješća o stanju zlouporabe droga i rezultatima u suzbijanju nelegalne trgovine drogama i kriminalnih aktivnosti koje je prate, te o promjenama koje se poduzimaju u zemlji u svezi s novom nacionalnom strategijom u borbi protiv zlouporabe droga. TOKIO - U Tokiju je danas održan međunarodni simpozij o temi "Mali otoci i održivi razvoj", u organizaciji sveučilišta Ujedinjenih naroda i japanske državne agencije za zemlju, na kojemu je bilo riječi i o velikim mogućnostima daljnjeg razvoja turizma na hrvatskim otocima, priopćeno je iz hrvatskog veleposlanstva u Tokiju. Predstavnici su na tom skupu s oko 400 sudionika iznijeli iskustva Japana i drugih otočkih područja diljem svijeta u konkretnim programima pokretanja razvoja otoka. Privremeni otpravnik poslova hrvatskog veleposlanstva u Tokiju dr. Anđelko Šimić govorio je o hrvatskim iskustvima, ratom ograničenom razvoju, ali i o iznimnim prilikama za ubrzan razvoj turizma na hrvatskim otocima. Prikazan je film "Novo svjetlo hrvatskog turizma - Pharos program", tvrtke Plovputa iz Splita i predstavljena je nova promidžbena brošura "Tisuće otoka hrvatskog Jadrana", Hrvatske turističke zajednice. SARAJEVO - Ministar vanjskih poslova BiH Irfan Ljubijankić izjavio je u petak da je njegova vlada sklona "paralelnom" ukinuću međunarodnih sankcija protiv tzv. SR Jugoslavije i beogradskom priznanjuu teritorijalne cjelovitosti BiH. Taj je prijedlog dio "novih ideja" za rješavanje krize na području bivše Jugoslavije o kojima je u četvrtak govorio ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev, nakon što je u Ženevi razgovorao s američkim državnim sekretarom Warrenom Christopherom. Prema tom prijedlogu, tzv. SRJ bi priznala BiH, što bi bilo praćeno ukinućem sankcija UN protiv Beograda. "Ne bismo imali nikakvih prigovora" kad bi se "ukinuće sankcija i međusobno priznanje" ostvarili "usporedno", izjavio je Ljubijankić. SARAJEVO - Snage Armije BiH napredovale su u najnovijoj ofenzivi protiv bosanskih Srba, javljaju strane novinske agencije. Glasnogovornik UNPROFOR-a u Sarajevu Aleksandar Ivanko rekao je da se napadi bošnjačkih snaga već pet dana ne smanjuju, a da prema nekim izvješćima Armija BiH napreduje na Majevici pokraj Tuzle. Agencija bosanskih Srba SRNA opovrgava podatak da je Armija BiH zauzela komunikacijski toranj Stolice na Majevici, ali priznaje da je to postrojenje u borbama izbačeno iz upotrebe. Agencija AP (Asošiejtid Pres) poziva se na pouzdane izvore Armije BiH koji su priopćili da su jutros zauzeli telekomunikacijski toranj na planini Vlašiću iznad Travnika. Beogradska agencija Beta prenosi izjave bosanskih Srba koji priznaju da su imali velike gubitke u tim borbama, a izvori UN-a navode da je i Armija BiH imala gubitaka. SARAJEVO - Izaslanstvo bosanskih Srba lojalnih vladi BiH u Sarajevu doputovalo je danas u Beograd, javlja agencija AP (Asošiejtid Pres) pozivajući se na izjavu neimenovanog dužnosnika vlade BiH. "To je nastavak razgovora s Miloševićem o međusobnom priznanju", izjavio je taj dužnosnik i rekao da su vlasti u Sarajevu s tim upoznate, dodaje agencija i napominje kako beogradski izvori još nisu potvrdili tu informaciju. BEOGRAD - UNHCR je poslao humanitarnu pomoć za više od 1.000 Srba koji su pobjegli pred ofenzivom Armije BiH, izjavila je u petak predstavnica te organizacije u Beogradu Vesna Grubačić. U ponedjeljak i utorak Srbi su masovno bježali iz svojih domova na području Vlašića kako bi izbjegli silovit napad u blizini Travnika, koji je pod nadzorom Vlade BiH, doznaje se iz istog izvora. UNHCR je u utorak poslao hranu, madrace i pokrivače u Skender Vakuf, grad pod srpskom kontrolom, gdje su se smjestili srpski izbjeglice. WASHINGTON - Novim planom SAD-a za područje bivše Jugoslavije Srbija ne bi više morala službeno priznati BiH, nego odobriti ustavna načela budućeg izgleda BiH, a zauzvrat bi joj se djelomično ukinule trgovinske sankcije, tvrdi u petak New York Times. Novim američkim prijelogom odbacuju se dosadašnji stroži uvjeti, ocjenjuje list i dodaje da bi daljnji Miloševićevi postupci prema priznanju BiH bili praćeni daljnjim koracima u ukidanju sankcija. Prvo bi se ukinule trgovinske sankcije, a zatim one koje se odnose na financijske usluge i strateška dobra. Pozivajući se na američke izvore u Ženevi, list navodi da će se prijedlog iznijeti predstavnicima Rusije, Britanije, Francuske i Njemačke idućeg tjedna, s nadom da će ga Kontaktna skupina prihvatiti. List dodaje da je američka strana prijedlog BiH o produženju mandata UN-a za najdulje 30 dana ocijenila neprihvatljivim i neprovodivim. BUDIMPEŠTA - U Budimpešti danas boravi ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirjev. U tijeku su razgovori s mađarskim ministrom vanjskih poslova Laszlom Kovacsem (Laslo Kovač) a tijekom popodneva primit će ga i drugi najviši mađarski dužnosnici. Razgovori se vode iza zatovorenih vrata. Najavljeno