PREDSTAVLJENA KNJIGA "POVIJEST STOLNE CRKVE ZAGREBAČKE"

ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Pretisci opsežne knjige na latinskom i hrvatskom "Povijest stolne crkve zagrebačke" kanonika Adama Baltazara Krčelića, timsko djelo naših istaknutih latinista i povjesničara, predstavljeni su danas u Institutu za suvremenu povijest, koji je ujedno i nakladnik tih vrijednih izdanja iz naše crkvene povijesti. To djelo kanonika Krčelića, čiji je nekladnik Institut za suvremenu povijest, obuhvaća povijest zagrebačke prvostolnice od 1091. do 1603. a prvi put je tiskano na latinskom jeziku godine 1770. Na tom velikom pothvatu, uz Zlatka Šešelja koji je djelo preveo s latinskoga, radili su još znanstveni suradnici Milan Kruhek, Bruna Kuntić-Makvić, Mirjana Matijević, Darko Novaković i Franjo Šanjek. Direktor Instituta za suvremenu povijest dr. Mirko Valentić je rekao da je pojava Krčelićeva djela veliki čin za zagrebačku crkvu, za našu crkvenu povijest i cijelu Hrvatsku. Podsjetio je da je kanonik Baltazar Krčelić 1718.-1778. pohađao isusovački kolegij u Rimu i Bologni, da se posvetio proučavanju crkvene povijesti i ostao zapamćen kao zapaženi knjižničar i veliki ljubitelj knjige. Ovim pretiskom i prijevodom s latinskog na hrvatski, dodao je Mirko Valentić, nastoje se našoj javnosti približiti najvažnija djela hrvatske latinističke historiografije, u velikom luku od Tome Arhiđakona do Baltazara Krčelića. Prevoditelj djela prof. Zlatko Šešelj rekao je da Krčelićev tekst nije narativnog karaktera, nego je to kompendij najrazličitijih izvora originalnih dokumenata, listina, povelja i izvadaka iz djela drugih historičara, zatim biografije poznatih osoba na Katedri zagrebačkih biskupa kao što su Augustin Kažotić i Juraj Drašković. Iz tih razloga za prevođenje Krčelićeva teksta nije bilo dovoljno poredbene literature pa je prevođenje ovoga djela svojevrsna ekspedicija vezana uz poznata odredišta iz hrvatske crkvene baštine, istaknuo je prof. Šešelj. Darko Novaković ocijenio je da je Krčelićev tekst teško filološki rješiv te da je dosta neujednačen. Bruna Kuntić-Makvić je rekla da je Krčelić zbog svojih djela pretrpio velika poniženja u životu definirajući samog sebe kao borca za prava hrvatskoga kraljevstva te da su njegova djela predugo bila nepoznata i nepristupačna našoj znanstvenoj i kulturnoj javnosti. Ona je uz ostalo pripomenula da bi se Krčeliću trebala uskoro posvetiti jedna tematska studija kako bi se upoznalo tog znamenitog zagrebačkog kanonika. Mirjana Matijević-Sokol je istaknula da postoji paralela između "Povijesti salonitanske crkve" Tome Arhiđakona i spomenute Krčelićeve povijesti. Osvrćući se kritički na Krčelićevo djelo, dr. Franjo Šanjek je rekao kako se u knjizi ne razlikuju originalni apokrifni tekstovi od plagijata te da su ti izvori sakupljeni u knjizi dani u svjetlu Habsburške monarhije. Milan Kruhek je upozorio na većinu neriješenih toponima u Krčelićevoj knjizi, napominjući da Krčelić donosi dokumente koje sam ne tumači te da je jedan od problema u knjizi pisanje osobnih imena koja su ostala neriješena. Svečanom predstavljanju uz mnogobrojne povjesničare, kulturne i javne djelatnike bili su nazočni i pomoćni biskup zagrebački i veliki prepošt zagrebačke prvostolnice dr. Đuro Kokša, rektor zagrebačkog sveučilišta Marijan Šunjić i drugi. (Hina) ta sp 221634 MET mar 95