je da su glavne teme sudjelovanje misije OESS-a u Čečeniji, mađarski zahtjev za članstvom u NATO savezu te stanje na prostoru bivše Jugoslavije. BELFAST - Velika Britanija priopćila je danas da će prvi put nakon 25 godina obustaviti redovite vojne ophodnje Belfastom. "Odlučeno je da od danas u gradu neće biti potrebne redovite vojne ophodnje", kaže se u priopćenju Royal Ulster Constabularies-a (Rojal Alster Konstebjuleris - policijske snage Sjeverne Irske). Početkom ovog tjedna Velika Britanija povukla je 400 od ukupno 18.000 vojnika iz Sjeverne Irske, uz napomenu da se na to odlučila zbog poboljšanih sigurnosnih prilika. NAIROBI - Posebni izaslanik Europske unije za Somaliju Sigurd Illing izjavio je danas da se od odlaska snaga UN stanje u toj zemlji poboljšalo. "To je najbolje što je UNISOM (akcija UN-a u Somaliji) mogao napraviti - otići", rekao je Illing novinarima u Nairobiju. On je ovaj tjedan boravio u Mogadishu (Mogadišu) gdje se sastao s čelnicima suparničkih frakcija, kao i poslovnim ljudima. "Stanje se više poboljšalo u posljednja tri tjedna nego tijekom protekle godine dana", dodao je Illing i objasnio da su se čelnici suparničkih frakcija dogovorili o zajedničkoj upravi gradom i podjeli interesnih područja u Mogadishu. LONDON - Britansko Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da će se u ponedjeljak u Londonu sastati stručnjaci Kontaktne skupine o bivšoj Jugoslaviji. Sastanak, najavljen u petak u pariškim diplomatskim izvorima, održat će se u prostorijama Ministarstva vanjskih poslova. Prema riječima britanskog glasnogovornika, taj sastanak "neće imati poseban dnevni red". Njegova je svrha, između ostalog, "pokazati koheziju skupine čije djelovanje predstavlja jedini mogući put". SARAJEVO - Danas je ponovno uspostavljen humanitarni zračni most sa Sarajevom, nakon gotovo tri tjedna prekida zbog gađanja zračne luke, objavio je jedan predstavnik Zaštitnih snaga UN u Sarajevu. Prvi "Hercules C-A 130" sletio je u petak ujutro, a uspio je i odletjeti bez poteškoća. Iz Ancone bi tijekom dana trebalo stići četrnaest zrakoplova Visokoga povjereništva UN za izbjeglice, rekao je glasnogovornik UNPRPFOR-a zapovjednik Pierre Chavancy (Pjer Šavansi). MOSKVA - Duma (Donji dom ruskog Parlamenta) prihvatila je u trećem i posljednjem čitanju, izborni zakon koji predviđa novi način izbora zastupnika i to polovicu većinskim glasovanjem, a drugu polovicu razmjernim izbornim sustavom, izvijestila je agencija Interfax. Izborni zakon predviđa da će 225 zastupnika biti izabrano većinskim sustavom glasovanja u jednom krugu, a drugih 225 razmjernim sustavom prema nacionalnim listama koje će predložiti političke stranke. Da bi mogle predložiti izbornu listu, stranke moraju skupiti 200.000 potpisa birača. BRUXELLES - Sedam od petnaest zemalja Europske unije ukinut će u nedjelju kontrolu na unutarnjim granicama samo za putnike iz svojih država. Naime, 26. o.m. stupa na snagu sporazum iz Schengena (Šengen). Prema tom novom propisu, kontrole na vanjskim granicama su pojačane i uspostavljen je jedinstveni informatički sustav kako bi se lakše ušlo u trag kriminalcima. Sporazum je dobio ime po luksemburškom gradu Schengenu u kojem ga je godine 1985. potpisalo pet zemalja: Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Francuska i Njemačka. Španjolska i Portugal pridružile su se 1992. ANKARA - Turski su borbeni zrakoplovi nastavili s operacijom bombardiranja kurdskih ciljeva u sjevernom Iraku koja traje već peti dan, izjavili su u Ankari vojni dužnosnici. Turskim vojnicima, koji su raspoređeni uzduž granice, dopremljena je hrana i pojačanje. Borbe s kurdskim separatistima nastavljene su na nekoliko mjesta, rekao je turski vojni glasnogovornik. LONDON - Turska premijerka Tansu Ciller (Čiler) je u razgovoru za radio pozvala na traženje međunarodnog rješenja za bezakonje u sjevernom Iraku. Ciller, koja brani turske napade na kurdske pobunjenike u sjevernom Iraku, izjavila je kako je od Zaljevskog rata 1991. godine to područje "odskočna daska" za gerilske napade protiv njene zemlje. U interviewu za BBC Ciller je rekla "ako ne želimo da turski vojnici budu tamo kako bi štitili naše nevine ljude, tada moramo naći međunarodno rješenje tog problema". RIGA - Ministar obrane Letonije podnio je ostavku zbog optužbi da je nekompetentan za obavljanje te dužnosti, objavila je u petak ruska agencija Itar-Tass. Janis Arveds, američki građanin podrijetlom iz Letonije, bio je na dužnosti ministra obrane samo šest mjeseci prije nego što je premijer Maris Gailis u četvrtak prihvatio njegovu ostavku, doznaje se iz istog izvora. BONN - Jedna turska džamija potpuno je uništena u požaru koji je buknuo u Essenu tijekom noći s četvrtka na petak, objavila je mjesna policija. Priopćeno je da je uhićena jedna osumnjičena osoba stara između 30 i 40 godina, no bez drugih pojedinosti. (Hina) sv 250013 MET mar 95